Naslov
Tuberkulozni meningitis u odraslih: rezultati 12- godišnjeg praćenja
(Tuberculous meningitis in adults: results from 12- year retrospective study)

Autori
Miklaušić, Božana ; Dušek, Davorka ; Čivljak, Rok ; Pribanić, Marina ; Copois, Miljena ; Skočibušić, Siniša ; Žmak, Ljiljana ; Katalinić Jankovioć, Vera ; Baršić, Bruno

Izvornik
Infektološki glasnik : znanstveno-stručni časopis za infektologiju (1331-2820) 33 (2013); 73-78

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
tuberkuloza; meningitis; dijagnoza
(tuberculosis; meningitis; diagnosis)

Sažetak
Tuberkulozni meningitis (TBM) jedan je od najtežih oblika bolesti uzrokovane bakterijama kompleksa Mycobacterium tuberculosis (M. tbc) i značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta u odraslih i djece. Unatoč napretku neuroradioloških i mikrobioloških dijagnostičkih metoda, dijagnoza TBM se još uvijek temelji na epidemiološkim i kliničkim podacima te nalazu cerebrospinalnog likvora (CSL). Cilj. Procijeniti epidemiološke, kliničke, laboratorijske i neuroradiološke značajke odraslih bolesnika s TBM i usporediti značajke bolesnika s etiološki dokazanim i nedokazanim TBM. Metode. Provedena je retrospektivna analiza podataka odraslih bolesnika liječenih zbog TBM tijekom 12 godina (2000.–2011. godine) u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu. Dijagnoza se temeljila na dijagnostičkim kriterijima dogovorenim u Cape Townu 2009. godine. Statistička analiza obavljena je uz pomoć SPSS programskog paketa za statističku obradu podataka, a za provjeru statističke značajnosti razlika korišten je χ2–test i t–test. Rezultati. U ispitivanje je bilo uključeno 42 bolesnika. Analizirani su podaci o dobi, spolu, komorbiditetu, kliničkoj slici, nalazu CSL, vremenu početka i ishodu liječenja. Od 42 oboljela, 25 je svrstano u kategoriju dokazanih (potvrđena etiološka dijagnoza dokazom M. tbc), a 17 u kategoriju etiološki nedokazanih (1 vjerojatni i 16 mogućih) TBM. U dvije analizirane skupine nađena je statistički značajna razlika u težini kliničke slike (p=0.002), pozitivnim meningealnim znakovima (p=0.001), pleocitozi (p=0.042) te udjelu mononukleara u CSL (p=0.042). Od prvih simptoma do početka odgovarajućeg antimikrobnog liječenja proteklo je 19 (raspon 3– 450) dana. Smrtnost je izosila 36%, bez statistički značajne razlike između dvije ispitivane skupine. Zaključak. Uočene su statistički značajne razlike u težini kliničke slike, pozitivnim meningealnim znakovima i nalazu CSL između etiološki dokazanih i nedokazanih TBM. Jedan od mogućih razloga je što na pozitivne kulture i izravni mikroskopski pregled CSL i/ili iskašljaja utječu proširenost bolesti i težina kliničke slike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA