Pregled bibliografske jedinice broj: 729376
Grupe solidarne razmjene - počeci solidarne ekonomije u Hrvatskoj
Grupe solidarne razmjene - počeci solidarne ekonomije u Hrvatskoj // Knjiga sažetaka s Godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva: Prepoznavanje kulture:između konstrukcija, značenja i reprezentacija / Belaj, Melanija ; Biti, Ozren ; Nikočević, Lidija ; Rubić, Tihana (ur.).
Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 2014. str. 9-10 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 729376 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Grupe solidarne razmjene - počeci solidarne ekonomije u Hrvatskoj
(Community-supported agriculture - the beginnings of solidarity economy in Croatia)
Autori
Orlić, Olga
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka s Godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva: Prepoznavanje kulture:između konstrukcija, značenja i reprezentacija
/ Belaj, Melanija ; Biti, Ozren ; Nikočević, Lidija ; Rubić, Tihana - Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo, 2014, 9-10
Skup
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva: Prepoznavanje kulture:između konstrukcija, značenja i reprezentacija
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.06.2014. - 06.06.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
grupe solidarne razmjene;; solidarna ekonomija; Hrvatska; alterglobalizacijski aktivizam
(community-supported agriculture; solidarity economy; Croatia; alterglobalisation activism)
Sažetak
Solidarna ekonomija predstavlja odgovor na svjetsku ekonomsku krizu uzrokovanu neoliberalnim kapitalizmom i doktrinom stalnog ekonomskog rasta. Pristaše takve ekonomije ne stavljaju na prvo mjesto profit i nisu opterećeni potrebom stalnog "rasta" i "razvoja", koji ostavljaju devastirajuće posljedice na ljude i okoliš, već na prvo mjesto stavljaju dobrobit svih uključenih, a posebice okoliša. Solidarna ekonomija manifestira se kroz najrazličitije oblike – radničke kooperative, različite sustave razmjene dobara pa sve do grupa solidarne razmjene. Naziv kojim bi možda bilo točnije nazvati spomenute grupe bio bi grupe solidarne potrošnje, kako se one zovu u Italiji, odakle je koncept i preuzet u Hrvatsku (koji svoje začetke krije u teikei (u značenju: suradnja) principu poljoprivrede iz 1970-tih godina u Japanu). Grupu solidarne razmjene (GSR) čini zajednica poljoprivrednika i kupaca koji svoje namirnice nabavljaju uglavnom od jednog ili više poljoprivrednika koji pak svoju hranu proizvode na organski/ekološki, prihvatljiv i transparentan način. Kupci od pukih konzumenata postaju akteri koji svojim odlukama i praksom izravno podržavaju one poljoprivrednike čije proizvode uistinu žele, a koji gotovo da i nemaju šanse uspjeti na tzv. globalnom tržištu. Poljoprivrednik je zauzvrat solidaran prema kupcima ne samo ispravnošću svojih proizvoda i transparentnošću (koja uključuje i priznavanje svih problema u proizvodnji), nego i cijenom svojih proizvoda. Ovakav je princip GSR-a prisutan u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina, a u ovom izlaganju prikazat ću rezultate istraživanja provedenog među članovima GSR-a iz sjeverozapadne Hrvatske tijekom 2013. godine. Uključenost u takav način nabave namirnica omogućila mi je da pratim brojne i kontinuirane probleme koji prate GSR-e u tom dijelu Hrvatske (koji tamo još uvijek djeluju u "sivoj zoni"). Posebno ću se fokusirati na motivaciju za osnivanje i pristupanje GSR-u intervjuiranih sugovornika. Njihova motivacija varira od puke želje za nabavom kvalitetnih namirnica po pristupačnoj cijeni pa sve do alterglobalizacijskog aktivizma koji ovakvim odvajanjem od prevladavajućeg sustava želi potaknuti promjenu odozdo.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija