Naslov
Geomorfološka obilježja šiteg zemuničkog prostora
(Geomorphological features of broader area Zemunik)

Autori
Mamut, Marica ; Mračić, Šime

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Zemunik u prostoru i vremenu

Mjesto i datum
Zemunik Donji, Hrvatska, 25.08.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zemunik Donji; geomorfologija; Ravni kotari; vapnenačka uzvišenja (bila); dolomitno-flišne udoline; morfometrija
(Zemunik Donji; geomorphology; Ravni kotari; limestone hills; dolomite-sediment depressions; morphometry)

Sažetak
Šire područje Općine Zemunik Donji prema geomorfološkoj regionalizaciji (Bognar, 2001) dio je megageomorfološke regije Dinarskog gorskog sustava RH unutar koje se izdvaja makrogeomorfološka regija Sjeverozapadne Dalmacije s arhipelagom. Sama Općina pripada subgeomorfološkoj regiji SZ brdsko-zaravanski-udolinski dio Ravnih kotara koji je dio mezogeomorfolške regije Ravni kotari. Ravni kotari, kao mezogeomorfološka regija u čijem se središnjem dijelu nalazi istraživano područje, u morfostrukturnom smislu je sinklinorij na kojem se izmjenjuju paralelni nizovi vapnenačkih uzvišenja (bila) i dolomitno-flišnih udolina dinarskog pravca pružanja. Vapnenci kredne i paleogene (eocenske) starosti izgrađuju krška bila, dok u flišnim udolinama prevladavaju eocenski lapori, pješčenjaci i konglomerati. Uzvišenja su uglavnom antiklinalnih struktura i morfostrukturno su u kategoriji denudacijsko-tektonskog reljefa, dok su flišne udoline uglavnom sinklinalne forme i pripadaju kategoriji akumulacijsko-tektonskog reljefa. Ipak, zbog poremećenosti sjevernodalmatinskih bora, flišne zone su mjestimice izdignute, a karbonatne spuštene. Izmjena međusobno paralelnih antiklinala i sinklinala osnovno je morfostruktuno obilježje Ravnih kotara i bitno se odražava na gospodarstvo prostora Općine Zemunik Donji. Na područja Ravnih kotara u kojima su nataložene lesne naslage dodatno su ublažene hipsometrijske razlike (Zemunik, Smilčić, Kašić), što zajedno s teksturom lesnih čestica ovo područje čini jednim od važnih agrarnih prostora primorskog pojasa Republike Hrvatske. Sjeverni dio Ravnih kotara je hipsometrijski izraženiji i krševitiji, bez pravih obilježja ravnokotarskog kraja. Taj prostor predstavlja prijelaz prema podvelebitskom pojasu, odnosno pobrđu Bukovice. Visinska razlika na prostoru Ravnih kotara varira od 150 – 350 m nadmorske visine što je odraz valovitosti reljefa. Na istraživanom području nailazimo na brežuljkasto-ravničarski tip reljefa vezan uz padinske procese i tektoniku. Najčešće mikroreljefne forme u karbonatima Ravnih kotara su škrape i ponikve, dok su u flišnim sedimentima oblikovane udoline. Morfometrijska obilježja istraživanog područja odraz su geološke građe i tektonskih pokreta šireg područja, a vidljiva su iz morfometrijskih karata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA