Pregled bibliografske jedinice broj: 727441
EPIDEMIOLOGIJA DEBLJINE U ŠKOLSKOJ DOBI I ADOLESCENCIJI
EPIDEMIOLOGIJA DEBLJINE U ŠKOLSKOJ DOBI I ADOLESCENCIJI // Debljina – javnozdravstveni problem i medicinski izazov / Rukavina, D (ur.).
Rijeka: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2014. str. 19-30 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 727441 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
EPIDEMIOLOGIJA DEBLJINE U ŠKOLSKOJ DOBI I ADOLESCENCIJI
(Epidemiology of obesity in school age and adolescence)
Autori
Jureša, Vesna ; Musil, Vera ; Majer, Marjeta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Debljina – javnozdravstveni problem i medicinski izazov
/ Rukavina, D - Rijeka : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2014, 19-30
Skup
Debljina – javnozdravstveni problem i medicinski izazov
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 2014
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
debljina; školska djeca; adolescencija; epidemiologija
(obesity; school age children; adolescence; epidemiology)
Sažetak
Učestalost debljine u školske djece i mladih dosegnula je epidemijske razmjere u svijetu i u nas. Različiti kriteriji za procjenu tjelesne uhranjenosti otežavaju međunarodne usporedbe, ali se danas se najčešće primjenjuju kriteriji po IOTF-u. Za praćenje rasta i razvoja pojedinog djeteta, nakon druge godine njegova života, preporučuje se primjena nacionalnih referentnih vrijednosti. Na osnovi podataka o prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i preuhranjenosti djece u dobi 6 – 12 i 12 – 18 godina u 21 zemlji Europe, koje su 2003. godine objavili Lobstein i Frelut, najveću prevalenciju prekomjerne tjelesne mase u dobnoj skupini 6 – 12 godina imaju djeca u Italiji 36%, a Hrvatska je sa 26% na sed-mome mjestu. Za djecu u dobi od 12 do 16 godina, prevalencija prekomjerne tjelesne mase je najviša u Grčkoj 22%, slijede Velika Britanija sa 21% i Hrvatska sa 20%. Preuhranjene djece je u Europskoj regiji od 2 do 7% i taj je broj vrlo stabilan i razlike među zemljama su vrlo male. Kaić-Rak je objavila da je u Hrvatskoj 2001. godine, u dobi od 7 do 15 godina 5, 5% djece pretilo, 11% ima povećanu tjelesnu masu, 1% je pothranjeno i 69% je uredno uhranjeno. U nekim se gradskim područjima gotovo udvostručio broj pretile djece. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prevalencija djece s povećanom tjelesnom masom u dobnoj skupini 7 – 14 godina porasla je s 10, 6% u razdoblju od 1997. do 2000. godine na 11, 6% u razdoblju od 2000. do 2005. godine. U istom razdoblju učestalost pretilosti porasla je sa 3, 5% na 6, 9%. Rezultati našeg istraživanja (Jureša i suradnici) provedenog u Hr-vatskoj 2006. – 2008. godine na reprezentativnom uzorku od 11683 školske djece u dobi od 6, 5 do 18, 5 godina, pokazali su da je, prema kriterijima IOTF, 18, 2% dječaka i 15, 2% djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom, a pretilih je 7, 9% dječaka i 5, 5% djevojčica. Uspoređujući rezultate istraživanja kohorte učenika prvih razreda osnovne škole u Hrvatskoj 2003. – 2004. godine i 2006.– 2008. godina, učestalost dječaka s prekomjernom tjelesnom masom porasla je s 13, 8% na 14, 9% i djevojčica s 12, 6% na 17, 6%. Preuhranjenih je u prvom razdoblju bilo 8, 3% dječaka i 6, 9% djevojčica, a u drugom 9, 6% dječaka i 8, 6% djevojčica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
108-1080135-0263 - Kardiovaskularni rizici u školske djece i mladih - razvoj modela intervencije (Jureša, Vesna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb