Naslov
Čimbenici rizika povišenoga arterijskoga tlaka u školske djece i mladih
(Risk factors of elevated arterial blood pressure among school children and adolescents)

Autori
Musil, Vera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.01

Godina
2014

Stranica
178

Mentor
Jureša, Vesna

Ključne riječi
djeca; adolescenti; povišeni arterijski tlak; čimbenici rizika; školska medicina
(children; adolescents; elevated blood pressure; risk factors; school health service)

Sažetak
Cilj istraživanja je bio analizirati da li obiteljska anamneza za kardiovaskularne rizike modificira prediktivnu vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM) za povišeni arterijski tlak i utvrditi da li se čimbenici rizika za povišeni sistolički i dijastolički tlak razlikuju u različitim dobnim skupinama školske djece i mladih. Ispitanici i metode: Istraživanje „Zdravstvena anketa školske djece i mladih“ je provedeno u okviru međunarodnog istraživanja „Zdravstveni sustavi”. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 3053 učenika prvih i osmih razreda osnovne i trećih razreda srednje škole školske godine 2003./2004. iz reprezentativnog uzorka 40 osnovnih i 20 srednjih škola iz 43 naselja u Hrvatskoj. Metode u istraživanju su bile anketiranje (socijalna i demografska obilježja, životne navike i ponašanje, osobne i obiteljske zdravstvene poteškoće) i antropometrijska mjerenja (tjelesna masa, tjelesna visina, arterijski tlak i puls). Arterijski tlak je mjeren auskultacijskom metodom živinim tlakomjerom. Za određivanje povišenoga arterijskoga tlaka korišteni su kriteriji i referentne vrijednosti National High Blood Pressure Education Program: The Fourth Report on the Diagnosis, Evaluation, and Treatment of High Blood Pressure in Children and Adolescents. Tjelesna uhranjenost obzirom na ITM procIjenjena je prema kriterijima i referentnim vrijednostima Centers for Disease Control and Prevention (US CDC 2000). Podaci su analizirani metodama deskriptivne statistike, univarijatnom i multiplom logističkom regresijom. Rezultati su interpretirani na razini statističke značajnosti od α< 0, 05. Rezultati: Analizom rezultata istraživanja je bilo obuhvaćeno 2805 ispitanika iz prvih razreda osnovne škole 926 (48, 70% djevojčica), iz osmih razreda osnovne škole 948 (48, 84% djevojčica) i iz trećih razreda srednje škole 931 (41, 46% djevojaka). Prevalencija povišenih vrijednosti arterijskoga tlaka, prehipertenzije i hipertenzije, bila je veća u starijih u odnosu na mlađe dobne skupine ispitanika. Povišene vrijednosti arterijskoga tlaka utvrđene su u 38, 9% ispitanika s većom učestalošću u muškog u odnosu na ženski spol (44, 5% vs. 32, 5% ; p< 0, 001). U prvom razredu osnovne škole povišeni arterijski tlak utvrđen je u 20, 3% ispitanika s većom učestalošću u djevojčica (22, 2% vs. 18, 5%) u osmom razredu osnovne škole u 39, 5% ispitanika s većom učestalošću u dječaka (42, 7% vs. 36, 1% ; p< 0, 00374) i u trećem razredu srednje škole u 56, 9% ispitanika s većom učestalošću u mladića (68, 8% vs. 40, 2% ; p< 0, 001). Sistolička i / ili dijastolička hipertenzija utvrđena je u 12, 2% ispitanika prvih razreda osnovne škole s većom učestalošću u djevojčica (13, 7% vs. 10, 7%), u 12, 6% ispitanika osmih razreda 160 osnovne škole s većom učestalošću u djevojčica (13, 4% vs. 11, 8%) i u 14, 5% ispitanika trećih razreda srednje škole s većom učestalošću u mladića (15, 4% vs. 13, 2%). Prevalencija preuhranjenosti u promatranom uzorku ispitanika bila je 9, 9%, pretilosti 7, 6%, s većom učestalošću u mlađih u odnosu na starije ispitanike i u muškog u odnosu na ženski spol. U prvom razredu osnovne škole bilo je 10, 3% preuhranjenih (10, 7% dječaka vs. 9, 8% djevojčica) i 12, 5% pretilih (15, 4% dječaka vs 9, 5% djevojčica ; p= 0, 048), u osmom razredu 10% preuhranjenih (11, 3% dječaka vs. 8, 6% djevojčica) i 6, 1% pretilih (6, 6% dječaka vs. 5, 6% djevojčica), a u trećem razredu srednje škole 9, 3% preuhranjenih (12, 1% mladića vs. 5, 4% djevojaka ; p< 0, 001) i 4, 3% pretilih (6, 4% mladića vs. 1, 3% djevojaka). Povišene vrijednosti arterijskoga tlaka bile su češće u preuhranjenih i pretilih ispitanika. Preuhranjenost i pretilost bile su češće u ispitanika s povišenim arterijskim tlakom. U prvom razredu osnovne škole značajno veći omjer izgleda za povišeni sistolički tlak imala su djeca koja su pila alkohol uz jelo jedan do dva puta mjesečno 5, 03 puta, s preuhranjenošću i pretilošću 5, 01, koja su se osjećala bezvoljno češće od jedanput tjedno 3, 49, koja su uzimala lijekove za glavobolju u posljednjih mjesec dana 3, 23, koja su imala mjesto boravka u naseljima s 2001 do 5000 stanovnika 2, 39 i s pozitivnom obiteljskom anamnezom za hipertenziju 1, 82 puta. Značajno veći omjer izgleda za povišeni dijastolički tlak imala su djeca koja su se osjećala bezvoljno češće od jednom tjedno 7, 77 puta, s mjestom boravka u naseljima s 2001 do 5000 stanovnika 3, 18, koja su uzimala lijekove za prehladu 1, 87 i koja su imala veći broj dnevnih obroka voća 1, 32 puta. U osmom razredu osnovne škole značajno veći omjer izgleda za povišeni sistolički tlak imala su prekomjerno uhranjena i pretila djeca 5, 78 puta, s mjestom boravka u naseljima s 2001 do 5000 stanovnika i koja su imala poteškoće s probavnim sustavom 2, 18 i koja su počela pušiti s 15 godina 2, 10 puta. Značajno veći omjer izgleda za povišeni dijastolički tlak imala su 5, 44 puta preuhranjena i pretila djeca i djeca s mjestom boravka u naseljima s 2001 do 5000 stanovnika 1, 92 puta. U trećem razredu srednje škole, značajno veći omjer izgleda za povišeni sistolički tlak imali su mladi s mjestom rođenja u naseljima s manje od 2000 stanovnika 9, 08 puta, preuhranjeni i pretili 2, 9, koji su imali bolove u trbuhu češće od jedanput mjesečno 1, 86, koji su pili alkohol nevezano uz jelo tri do pet puta mjesečno 1, 73, šest do devet puta mjesečno 1, 69 i jedan do dva puta mjesečno 1, 51 puta. Značajno veći omjer izgleda za povišeni dijastolički tlak imali su preuhranjeni i pretili 4, 21 puta. Zaključak: Utvrđeni čimbenici rizika za povišeni sistolički i dijastolički tlak nisu se svi razlikovali u različitim dobnim skupinama djece i mladih. Preuhranjenost i pretilost pridonosila je većem omjeru izgleda za povišeni sistolički tlak u sve tri skupine ispitanika i za povišeni dijastolički tlak u ispitanika osmih razreda osnovne i trećih razreda srednje škole. Mjesto boravka u naseljima s 2001 do 5000 stanovnika pridonosilo je većem omjeru izgleda za povišeni sistolički i dijastolički tlak u ispitanika u osnovnoj školi. Hipoteza da se čimbenici rizika za povišeni sistolički i dijastolički tlak razlikuju u različitim 161 dobnim skupinama djece i mladih djelomično je potvrđena. Utvrđena prisutnost povišenoga arterijskoga tlaka i čimbenika rizika omogućit će bolje otkrivanje djece i mladih s rizicima za razvoj hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti. Jedan od čimbenika rizika, mjesto boravka, zahtjeva dodatna istraživanja i pojašnjenja. Za čimbenike rizika koji su posljedica navika koje se stječu u mladenačkoj dobi kao što su pušenje, pijenje alkohola, nedovoljna tjelesna aktivnost i nezdrava prehrana potrebno je kontinuirano i ustrajno provoditi preventivne programe za svu školsku djecu i mlade. Specifične preventivne, zdravstveno odgojne i intervencijske programe potrebno je provoditi za školsku djecu i mlade s rizicima koji su posljedica obiteljskog opterećenja nekom bolešću ili nasljeđem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA