ĐĎॹá>ţ˙ '(ţ˙˙˙&˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ÜĽhWŕ e‘;ţJ‘8FˆFˆˆFˆFˆFˆFˆFGGGGGG GGçI]8G8G8G8G8G8G8G8GsGuGuGuG(GłHÉIDJXœJbçIˆF8G8G8G8G8GçIBGˆFˆF8G8GBGBGBG8G ˆF8GˆF8GsGŔ€ŘAb’˝œF,ČFJˆFˆFˆFˆF8GsGBG1BGHvar 1998. dr.N.Ožanić, dr.O.Bonacci, J.Rubinić HIDROLOŠKE ZNAČAJKE I REŽIM FUNKCIONIRANJA VRANSKOG JEZERA NA OTOKU CRESU SA@ETAK U radu je razmatrana najzna~ajnija vodna pojava na na{im otocima - Vransko jezero na otoku Cresu. Jezero je jedini izvor vodoopskrbe otoka Cresa i Lo{inja, te uz ambijentalne vrijednosti ima i veliki gospodarski zna~aj. Rezultati provedenih hidrolo{kih istra`ivanja utvrdili su osnove re`ima njegova funkcioniranja kao dijela oto~kog kr{kog vodonosnika. Utvr|eno je da sada{nja koli~ina crpljenja, iako je utjecala na smanjenje razine vode u jezeru, ne predstavlja opasnost po obstojnost jezera., ali da se svako zna~ajnije pove}anje crpljenja mo`e vr{iti samo uz strogu kontrolu pona{anja jezerskog sustava. U radu je posebno istaknut i problem osiguranje djelotvorne za{tita jezera od zaga|enja. Klju~ne rije~i: Vransko jezero, oto~ki kr{, crpljenja, za{tita jezera Abstract: Uvod Vransko jezero na otoku Cresu najzna~ajnija je vodna pojava na{ih otoka. Pojava 220 mil m3 vode izuzetne kakvo}e na oto~nom kr{u u neposrednoj blizini mora izuzetan je prirodni fenomen svjetskoga zna~enja. Povr{ina jezera pri srednjoj razini od 13.13 m n.m. iznosi ???? km2, a povr{ina 5.75 km2. Najve}a dubina u jezeru iznosi 61.3 m ispod srednje razine mora. Zbog nagla{eno izdu`enog oblika otoka Cresa, jezero se nalazi na udaljenosti od obale mora od ?? - ?? km. (Slika 1 - ODABERI NEKU PO VOLJI - KOJA IMA DOBRU MATRICU ZA KOPIRANJE) Zbog takvog položaja jezera i njegovih dimenzija, kao i okolnosti da jezero nema vidljivih dotoka i otjecanja iz jezera, pitanje porijekla jezerske vode odavno privlači pažnju znanstvenika. Pitanje re`ima funkioniranja Vranskog jezera, pa i njegove opstojnosti od eventualnog precrpljivanja posebno je bilo izra`eno krajem osamdesetih godina kada je zabilje`en i dosad najve}i trend opadanja vodostaja, tako da je 1990.g. zabilje`en i najni`i vodostaj u jezeru od 9.11 m n.m.. (Slika 2 - ONA SLIKA S OBORINAMA, CRPLJENJIMA I VODOSTAJIMA). Slika 2 - (SLIKA 10 IZ PROSTORNOG PLANA @UPANIJE) Takvo stanje zabrinulo je javnost, te je zapo~eta i realizacija kompleknog programa istra`nih radova. Još u prošlom stoljeću javljaju se oprečne pretpostavke o njegovom prihranjivanju - sa kopnenog (Lorenz, 1859) ili lokalnog otočkog slivnog područja (Mayer, 1873). Rezultali svih provedenih hidroloških istraživanja, kako ranijih (Cecconi, 1939; Petrik, 1957), tako i novijih (Rubini},O`ani} 1991, Bonacci 1992, O`ani},Rubini} 1994) mada nemaju identične rezultate i zaključke svojih istraživanja, idu u prilog drugoj pretpostavci. Nositelji novijih hidrogeoloških istraživanja u početnim su fazama istraživanja bili čvrsto vezani uz postavku o dominantnom regionalnom - kopnenom porijeklu vode u Vranskom jezeru (Biondić i sur., 1993.). Najbliže kopno nalazi se na udaljenosti od oko 30 km zapadno od jezera, te 55 km istočno, s najvećim dubinama mora od oko 70 m. No, u sklopu nastavka hidrogeoloških istraživanja rezultati provedenih analiza prirodne radioaktivnosti voda (Hertelendi, 1995), kao i kemizma voda, razlog su znatnog ublažavanja tih postavki (Biondić i sur., 1995, 1998.). Stoga je za o~uvanje i za{titu Vranskog jezera nu`no svu pozornost posvetiti lokalnim oto~kim prilikama. Oto~ka je zajednica sredinom sedamdesetih godina, pametnom politikom gospodarenja prostorom u neposrednom slivu jezera, znala za{titi jezero od urbanizacije - izgradnje objekata i sadr`aja koji bi mogli ugroziti jezerski sustav. Uslijed pove}anja prometovanja u okoli{u Vranskog jezera, u sada{njem se vremenu tako|er javlja poja~ana potreba za{tite jezera, te je nu`no da se donesu radikalne odluke i izvedu zahvati koji bi osigurali njegovu obstojnost. 2. Analiza mogućnosti crpljenja iz jezera za potrebe vodoopskrbe Kako je već rečeno, Vransko jezero jedini je izvor vodoopskrbe otoka Cresa i Lošinja, a prema dosadašnjim potrebama iz njega se crpi godišnje do oko 2,3 * 106 m3 vode. Kako su proračunati prosječni godišnji dotoci 18 , a pri srednjem vodostaju gubici na evaporaciju su reda veličine, te gubici na poniranje iz jezerskog sustava , vidljivo je da takva crpljenja, iako globalno najmanji element vodnog bilanca, unose neravnotežu u sustav Vranskog jezera, te utječu na sniženje srednje razine jezera. To sniženje srednje razine odvija se do slučaja kada se smanje gubici na poniranje u veličini porasta količine crpljenja. Naime, utvrđena je funkcionalna veza između količine poniranja i razinevode u jezeru, pri čemu njen gradijent u domeni osmotrenih vodostaja po svakom metru približno iznosi 0,028 . Od po~etka crpljenja od 1952. do sada iz jezera je iscrpljeno ukupno cca 41*106 m3s-1,(?? DODAJ AKO TO NISI ZAKLJU^NO S 1997.G. U KOJOJ JE ISCRPLJENO 1.968.150 M3) što pri srednjoj razini jezera iznosi oko 7,1 m stupca vode. Kako se, unatoč izrazitom trendu opadanja razine jezera u razdoblju 1985.-1990. godine, srednja razina jezera nije snizila u tolikoj mjeri, očito je da je taj gubitak vode iz jezera kompenziran promjenom stanja hidroloških prilika - u prvom redu smanjenjem gubitaka iz akvifera jezera, a dijelom i zbog povećanog prihranjivanja jezera iz njegovog podzemnog akvifera. Zbog relativno velike površine i volumena jezera u odnosu na količine crpljenja, utjecaj crpljenja gledajući samo kraća vremenska razdoblja nije drastično naglašen, ali je ipak evidentan. Tako je npr. Utvrđeno da je u kolovzu, kada su crpljenja zbog sezonskog karaktera i najizrazitija, u razdobljima recesije vodostaja pod utjecajem crpljenja povećan prosječan gradijent opadanja vodostaja. U najučestalijem razredu zabilježenih vodostaja (12,00 - 13,00 mn.m.) Prosječno opadanje vodostaja nakon početka značajnijih crpljenja 1969. godine povećano je od prosječnih 0,89 na 1,05 cm dan-1 (Rubinić, Ožanić, 1992). Iako naoko male razlike, one kumulativno izražene na razini mjesečnog podatka ili višegodišnjeg niza, pokazuju da je taj utjecaj velik, te da ga se ne smije zanemariti. Da bi se utvrdilo koliki je ukupan utjecaj crpljenja na sniženje razine vode Vranskog jezera, spomenutim je matematičkim modelom Vrana (POBRISAN DIO TEKSTA) provedeno i modelsko simuliranje ponašanja jezera uz uvjet nepostojanja crpljenja, kao i za slučaj da su ona prosječno 0.100 m3-1, tj. veća od dosegnutih 0.072 m3s-1. Iterativnim postupkom proračunate su vrijednosti srednjih razina jezera pri navedenim simulacijama (O`ani}, 1996)- slika 3. Proračunata vrijednost srednje godišnje razine jezera na kraju simulacije 1995. u situaciji koja bi bila da nije bilo crpljenja iz jezera iznosi ?? mn.m., što je za cca 2(?)m više od stvarno zabilježene razine koja iznosi ?? mn.m. Tako je aktivni volumen jezera smanjen za oko ?? 106m3 vode. Simulacijom crpljenja iz Vranskog jezera u veli~ini od 0.100 m3s-1, dobiveno je da bi srednja razina vode na kraju simulacije iznosila 9.80 mn.m., a najniža 7.86 mn.m. Prema raspolo`ivim spoznajama o ravnote`i slatke i slane vode na osnovama Ghyben-Hertzbergovog zakona, modelom prora~unata minimalna razina vode u jezeru u uvjetima pove}anja crpljenja vode iz jezera ne bi trebala predstavljati opasnost od prodora mora u jezerski sustav. No, s obzirom da se radi o ekstrapolaciji pona{anja jezerskog sustava na osnovi zabilje`enih podataka na vi{im razinama vode u jezeru, nu`no je da se pove}anju koli~ine crpljenja prilazi postepeno i uz strogu kontrolu pona{anja jezera i promjenama u kemizmu njegovih voda. Slika 2 Zabilje`eni hod sr.godi{njih vodostaja Vranskog jezera i rezultati simulacije modelom “Vrana” Studentovim t-testom provedena je i analiza homogenosti nizova opaženih i proračunatih vrijednosti srednjih razina jezera, pri čemu je razdoblje od 1929.-1995.godine podijeljeno na dva dijela. Prvi dio do 1960. i drugi od 1961., kada su zabilježena i značajnija crpljenja. Dobiveno je da se nizovi osmotrenih podataka prije i poslije crpljenja ne mogu smatrati homogenim (-22). Nasuprot tome, niz osmotrenih podataka iz razdoblja bez crpljenja i na njega nastavljeni niz dobiven na osnovu modelske simulacije razina jezera za slučaj da nije bilo crpljenja su homogeni (-22) (Ožanić, Rubinić, 19945 ). Rezultati tako provedene analize potvrđuju dvije vrlo važne činjenice: - crpljenje iz jezera izaziva sniženje razine jezera - procjena veličine gubitaka iz jezera te s njom u svezi i ostalih elemenata vodne bilance izvršena je u prihvatljivim granicama. Tako|er je analiziran i utjecaj promjene oborinskog režima tijekom razdoblja 1985.-1990. na promjenu razine vode u jezeru. Tijekom spomenutog razdoblja koje je prethodilo pojavi minimalnih vodostaja u 1990.g., čak je pet godina po ukupnim količinama oborina bilo značajno ispod prosjeka od 1.084 mm, dok je samo jedna godina (1987.) bila gotovo prosječna - 1095 mm. Napravljena je modelska simulacija za slučaj da su tijekom tog razdoblja padale prosječne količine oborina. Utvrđeno je da je od ukupno zabilježenih 3.89 m opadanja srednje razine vode u jezeru cca 1.40 m (cca 1/3) bilo uzrokovano promjenom oborinskog režima (Ožanić, Rubinić, 1997.b). Problematika za{tite voda Vranskog jezera Dok prethodno spomenuta opasnost od precrpljivanja odnosno zaslanjenja ima karakter višegodišnjeg procesa kojega se ipak dade predvidjeti i na vrijeme kontrolirati, jezero je izloženo i opasnostima narušavanja kvalitete njegovih voda prvenstveno usljed antropogenih utjecaja na širem slivnom području, kako onih kontinuiranih, tako i incidentnih. Treba spomenutih da je moguć i negativan utjecaj udaljenih većih zagađivača, od kojih je najbliža termoelektrana Plomin, od jezera udaljena 30-tak km. Dosadašnji režim zaštite jezera bio je djelotvoran, te je voda u jezeru i dalje vrlo dobre kakvoće. Pristup jezeru je zabranjen, te zbog nedostatka izgrađenih puteva i fizički bitno otežan nepozvanim licima. Na području neposrednog sliva jezera praktički nema značajnijeg naselja niti ikakvih privrednih aktivnosti, izuzev ekstenzivnog uzgoja ovaca čiji utjecaj na promjenu kvalitete vode u jezeru u slučaju značajnijeg povećanja broja grla ne bi smio biti zanemaren. Ipak, dosadašnja zaštita jezera nije i dovoljna. Najveća opasnost jezeru prijeti sa prometnice koja u predjelu naselja Vrana prolazi u duljini od cca 4,5 km rubnim dijelovima njegovog neposrednog sliva (slika 1). Cesta je niske kategorije, uska i sa nizom horizontalnih i vertikalnih krivina, te bez kolektora oborinskih voda. Jezero je ugroženo kako stalnim količinama onečišćenih tvari koje se na njoj produciraju tijekom svakodnevnog korištenja, tako i realnom latentnom opasnošću od incidentnih onečišćenja usljed prometne nesreće na prometnici. Utjecajno područje ceste na vodonosnik Vranskog jezera najvjerojatnije je i veće od same zone kojom ona prolazi njegovim orografskim slivom. Najkraća udaljenost ceste od jezera je svega 800 m, a locirana je na kotama između 200 i 280 mn.m. na području pretežno izgrađenom od slabije propusnih dolomitnih stijena. Zbog blizine jezera, velikog nagiba sliva prema jezeru, kao i zbog formirane površinske hidrografske mreže na tom dijelu sliva, svaka prometna nesreća u toj zoni koja bi rezultirala izljevanjem većih količina tekućih naftnih derivata ili drugih opasnih tvari uzrokovala bi unos tih tvari u jezero, a time i onečišćenje jezerskog sustava. Vransko jezero je kriptodepresija, i mehanizam funkcioniranja njegovog krškog vodonosnika vrlo je specifičan. Ukoliko neki od tekućih zagađivača - npr. neki od naftnih derivata dospije u podzemlje, prije ili kasnije doći će u kontakt s podzemnim vodama sustava Vranskog jezera, a kako je spomenuto, zbog geološkog sastava terena moguće je čak i njihovo neposredno površinsko spiranje u jezero. Kad jedna tako zagađena voda dođe u kontakt s vodama sustava Vranskog jezera, nema više nikakvih mogućnosti prirodnog istjecanja iz jezerskog sustava, a niti je to moguće izvesti iscrpljivanjem jezera. Jezero ima više od stostruko veći volumen od godišnje količine crpljenja, a iscrpljivanje jezera čak i kroz tako duga razdoblja, osim sniženja razine za nekoliko m, nije moguće zbog toga što jezerski sustav "diše" zajedno sa svojim podzemljem, te se tako uravnotežava sa morem. Prirodni dotoci i istjecanja iz vodonosnika Vranskog jezera postoje, ali su te izmjene, u odnosu na volumen vode samog vodonosnika, nedovoljne da izvrše samopročišćenje jednom zagađenog jezera. Prema rezultatima provedenih hidroloških analiza (Ožanić, 1996), vrijeme zadržavanja – izmjene vode u jezeru proračunato je na 31 godinu. To se uklapa i u rezultate istraživanja radioaktivnosti prirodnih izotopa, prema kojima je ono između 30 i 40 godina (Hertelendi E. i sur., 1994). Mogućnost da na utjecajnoj dionici ceste dođe i do incidentnog zaga|đnja uslijed npr. havarije cisterne s nekim od naftnih derivata sasvim je realna. Njome se odvija cjelokupni cestovni promet prema južnom dijelu otoka Cresa, kao i prema Lošinju. Prema podacima o prodaji goriva i lož ulja INE u turistički najboljim prijeratnim godinama za potrebe Lošinja spomenutom se cestom transportiralo oko 7000 m3 naftnih derivata, tj. u prosjeku više od jedne cisterne dnevno. Kako se pitanje zaštite Vranskog jezera od onečišćenja s prometnice ne može odlagati za neka buduća vremena kada na raspolaganju bude stajalo više saznanja o hidrogeološkim prilikama toga područja, kao i više sredstava za potrebne kompleksne tehničke zahvate, neophodno je da se odmah priđe realizaciji barem nekih najnužnijih sigurnosnih mjera - zabrane prometa opasnih tereta na utjecajnom području Vranskog jezera i preusmjeravanje njihova transporta morskim putem, ili barem na povećanje sigurnosti prometa pri prijevozu takvih opasnih tereta. 5. Zaključci Vransko jezero je neprocijenjivo vrijedan prirodni oto~ki fenomen. U cilju osiguranja njegove obstojnosti i kvalitete voda u jezeru, nu`no je osigurati za{titu jezera od eventualnog precrpljivanja, kao i provedbu potrebnih aktivnosti na smanjenju {tetnog upliva urbanih sadr`aja i infrastrukturnih objekata u utjecajnoj zoni. Dok dosegnute koli~ine crpljenja i njihov trend za sada ne predstavljaju opasnost po obstojnost za jezerski sustav, pitanje pove}anja u~inkovite za{tite kvalitete voda u jezeru aktualno je i ne smije se odga|ati za neka druga vremena. Literatura Ubaci ono {to je citirano u tekst - na{ Gra|evinar, Hrvatske vode, doktorat, Bonaccijev ameri~ki rad, Petrika, Cecconija, Biondi}eve citirane radove itd. (ako ima) Ą¤ƒ.ĽČAŚŠ§S¨ĽŠŠŞŤ  }ˆŠ§ŽË˙E ‹ Š / 9 i„…‡ˆ`acdegiśŽ°ü‘”´ľśšĎĐ4QRSTš›œž( Ž&Ú&3656­8ß:‘;Ž;üúöúöúňíňúöúöúöúöúęúęúęúęúęúöúęúöúęúęúęúęúöúęúęúęúęúöúöúęúöúču]h UV]hUV]UV]]V]=  12|}…†AB‰Š‹•–—˜™š›œžŸ Ą˘Ł¤ĽŚ§­ŽýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýýŰ˝ 48h. ! h˜ţ 48h. "ŽĚÍé ę ë ě í î ď đ ń # $ hiž˘ŁĺćçdetuâßßßßßßßßßßßßßßßßßßÁ˘˘˘˘˘˘˘˘˘ 4€ 48h.  48h. u[\( ) * + , - . / D E F G H Š Ż ° ą c#d#š#$$Ź&­&Ž&áĂáááááááááááááá˘áááááááááá    4€ 4€ 4€Ž&Ú&Ű&Í(Î(Ó*Ô*T/U/ž4Ÿ4w6x6œ88ž8Ÿ8Ź8­8ß:ŕ:á:ě:í:‘;ŢŰŰŰŰŰŰŰŰŰŰŰŮŰŠ%DŰŠ%DŰŠ%DŰŠ%DŰŠ%DŰŠ%DŰŠ%D׊%DśŠ%D™Š%D™Š%D 48h. h˜ţ 48h. ! h˜ţ 48h. K`ń˙Normalc"A@ň˙Ą"Default Paragraph FontB@ň Body Text‘8‘;˙˙˙˙!˙˙!˙˙!˙˙!˙˙ ˙˙ ˙˙ ˙˙§ ł°Ô'4‘8YÁ€†Ž;ŽuŽ&‘; !"“81josip(C:\My Documents\RADOVI\RADOVI\VRANA2.DOC˙@Microsoft FaxFAX:WPSUNIMicrosoft FaxMicrosoft FaxP”‚ę odČČGPW122<F°Í Microsoft FaxP”‚ę odČČGPW122<F°Í €]8]8]8]8]Times New Roman Symbol &ArialCRO_Dutch-NormalCRO_Dutch-Bold"ÁˆĐh´+&Ś@&&`.¤.ƒc$b7Vranskom jezeru za skup o Hidrologiji otoka - Hvar 1998dr. Nevenka OzanicjosipÍ$  ľľ˙$Až~#fŽ'gTimes New Roman7đ˙ ``'n$ ľľ˙dAžn#dŠN<Arial  !"#$%ţ˙˙˙ý˙˙˙*ţ˙˙˙2ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙Root Entry˙˙˙˙˙˙˙˙ ŔFkđ€˝Ŕ€ŘAb’˝)ŔWordDocument˙˙˙˙ţJCompObj˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙jSummaryInformation(˙˙˙˙˙˙˙˙ŕţ˙˙˙ ţ˙˙˙ ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ţ˙ ˙˙˙˙ ŔFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.6ô9˛qĐĎॹáţ˙ŕ…ŸňůOhŤ‘+'łŮ0°˜Řä ( 8D l x „˜ ¨ä8Vranskom jezeru za skup o Hidrologiji otoka - Hvar 1998+Ddr. Nevenka Ozanic?DNormaljosipve2MicrDocumentSummaryInformation˙˙˙˙8˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ţ˙˙˙˙˙˙˙ ţ˙˙˙˙˙˙˙ţ˙˙˙ †B‚ěrB‚ŔärB‚*đđ×ü€ŠB‚˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙č˝B‚ärB‚đ, A‚ôfB‚:đđ×ü8‡B‚đ×ü‚78! |‡B‚pĎB‚Ŕ˙˙đ×ü˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙h.ý@.ý0›B‚ź›B‚‡B‚EdFl!  A‚pĎB‚|‡B‚đ¤}B‚TyB‚¤B‚Zđđ×ü/ýř.ýĐ.ý°?B‚&'FlSt˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ţ˙˙˙˙˙˙˙đ×üNQ , A‚ A‚¤úA‚¤‡B‚ţ˙ŐÍ՜.“—+,ůŽ0ŕHPhpx €ˆ äHrvatske vodeXc 8Vranskom jezeru za skup o Hidrologiji otoka - Hvar 1998€@€@€@€@€@€@€@€@€@€@˙Ŕ üđp 8@<@€€Ŕ|ÎÎnîîw đpppw{€s€s€s€s€s€űŔ?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`aĂŚÄŤ‚ÁÖĹ⽯ľśł´‡ą˛×Œăž°şŁ„…ź–憎‹Š¤Šƒ“đń—ˆÂÜóňô˘ŹČĆ­bcdĘeÇÉÎËĚÍçfŃĎĐŽgî‘ÔŇÓhéë‰jikmln oqprsutvwčxzy{}|ˇĄ~€ę칍JdI~ Times New RomanŠ É Ó â &  - ô V  é Ú 8 G 3 Í ™ Ÿ  e š œ  M g ů Ť ž  Á    ç ś " ł Ď                                                           osoft Word for Windows 95@@:i @Ćş€˝@\V!b’˝.¤.ĐĎॹá>ţ˙ ţ˙ŐÍ՜.“—+,ůŽ0ŕHPhpx €ˆ äHrvatske vodeXc 8Vranskom jezeru za skup o Hidrologiji otoka - Hvar 1998ĐĎॹá>ţ˙ ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙