Pregled bibliografske jedinice broj: 726921
Od svjetlopisa do rukopisa: fotografske ostavštine u baštinskim institucijama
Od svjetlopisa do rukopisa: fotografske ostavštine u baštinskim institucijama // Znanstveno-stručni skup Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine - knjiga sažetaka / Lučić, Melina ; Škalić, Marina (ur.).
Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2014. str. 18-18 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 726921 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od svjetlopisa do rukopisa: fotografske ostavštine u baštinskim institucijama
(From Photograph to Manuscript: Photographic Bequests in Memory Institutions)
Autori
Gržina, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Znanstveno-stručni skup Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine - knjiga sažetaka
/ Lučić, Melina ; Škalić, Marina - Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2014, 18-18
ISBN
978-953-7659-20-2
Skup
Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
fotograf ; fotografija ; fotografska ostavština ; baštinske institucije ; Hrvatski državni arhiv
(Photographer ; Photograph ; Photographic Bequest ; Memory Institutions ; Croatian State Archives)
Sažetak
Fotografske ostavštine, različite po opsegu i sadržaju, moguće je naći u mnogim baštinskim ustanovama. Arhivi, knjižnice, muzeji, a i neke druge kulturne i znanstvene institucije, skrbe o velikom broju fotografskih snimaka, nastalih ili u fotografskim kamerama (negativi i izravni pozitivi) ili pak u tamnoj komori iz izvornih negativa (pozitivi kao konačna autorska očitovanja). Svaka od spomenutih baštinskih institucija, sukladno pravilima struke, na poseban način pristupa fotografskomu gradivu, čuva ga, obrađuje te javnosti omogućuje uvid u njega. Tako fotografije i dalje ispunjavaju svoju temeljnu namjenu: da budu gledane. Fotografski »rukopis« različite institucije, sukladno svomu temeljnomu poslanju, različito tumače – kod nekih je autorski izvornik sam negativ nastao izravno u kameri, dok je u drugih tek pozitiv, kao fotografovo konačno očitovanje, primarni predmet interesa. Istodobno s fotografskim gradivom, koje u pravilu čini osnovu i najveći dio takvih ostavština, institucije zaprimaju i određenu količinu materijala koji je s fotografijama u zavisnom odnosu i na različite ga načine dopunjuje. Kontaktne kopije, knjige i dnevnici snimanja te različiti zapisi samih fotografa, skrbniku su, ali i istraživaču, osobito dragocjeni, jer pružaju mnoštvo dodatnih informacija o sadržaju snimaka, kao i određenim njihovim tehničkim značajkama. Upravo zbog toga, fotografske su ostavštine često zanimljiv primjer komplementarnosti slike i teksta, u kojima konkretni objekti ili osobe u prostoru, predstavljeni fotografijama, bivaju dopunjeni vremenom i uzročnošću, kao i apstraktnim mislima i sadržajima predstavljenima tekstom, pa unutar iste cjeline simultano fotografski snimci ilustriraju tekstove, a tekstovi komentiraju fotografije. Popraćeno mnogobrojnim primjerima iz Hrvatskoga državnog arhiva te drugih baštinskih institucija, izlaganje će progovoriti o osobitostima fotografskih ostavština, na poseban način istaknutima kroz međuodnos informacija danih svjetlopisom i rukopisom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
