Naslov
Praksa davanja nadomjesne prehrane u novorođenčadi tijekom boravka u splitskom rodilištu
(The practice of giving formula to healthy newborns in the maternity hospital in Split)

Autori
Boban, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split, Hrvatska

Datum
01.09

Godina
2014

Stranica
51

Mentor
Zakarija-Grković, Irena

Ključne riječi
dojenje; isključivo dojenje; nadohrana; rodilište
(breastfeeding; exclusive breastfeeding; supplements; maternity hospital)

Sažetak
Uvod: Iako su poznate mnogobrojne pozitivne karakteristike dojenja, korištenje nadomjesne prehrane je široko rasprostranjeno širom svijeta te velik broj novorođenčadi nakon rođenja dobiva formulu7, 8. 1991. godine u Hrvatskoj se započinje provoditi program promicanja dojenja SZO-a/UNICEF-a pod nazivom “Rodilišta – prijatelji djece“ koji snažno sugerira da su aktivnosti povezane s dojenjem tijekom boravka u bolnici važne za kasnije dojenje11. Sukladno zlatnom standardu Svjetske zdravstvene organizacije koji preporuča isključivo dojenje prvih 6 mjeseci, a zatim nastavak dojenja tijekom 2 godine i dulje, Korak 6 podupire isključivo dojenje novorođenčadi u rodilištu i zabranjuje primjenu ikakve hrane ili pića već samo majčino mlijeko, osim ako to nije medicinski opravdano12. Ciljevi: Ustanoviti u kojoj mjeri, kada i koja nadomjesna hrana se daje zdravoj, donošenoj novorođenčadi na Klinici za ženske bolesti i porode, KBC Split, kao i zbog čega se nadohrana daje novorođenčadi te u kojem se omjeru nadohrana daje iz medicinsko opravdanih, odnosno nemedicinskih razloga. Evaluirati je li karakteristike majki, karatkteristike djeteta i praksa u rodilištu utječu na davanje nadohrane u rodilištu. Metode i materijali: Kohortna deskriptivna studija. Istraživanjem su obuhvaćene 342 ispitanice koje su rodile na Klinici za ženske bolesti i porode KBC Split od 06.04.-30.07.2011.godine. Podaci su prikupljeni pomoću Tablica prehrane novorođenčeta u rodilištu i UNICEF-ovog upitnika za praćenje inicijative „Rodilište – prijatelj djeteta“ te su obrađeni metodom deskriptivne statistike, a za kategorijske podatke i testiranje razlika u proporcijama korišten je T test za nezavisne uzorke, Mann – Whitney U test i Hi kvadrat test (χ2), dobivene vrijednosti smatrane su značajnima ako je P<0.05. Rezultati: Od ukupnog broja, u prvih 48 sati 49, 5%, a tijekom čitavog boravka u rodilištu 62, 8% novorođenčadi je primilo nadohranu, s medijanom broja sati od poroda kada je prvi put dana nadohrana od 24, 5 sati (raspon 1-115 sati). Novorođenčadi je u 94, 1% slučajeva davano umjetno mlijeko tzv. formula, a 5, 9% majki nije bilo obaviješteno o davanju nadohrane njihovom novorođenčetu. Kao najčešće razloge nadohrane, majke su navele nedostatak mlijeka (49, 8%), plač djeteta (35, 5%), umor/bol zbog carskog reza (11, 5%), djetetov gubitak na težini (10, 6%) te bolne bradavice (10, 1%). Od navedenih razloga, samo 24, 6% nadohrana bilo je medicinski opravdano za zdravu, donošenu djecu, dok je čak 75, 4% nadohrana dano iz nemedicinskih razloga. Statistički značajna razlika, pozitivno povezana s nadohranom novorođenčadi, pronađena je kod prvorotki (χ2=7, 8 ; P=0, 005), kod rodilja koje su rodile carskim rezom u općoj anesteziji (χ2=31 ; P<0, 001), kod rodilja koje su prilikom prvog kontakta dijete dobile umotano (χ2=6, 9 ; P=0, 009), kod rodilja koje su prestale pušiti za vrijeme trudnoće (χ2=8, 6 ; P=0, 014), kod rodilja koje su same odlučile davati dudu varalicu (χ2=6, 55 ; P=0, 038) te kod djece sa težinom ≥4000 grama (χ2=4, 7 ; P=0, 093). Medijan mjeseci dojenja u prethodnoj trudnoći u skupini rodilja koje su nadohranjivale djecu za 3 mjeseca je kraći nego u skupini rodilja koje su isključivo dojile djecu (Z=2, 9 ; P=0, 004), a medijan vremena nakon poroda kada je dijete prvi put sisalo u skupini rodilja koje su nadohranjivale djecu bio je za 1, 5h je veći nego u skupini rodilja koje su isključivo dojile (Z=2, 3 ; P=0, 021). Zaključak: U ovom istraživanju uočena je visoka stopa davanja nadomjesne prehrane novorođenčadi tijekom boravka u rodilištu, osobito iz nemedicinskih razloga. Također, na nadohranu novorođenčadi utječu i sociodemografske karakteristike majke i djeteta, kao i praksa u rodilištu, što nas upućuje na potrebu daljnjeg provođenja inicijative „Rodilište- prijatelj djeteta“ i punu implementaciju, kako šestog, tako i svih deset koraka inicijative.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA