Naslov
Utjecaj kontakta koža-na-kožu između majke i djeteta, neposredno nakon poroda, na isključivost i duljinu dojenja
(The effect of birth skin-to-skin contact on exclusivity and duration of breastfeeding)

Autori
Ćuže, Anamarija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split, Hrvatska

Datum
01.07

Godina
2013

Stranica
39

Mentor
Zakarija-Grković, Irena

Ključne riječi
kontakt koža-na-kožu; porod; dojenje; Croatia
(skin-to-skin contact; term infants; breastfeeding; Croatia)

Sažetak
Uvod: Isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života, a zatim nastavak dojenja tijekom dvije godine i dulje, uz odgovarajuću dohranu, osigurava optimalan rast i razvoj djeteta te štiti od brojnih bolesti2. Stoga, SZO i UNICEF pokreću 1991. godine inicijativu ˝Rodilište-prijatelj djece˝ za promidžbu, zaštitu i potporu dojenju u rodilištima. Ova inicijativa temelji se na provedbi ˝Deset koraka prema uspješnom dojenju˝ od kojih 4. korak zagovara uspostavu kontakta koža-na-kožu (KNK) između majke i djeteta odmah po porodu. Brojne studije su pokazale pozitivne učinke 4. koraka na dojenje, ali su kontrolne skupine umotane djece u tim studijama bile vremenski i/ili prostorno odvojene od majke nakon poroda. U ovoj studiji obje skupine su odmah dana majci po porodu. Cilj: Ispitati učinak kontakta koža-na-kožu između majke i djeteta, neposredno nakon poroda, te ga usporediti s učinkom kontakta između majke i umotanog djeteta na isključivo i ukupno dojenje kod zdrave djece do 12 mj. života. Ispitanici i metode: Prospektivna kohortna deskriptivna studija, provedena je u Kliničkom bolničkom centru i na Medicinskom fakultetu u Splitu, od veljače 2008. do srpnja 2010. Uključene su sve žene s odjela Klinike za ženske bolesti i porode koje su rodile donošeno, zdravo dijete i koje su namjeravale dojiti i boraviti na području RH. Majke su na otpustu intervjuirane UNICEF-ovim upitnikom za praćenje „Rodilište prijatelj djeteta“ s pomoću kojeg smo odredili provođenje 4. Koraka. Podaci o prehrani djece su prikupljale sestre u rodilištu te istraživači pomoću telefonskih upitnika nakon 3, 6 i 12 mjeseci. Rezultati: Većina majki je odmah po porodu ostvarila kontakt koža-na-kožu (KNK) njih 589/771 (76%), a ostatak 182/771 (24%) je primilo dijete koje je bilo umotano. Značajno je veći postotak majki, koje su dobile djecu umotanu, u odnosu na one koje nisu, držale dijete dulje od 30 minuta (P< 0, 001.) Većina majki (98%) u skupini s kontaktom KNK je rodila vaginalnim putem i dobila dijete odmah nakon poroda, dok ih je u skupini s umotanom djecom bilo svega 45% (P< 0, 001). Posljedično tome je 82 % majki iz skupine s kontaktom KNK prvi podoj ostvarilo unutar 12 sati od poroda dok ih je u skupini s umotanom djecom bilo 40, 9% (P< 0, 001). U ovom istraživanju stopa isključivog dojenja je bila viša u skupini koja je ostvarila KNK, sve do perioda od 6 mjeseci, ali nije bila statistički značajna. Analiza stope ukupnog dojenja promatrana za periode od 3, 6 i 12 mjeseci također nije pokazala statistički značajnu razliku među ispitivanim skupinama. Zaključak: U ovom istraživanju uočen je povećan broj isključivog dojenja kod majki koje su ostvarile prvi kontakt s djetetom kožom uz kožu. Iako nije statistički značajan, upućuje na pozitivan utjecaj provođenja 4. koraka inicijative ˝Rodilište-prijatelj djeteta˝.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA