Naslov
Laktacijski mastitis: dijagnostički i terapijski izazov liječnika obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj
(Lactational mastitis: a dijagnostic and therapeutic challenge for general practitioners in Croatia)

Autori
Topić, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split, Hrvatska

Datum
01.11

Godina
2013

Stranica
88

Mentor
Zakarija-Grković, Irena

Ključne riječi
laktacijski mastitis; liječnici obiteljske medicine; Hrvatska
(lactational mastitis; general practitioners; Croatia)

Sažetak
Cilj istraživanja. Odrediti predstavlja li laktacijski mastitis dijagnostički i terapijski izazov LOM-ovima RH. Da bi ispitali navedeno bilo je potrebno odrediti koliko se dojilja s laktacijskim mastitisom javilo LOM-ovima RH u razdoblju od kolovoza 2012. do kolovoza 2013. godine te koji su najčešći klinički simptomi i znakovi na temelju kojih LOM-ovi RH postavljaju dijagnozu laktacijskoga mastitisa. Željeli smo ustanoviti koliki postotak LOM-ova RH pacijenticama s laktacijskim mastitisom preporučuje medikamentozno ili druge oblike liječenja bolesti te koje im savjete o prehrani djeteta, za vrijeme trajanja bolesti, daju. Zanimalo nas je jesu li LOM-ovi RH s osobnim iskustvom laktacijskoga mastitisa manje skloni preporuci antibiotskog liječenja i prekida dojenja za vrijeme trajanja laktacijskog mastitisa i koliko sigurnima se osjećaju pri postavljanju dijagnoze i liječenju bolesti. U konačnici, željeli smo doznati misle li LOM-ovi RH da im je potrebno obrazovanje u području medicine dojenja, bi li željeli sudjelovati u organiziranim događanjima vezanima za medicinu dojenja i ako da, koji oblik događanja bi im, pri tome, bio najpoželjniji. Ustroj istraživanja. Presječna studija. Mjesto istraživanja. Medicinski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu. Ispitanici i postupci. U razdoblju od sredine srpnja do kraja kolovoza 2013., među LOM-ovima RH (N=2338), provedeno je istraživanje o laktacijskom mastitisu. Istraživanje je provedeno primjenom Anketnog upitnika o laktacijskom mastitisu za liječnike obiteljske medicine Republike Hrvatske. Kategorijske varijable prikazane su kao cijeli brojevi i postotci, a za analizu kvalitativnih vrijednosti upotrijebljen je χ² test. Vrijednosti P<0, 05 smatrane su statistički značajnima. Rezultati. U odnosu na lokalizaciju ordinacije u kojoj rade, među ispitanicima je postojala statistički značajna razlika prema: spolu (P=0, 033), dobi (P=0, 001), razdoblju od diplomiranja na medicinskom fakultetu (P=0, 001), najvišem stupnju medicinskoga obrazovanja (P=0, 001), razdoblju od završavanja specijalizacije iz obiteljske medicine (P=0, 017) i statusu ordinacije u kojoj rade (P=0, 002). Među ispitanicima čija su djeca bila dojena, 136 (72, 3%) ispitanika nije imalo osobno iskustvo laktacijskog mastitisa, a njih 51 (27, 1%) je imalo osobno iskustvo bolesti. Među ispitanicima s osobnim iskustvom laktacijskog mastitisa, 19 (37, 2%) ispitanika je, tijekom posljednje epizode bolesti, liječeno antibiotikom a njih 30 (59%) nije liječeno antibiotikom. U istoj skupini ispitanika, dojenje je privremeno prekinulo 14 (27%) ispitanika dok 36 (72%) ispitanika nije prekidalo dojenje za vrijeme trajanja bolesti. Među ispitanicima s osobnim iskustvom laktacijskoga mastitisa postojala je statistički značajna razlika u odnosu na antibiotsko liječenje bolesti prema prehrani djeteta za vrijeme trajanja bolesti (P=0, 055). U posljednih godinu dana čak 64% ispitanika imalo je, u svojoj ordinaciji, pacijenticu s laktacijskim mastitisom (n=376). Najčešći klinički znakovi i simptomi na temelju kojih su ispitanici postavljali dijagnozu laktacijskog mastitisa bili su: bol u dojci, crvenilo kože dojke, povišena tjelesna temperatura i otok dojke. Antibiotsko liječenje bolesti preporučilo je 93% ispitanika. Najčešća klinička indikacija za preporuku antibiotskoga liječenja bolesti bila je povišena tjelesna temperatura. Ispitanici s osobnim iskustvom laktacijskog mastitisa bili su manje skloni preporuci antibiotskog liječenja bolesti. Nemedikamentozne mjere liječenja bolesti preporučilo je 88% ispitanika, pri čemu su najčešće preporuke bile: primjena hladnih obloga i izdajanje oboljele dojke. Savjete o prehrani djeteta dalo je 88% ispitanika, pri čemu je najčešća preporuka bila nastavak dojenja djeteta. Ispitanici s osobnim iskustvom laktacijskog mastitisa bili su skloniji preporuci nastavka dojenja za vrijeme trajanja bolesti.Većina (63%) ispitanika osjeća se potpuno sigurnima pri postavljanju dijagnoze laktacijskoga mastitisa. Četrdeset i sedam posto ispitanika osjeća se potpuno sigurnima pri liječenju laktacijskoga mastitisa, dok se pri liječenju ostalih bolesnih stanja dojke koja se mogu pojaviti za vrijeme dojenja većina (57%) ispitanika osjeća djelomično sigurnima. Više od polovice (56%) ispitanika nije imala nastavu iz područja medicine dojenja. Velika većina (90%) ispitanika misli da bi LOM-ovi RH trebali biti obrazovani u području medicine dojenja pri čemu bi većina (83%) njih sudjelovala u organiziranim događanjima vezanima za medicinu dojenja. Najpoželjniji oblici organiziranih događanja vezanih za medicinu dojenja, za ispitanike koji bi sudjelovali u ovim događanjima bili bi: klinička praksa/radionice, tečajevi/seminari i on-line tečajevi. Zaključak. Laktacijski mastitis ne predstavlja značajniji dijagnostički izazov LOM-ovima RH. Ipak, liječenje ovog bolesnog stanja dojke u ordinacijama LOM-ova RH, još uvijek nije u potpunom skladu sa suvremenim preporukama o liječenju istoga te, stoga, iziskuje daljnju izobrazbu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA