Naslov
Procjena uspješnosti rehabilitacijskih postupaka nakon moždanog udara u cilju reintegracije bolesnika u zajednicu
(Performance evaluation of post stroke rehabilitation procedures aimed at reintegrating patients into the community)

Autori
Jerončić, Iris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
06.05

Godina
2010

Stranica
61

Mentor
Vlak, Tonko

Ključne riječi
moždani udar; rana rehabilitacija; funkcionalna sposobnost; multidisciplinarni pristup; reintegracija u zajednicu
(stroke; early rehabilitation; functional capacity; multi-disciplinary approach; the reintegration into the community)

Sažetak
Uvod: MU zauzima treće mjesto među svim uzrocima smrtnosti u industrijski razvijenim zemljama. Otprilike polovica bolesnika koji prežive MU ostaje trajno onesposobljena za posao i za svakodnevne aktivnosti samozbrinjavanja. Većina bolesnika ima trajni neurološki deficit. Dvije trećine bolesnika zahtijeva rehabilitaciju, a polovica ih ostane ovisna o tuđoj pomoći. Kvaliteta i uspješnost medicinske rehabilitacije bolesnika ima veliku socioekonomsku i medicinsku važnost za bolesnika, njegovu obitelj i za cijelu zajednicu. Hipoteze: Uspjeh rehabilitacije je slabiji kod bolesnika s ishemijskim MU. Uspješniji je oporavak bolesnika s hemiparezom u odnosu na bolesnike s hemiplegijom. Uspješniji je oporavak bolesnika mlađih do 65 godina, zbog manjeg komorbiditeta. Uspjeh rehabilitacije je lošiji kod žena. Metode: Ovom retrospektivnom studijom obuhvaćeno je 400 ispitanika. Podatci koje smo koristili dobiveni su iz povijesti bolesti bolesnika i uneseni su u namjenski upitnik. Funkcionalna sposobnost i dnevne aktivnosti samozbrinjavanja procjenjivane su mjerenjem BI na početku rane rehabilitacije i prilikom otpusta. Rezultati: Bolesnici obuhvaćeni ovom studijom uspješno su se oporavili u ranoj rehabilitaciji, s potrebom daljnjeg nastavka rehabilitacije. Demografski podatci i podatci o rizičnim čimbenicima dobiveni iz povijesti bolesti, nisu utjecali na tijek rehabilitacije. Najuspješnije su se oporavile jednostavne aktivnosti samozbrinjavanja: prijelaz stolica – krevet, osobna higijena, pokretljivost, prehrana, oblačenje i korištenje WC-a. Složenim aktivnostima samozbrinjavanja, kao korištenje stepeništa ili kupanje, većina bolesnika je sporo ovladavala. Najsporije su se oporavljale funkcije kontrole mokraćnog mjehura i kontrole stolice. Zaključak: Nakon početne rehabilitacije došlo je do značajnog poboljšanja zdravstvenog stanja ispitanika. Primjena BI pokazala je dosta nedostataka u procjeni postojećeg stanja. Ovaj način evaluacije i planiranja rehabilitacijskih postupaka može, zbog specifičnosti prilika, koristiti u ranoj rehabilitaciji. Ključne riječi: moždani udar, rana rehabilitacija, funkcionalna sposobnost, multidisciplinarni pristup, reintegracija u zajednicu

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA