Naslov
Hiperuricemija kao čimbenik rizika u elektivnih kardiokirurških pacijenata: retrospektivna studija
(Hyperuricemia as a risk factor in elective cardiac patients: a retrospective study.)

Autori
Raos, Dominik

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
15.09

Godina
2012

Stranica
42

Mentor
Carev, Mladen

Ključne riječi
mokraćna kiselina; kardijalna kirurgija; ishod
(uric acid; cardiac surgery; outcomes)

Sažetak
Cilj istraživanja. Usporediti postoperativni ishod dviju skupina elektivnih kardiokirurških pacijenata. Pacijente s prijeoperacijski povišenom serumskom koncentracijom mokraćne kiseline i pacijente s prijeoperacijski normalnom serumskom koncentracijom mokraćne kiseline. Istražiti je li povišena serumska koncentracija mokraćne kiseline povezana s nepovoljnijim ishodom nakon elektivnog kardiokirurškog zahvata. Ustroj istraživanja. Retrospektivna prognostička studija. Mjesto istraživanja. Istraživanje je provedeno na Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Splitu, u Jedinici intenzivnog liječenja Kliničkog bolničkog centra Split. Pacijenti i postupci. U istraživanje smo uključili 227 pacijenata koji su liječeni na Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Kliničkog bolničkog centra Split nakon elektivnog kardiokirurškog zahvata. Pacijenti su podijeljeni u dvije skupine. Prva skupina od 42 pacijenta s povišenom koncentracijom serumske mokraćne kiseline (iznad 360 µmol/L ili 6 mg/dL za žene i više od 400 µmol/L ili 6, 8 mg/dL za muškarce) i druga od 185 pacijenata bez hiperuricemije. Uz pomoć mentora, prikupio sam i analizirao podatke iz specijalističkih nalaza dobivenih uvidom u dokumentaciju pismohrane Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Kliničnog bolničkog centra Split. Kao primarne mjere ishoda uzeli smo vrijeme provedeno na strojnoj ventilaciji (bilježeno u satima) i vrijeme boravka u jedinici intenzivnog liječenja (bilježeno u danima). Sekundarne mjere ishoda obuhvaćale su postoperativne komplikacije i to: krvarenje, kiruršku reviziju, hipertenziju, bubrežno zatajenje i/ili CVVHDF, reintubaciju, cirkulacijsku nestabilnost i/ili LCOS, delirij te smrt. Za utvrđivanje statistički značajne razlike među numeričkim parametrima korišten je T test. Korelacija između kategorijskih varijabli utvrđena je χ2 testom s Yatesovom korekcijom. Rezultati. Prijeoperacijska obilježja pacijenata nisu se značajno razlikovala. Srednja životna dob pacijenata sa povišenom serumskom koncetracijom mokraćne kiseline bila je 65.14±8.9, a skupine bez povišene koncentracije mokraćne kiseline u serumu 62.67±7.45 godine. Brojniji su bili muškarci. EuroSCORE vrijednost procijene rizika nije se značajno razlikovala među skupinama. Među skupinama nije bilo značajne razlike u pobolu. Najučestalija bila je arterijska hipertenzija od koje je bolovalo 69% pacijenata skupine s hiperuricemijom i 63.7% pacijenata skupine bez hiperuricemije. Skupina pacijenata s hiperuricemijom ima statistički značajno produljeno vrijeme liječenja u Jedinici intenzivnog liječenja (P=0.0263). Također, skupina pacijenata s hiperuricemijom imala je statistički značajno produljeno trajanje mehaničke ventilacije (P=0.0036), te značajno veću učestalost slijedećih postoperativnih komplikacija: cirkulacijske nestabilnosti i/ili LCOS-a (χ2=4.486 ; P=0.034), bubrežnog zatajenja i/ili CVVHDF-a (χ2=10.241 ; P=0, 001) i smrtnosti (χ2=5.22 ; P=0.021). Zaključak. Elektivni kardiokirurški pacijenti s prijeoperacijski povišenom koncentracijom serumske mokraćne kiseline imaju produljeno postoperativno vrijeme liječenja u Jedinici intenzivnog liječenja, produljeno vrijeme boravka na strojno potpomognutoj ventilaciji te imaju statistički značajno veću učestalost postoperativne cirkulacijske nestabilnosti, bubrežnog zatajenja i smrti u odnosu na pacijente bez povišene koncentracije serumske mokraćne kiseline.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA