Naslov
Procjena kvalitete spavanja u bolesnika koji se podvrgavaju kardiokirurškim zahvatima s pomoću Pittsburghova upitnika
(EVALUATION OF QUALITY OF SLEEP IN HEART SURGERY PATIENTS ; USAGE OF THE PITTSBURGH QUALITY SLEEP INDEX (PSQI) QUESTIONNAIRE)

Autori
Vekić, Josipa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
15.07

Godina
2013

Stranica
47

Mentor
Carev, Mladen

Ključne riječi
spavanje; opstrukcijska apneja; upitnici; kardijalna kirurgija
(sleep; sleep apnea; questionnaires; cardiac surgery)

Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj ove presječne studije je dokazati promjene kvalitete spavanja u populaciji elektivnih kardiokirurških bolesnika korištenjem Pittsburghova upitnika (PSQI) u prijeoperacijskom periodu. Kao dodatne mjere ishoda pratili su se povećani rizik za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja (OSA) korištenjem STOP i STOP BANG testova, te prekomjerna dnevna pospanost pomoću Epworthove ljestvice pospanosti (ESS). Bolesnici i postupci: Istraživanje je uključivalo 59 ispitanika. U ispitivanu skupinu uključeni su bolesnici (n=29) KBC-a Split koji su pristupili prijeoperacijskoj anesteziološkoj obradi u sklopu kardiokirurškog zahvata. Kontrolnu skupinu činilo je 30 ispitanika nasumično odabranih, a bez kardiokirurške dijagnoze. Ispitanici su testirani putem PSQI upitnika (pozitivan ako je zbroj ≥ 6), STOP testa (pozitivan ≥ 2), STOP-BANG testa (pozitivan ≥ 3), a prekomjerna dnevna pospanost ocjenjivana je pomoću ESS (pozitivan ≥7). Rezultati su statistički analizirani programom Statistica 8.0 (Stat-Soft, Inc., Tulsa, SAD). Usporedba kontinuiranih varijabli vršena je putem Studentova t-testa. Za usporedbu podataka na ordinalnoj ili nominalnoj skali korišten je χ2-test. P< 0, 05 smatran je statistički značajnim. Rezultati: Demografska i antropometrijska obilježja bolesnika (spol, dob, BMI, opseg vrata) nisu pokazala statistički značajnu razliku među skupinama. Uporabom PSQI nije pronađena prijeoperacijska lošija kvaliteta spavanja u elektivnih kardiokirurških bolesnika u odnosu na kontrolnu skupinu (6, 17  2, 77 vs 5, 27  2, 57, P=0, 198). Isto tako, nije nađena razlika u omjeru pozitivnih i negativnih bolesnika po PSQI (2 = 2, 038, P= 0, 153). Statističkom obradom svih 7 komponenti PSQI upitnika nije nađena statistički značajna razlika među skupinama. Testiranje STOP i STOP BANG upitnikom nije našlo razlike među ispitivanim skupinama (STOP 1, 5  1, 1 vs 1, 2  1, 3, P=0, 32 ; STOP-BANG 4, 0  1, 8 vs 3, 5  1, 7, P=0, 22). Nije nađena razlika u broju STOP i STOP BANG pozitivnih bolesnika po skupinama (STOP 41, 4% vs 36, 7%, P=0, 92 ; STOP BANG 75, 9% vs 75, 3%, P=0, 82). Statističkom analizom ESS kod kardiokirurških bolesnika (4, 0  2, 9) i kontrolne skupine (5, 6  3, 3) dokazana je veća dnevna pospanost kod ispitanika kontrolne skupine s graničnom statistički značajnom vrijednosti (P=0, 052). Zaključak: U ovom ispitivanju korištenjem nekoliko upitnika (PSQI, STOP, STOP-BANG, ESS) nije dokazana lošija prijeoperacijska kvaliteta spavanja u elektivnih kardiokirurških bolesnika, kao ni povećan rizik za OSA u odnosu na zdravu populaciju. Osim toga, istraživanje je pokazalo izraženiju prekomjernu dnevnu pospanost u kontrolnoj skupini u odnosu na kardiokirurške bolesnike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA