ࡱ> bd_`aq`:bjbjqPqP 8::Բ' $  . . .8X.\/D Mwj////////@uBuBuBuBuBuBu$xh{Zfu /////fu //wxIxIxI/ / /@uxI/@uxIxIni l// @V .VAj u,w0Mwjy{G$y{@lly{ |q//xI/////fufuId///Mw//// % %  prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina Pravni fakultet u Zagrebu POTKAPITALIZIRANJE KAO METODA IZBJEGAVANJA OBVEZE POREZA NA DOBIT U radu je analiziran fenomen potkapitaliziranja kao metode financiranja trgova kih druatava poveanim udjelom zajmovnog u odnosu na vlasni ki kapital, ato ujedno mo~e biti i na in zakonitog izbjegavanja porezne obveze. Pri tome, od naro itog zna aja mo~e biti injenica povezanosti trgova kih druatava, tj. injenica da je jedno druatvo u mogunosti bitno utjecati na odluke drugog, ato potkapitaliziranju, u kontekstu izbjegavanja oporezivanja dobiti, daje dodatnu dimenziju. Pa~nja je posveena mogunostima normativnog reguliranja fenomena, napose normativnom reguliranju u Republici Hrvatskoj. Analizirana je jedna presuda Europskog suda, u predmetu u kojem je potkapitaliziranje blio bitan element problema kojeg je Sud rjeaavao. 1. UVOD Pitanje na ina financiranja poduzetnika, napose trgova kog druatva, zajmom i/ili vlasni kim kapitalom nije samo pitanje donoaenja poslovne odluke, nego to mo~e biti i problem s poreznog aspekta. Odnos izmeu du~ni kog i vlasni kog kapitala trgova kog druatva, u pravilu, naime, ima i porezne posljedice. Pri tome, sa stanoviata poreznih administracija, u ~ariatu pa~nje je mogunost odabira na ina financiranja poslovne djelatnosti trgova kog druatva, jer upravo taj odabir mo~e poslu~iti kao sredstvo izbjegavanja porezne obveze; druga ije re eno, u svijetu bez poreza, na in financiranja poduzetni ke djelatnosti zavisio bi samo od tr~ianih odnosa. Naa svijet, meutim, nije svijet bez poreza; upravo suprotno. Svaka poslovna odluka (i mnoge privatne, dakako, ali to nije tema ovog rada) ima svoje porezne posljedice, te stoga privla i prosudbu tijela ovlaatenih na oporezivanje i podrazumijeva odreene porezne posljedice. Na in financiranja trgova kih druatava u tom smislu nije izuzetak. Jedan od oblika toga financiranja jest i potkapitaliziranje, oblik financiranja koji privla i pa~nju zbog odnosa zajmovnog i vlasni kog kapitala i poreznih posljedica toga odnosa, ali i zbog odnosa mogue statusno-pravne povezanosti izmeu zajmodavca i zajmoprimca, sa svim posljedicama koje takav odnos ima na ugovorenu kamatu, pa onda i na iznos porezne obveze. Predmet razmatranja u ovome radu upravo je fenomen potkapitaliziranja kao na in financiranja trgova kih druatava, koji ujedno mo~e biti i sredstvo izbjegavanja obveze podmirenja poreza na dobit. U radu je najprije izlo~ena teorijska osnova potkapitaliziranja, utemeljena na definiciji fenomena. Zatim su izlo~ene koncepcije moguih odgovora poreznih zakonodavstava na njega, u smislu ispravka porezno neopravdanog rashoda koji nastaje potkapitaliziranjem. U etvrtom dijelu rada izlo~eni su i analizirani hrvatski propisi koji se odnose na taj fenomen, a u petom dijelu je analizirana jedna presuda Europskog suda u predmetu koji je bitno obilje~en pitanjem potkapitaliziranja. Odreeni aspekti potkapitaliziranja nee biti obuhvaeni ovim radom; to je airi meunarodno-poreznopravni kontekst fenomena, napose primjena pravila o povezanim osobama i o oporezivanju kamata iz ugovora o izbjegavanju meunarodnog dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine, sklopljenih po obrascu OECD Modela takvog ugovora, a zatim i primjena nekih direktiva EU. Takoer, praksa Europskog suda u kontekstu rjeaavanja problema potkapitaliziranja bit e izlo~ena samo s obzirom na jedan bitan predmet. Ova ograni enja diktirana su planiranim opsegom rada i njegovim usredoto enjem, u prete~nom dijelu, na analizu hrvatskih normativnih rjeaenja, a sada ispuatenoj problematici zaslu~ena e pa~nja biti posveena u jednom buduem istra~ivanju. 2. ODREENJE POJMA "POTKAPITALIZIRANJE" "Openito, trgova ko druatvo mo~e biti financirano, tj. sredstva za njegovo poslovanje mogu biti prikupljena, na dva na ina: putem vlasni kog kapitala ili putem zajmovnog kapitala; trgova ka druatva naj eae su financirana kombinacijom zajma i vlasni kog kapitala. Trgova ko je druatvo potkapitalizirano ako je vlasni ki kapital malen u odnosu prema zajmovnom kapitalu. Pojava je poznata i kao poluga (brit. gearing ili amer. leveraging), ili, poluga kapitala,. Budui da trgova ko druatvo i njegovi ulaga i mogu u porezne svrhe biti razli ito tretirani, zavisno o tome ostvaruje li se povrat ulaga u na temelju zajmovnog ili vlasni kog financiranja, potkapitaliziranje mo~e biti u inkovito sredstvo zakonitog izbjegavanja porezne obveze: 1. Trgova ko druatvo isplate kamate openito mo~e odbiti pri izra unu oporezive dobiti, tj. isplaena kamata na kapital je porezno priznati rashod a isplaena dividenda nije, ato financiranju zajmovnim kapitalom daje (poreznu) prednost pred financiranjem vlasni kim kapitalom (jer e iskazivanje kamate kao porezno priznatog rashoda smanjiti poreznu osnovicu, pa time i poreznu obvezu). 2. `to se ti e porezne situacije ulaga a, dakle osobe koja je trgova kom druatvu pozajmila sredstva ili je kupila njegove dionice ili udjele, kamata isplaena nerezidentnom ulaga u kapitala e, u pravilu, prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, biti podvrgnuta ni~oj stopi poreza po odbitku u dr~avi izvora nego ato je to dividenda. Koriatenje zajmovnog a ne vlasni kog kapitala stoga mo~e rezultirati znatnim sni~enjem poreza za investitora." Polazei od kriterija pravnog i fakti nog (ekonomskog) odnosa izmeu zajmodavca i zajmoprimca, sa stanoviata oporezivanja potrebno je razlikovati dvije vrste financiranja trgova kog druatva zajmovnim kapitalom, te, u vezi s time, i dvije vrste potkapitaliziranja: u jednoj su skupini slu ajevi u kojima su zajmodavac i zajmoprimaca u svakom pogledu meusobno nezavisna druatva. U drugoj su skupini slu ajevi kod kojih su zajmodavac i zajmoprimac, doduae, pravno nezavisna ali po ekonomskoj suatini povezana druatva; npr., jedno druatvo ima, zbog vlasni kog udjela u drugom, mogunost bitnog utjecaja na odluke toga drugog druatva (odnos mati nog i zavisnog druatva). U ovom drugom slu aju, za razliku od prethodnog, kamate na zajam povezanih osoba mogu (ali ne moraju!) biti sredstvo skrivene isplate dobiti; zajam koji jedna osoba povezana s drugom odobrava toj drugoj osobi povod je za isplatu kamate koja je razli ita od tr~iane, tj. od kamate koju meusobno ugovaraju nepovezane osobe. Potkapitaliziranje je kao problem izbjegavanja porezne obveze prisutno i u slu ajevima meunarodno, ali i tuzemno organiziranog financiranja trgova kih druatava. U obje ove situacije, potkapitaliziranjem mo~e doi do "umjetnog" umanjenja porezne osnovice, pa time i do smanjenja iznosa ubranog poreza. Porezne administracije razli itih dr~ava prepoznale su ovu opasnost, te su tokom vremena osmialjene i odgovarajuom zakonskom i podzakonskom regulativom normirane mjere kojima je cilj uklanjanje posljedica potkapitaliziranja, u smislu zaatite nacionalne porezne osnovice poreza na dobit (tj. prora unskih prihoda). Svakako, meutim, treba napomenuti da financiranje zajmom umjesto financiranja vlasni kim kapitalom mo~e, kako za financirano trgova ko druatvo, tako i za zajmodavca, biti po~eljnije i zbog niza drugih razloga, a ne samo onih usmjerenih za izbjegavanje oporezivanja dobiti. Ti su razlozi: "- ograni enje raspolo~ivog kapitala poduzetnika obvezama (fully liable capital); - jednostavnije, fleksibilnije financiranje zajmovnim kapitalom (bez formalnosti neophodnih u slu aju poveanja iznosa vlasni kog kapitala u bilanci druatva); - jednostavniji, fleksibilniji povrat zajma (bez formalnosti neophodnih u slu aju smanjenja iznosa vlasni kog kapitala u bilanci druatva); - nema promjena u udjelu dioni ara te stoga i promjena u glasa kim pravima u skupatini druatva (pitanje nadzora nad druatvom) i prava na dividendu, u slu aju postojanja viae dioni ara; - isti rizik kao i za ostale zajmodavce; - poveani povrat na ulaganje putem kamata, ako (npr., prema va~eem pravu) ne smije biti premaaen odreeni postotak udjela inozemnih dioni ara u kapitalu druatva (npr., 50%); - povrat na ulaganje nije zavisan od uspjeha poslovanja druatva; - ni~i neporezni troakovi zajmovnog financiranja; - poveanje profitabilnosti (i vrijednosti) druatva, zbog "u inka poluge"; - nepostojanje rizika promjene valute: dok kapital esto mora biti uplaen u valuti dr~ave rezidentnosti zavisnog druatva, zajam to mo~e biti i u valuti dr~ave dioni ara." 3. POREZNO ZAKONODAVSTVO I FENOMEN POTKAPITALIZIRANJA Zakonodavstva, pa slijedom njihovih rjeaenja i porezne administracije razli itih dr~ava, razli ito reagiraju na fenomen potkapitaliziranja. Mogue je razlikovati dva temeljna pristupa: postojanje i nepostojanje pravila o potkapitaliziranju. Dr~ave iz prve skupine mogu imati razli ite motive za nenormiranje mjera za sprje avanje potkapitaliziranja. Za takve razvijene dr~ave, s dugom tradicijom razvoja i ureenja poreznog sustava (npr. `vedska), teako je pronai objaanjenje nepostojanja takvih mjera. S druge strane, ato se ti e mnogih zemalja u razvoju, "izostanak pravila o potkapitaliziranju mo~e biti objaanjen njihovim razmjerno jednostavnim pristupom oporezivanu dobiti i njihovom ~eljom za privla enjem izravnih stranih ulaganja. Ako je takva dr~ava, propisivanjem razdoblja neoporezivanja dobiti (tax holidays) i drugih povlaatenja, odustala od bilo kakvog zna ajnijeg oporezivanja dobiti rezidentnih trgova kih druatava koja su u vlasniatvu nerezidenata, nije vjerojatno da e ona biti posebno zaokupljena erozijom osnovice poreza na dobit do koje dolazi isplatom kamata nerezidentima". Dr~ave druge skupine, koje vode ra una o zaatiti nacionalne osnovice poreza na dobit, mogu primjenjivati razli ite mjere sprje avanja potkapitaliziranja. Pri tome od va~nosti mo~e biti injenica povezanosti ili nepovezanosti osoba zajmodavca i zajmoprimca, te situacija u kojoj je zajmodavac nerezidentni subjekt. 3.1. Zajmodavaca i zajmoprimac nisu povezane osobe Standardna je metoda rjeaavanja problema potkapitaliziranja u ovakvoj situaciji  propisivanje odnosa izmeu financiranja zajmom i financiranja kapitalom (debt/equity ratio); taj odnos mo~e biti odreen omjerima zajmovnog i vlasni kog kapitala u financiranju trgova kog druatva. Navedeni se omjeri mogu znatno razlikovati, pa je tako u literaturi, za razli ite dr~ave, mogue nai omjere od 1,5:1, preko 2:1, do 3:1. Bude li tako odreen odnos premaaen u korist zajmovnog kapitala, porezna administracija konkretne dr~ave u pravilu e, pravilima o potkapitaliziranju, biti ovlaatena izvraiti prilagodbu, tj. omjer dovesti u propisane okvire. Prednost je ovakvog pristupa  jednostavnost kriterija za prosudbu o postojanju potkapitaliziranja, a to zna i i  jednostavnost njegove prakti ne primjene. No, uz navedene prednosti, taj kriterij ipak nije neupitan. Primjedbe koje se odnose na njega su: 1. Razli ite dr~ave primjenjuju razli ite omjere, a to zna i da ne postoji jedan opeprihvaen omjer, objektivno definiran kao kriterij za sve slu ajeve odreenja odnosa izmeu zajmovnog i vlasni kog kapitala; 2. Poslovne djelatnosti poduzetnika nisu iste. Neke djelatnosti iziskuju druga iji, viai udio zajmovnog kapitala; u takvim okolnostima, primjenjivati neprimjeren omjer zna i prisiljavati odreenu kategoriju poduzetnika na tr~iano neracionalno ponaaanje; 3. Utvreni omjer je arbitraran. Njime nisu uzete u obzir stvarne i ekonomske okolnosti pojedina nih slu ajeva, jer on silom propisa biva primijenjen na sve slu ajeve jednako. Uzimajui u obzir ove primjedbe, neke dr~ave omoguuju trgova kim druatvima koja zajmovnim kapitalom premaae propisani omjer dokazivanje da je takav premaaaj opravdan, te da stoga pravila o potkapitaliziranju u konkretnom slu aju ne treba primjenjivati. Porezno gledano, ova se vrsta potkapitaliziranja iscrpljuje u isplati kamate koja je viaa od propisanog omjera. Druatvo koje je isplatilo prekomjernu kamatu smanjilo je time svoju poreznu osnovicu, pa time i poreznu obvezu, ali je isplatom kamate nepovezanom zajmodavcu ujedno izgubilo i nadzor nad iznosom takve kamate, tj. mogunost raspolaganja njome. Ugovorena kamata isplaena je izmeu nepovezanih osoba, te stoga odgovara tr~ianoj kamati; u slu aju takve isplate, nema elementa tzv. meunarodnog poreznog planiranja. 3.2. Zajmodavac i zajmoprimac jesu povezane osobe U slu aju pozajmice izmeu povezanih osoba, meutim, situacija je bitno druga ija. Pojam "povezane osobe" definiran je, npr., u poreznom zakonodavstvu Republike Hrvatske Opim poreznim zakonom (dalje: OPZ), ali i Zakonom o porezu na dobit (dalje: ZPDob). Prema OPZ ( l. 41/2), povezane osobe su, u smislu toga Zakona, pravno samostalna druatva kod kojih jedno druatvo u drugom druatvu ima izravno ili neizravno viae od 50% udjela, ili ima izravno ili neizravno veinska lanska prava. ZPDob, meutim, kao lex specialis, definira povezane osobe ( l. 13/2) kao osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druatva. U slu aju pozajmice izmeu povezanih druatava, mogunost zakonitog izbjegavanja porezne obveze dobiva novu dimenziju, tj. kvalitetu. Naime, u ovom slu aju 1. kamata na zajam ugovorena je izmeu povezanih osoba, i, 2. kamata, isplaena zajmodavcu, ostaje pod nadzorom (na raspolaganju) dominantnom (mati nom) druatvu. Posljedica ugovaranja zajma izmeu povezanih osoba mo~e biti ugovaranje kamate na zajam koja se razlikuje od kamate koju bi ugovorile nepovezane osobe. Kamata ugovorena izmeu nepovezanih osoba bit e odreena prema u trenutku sklapanja ugovora o zajmu va~eoj tr~ianoj stopi; nema racionalnog razloga zbog kojeg bi zajmodavac pristao na manju, ili zajmoprimac na veu, kamatnu stopu. Ako se, meutim, radi o povezanim osobama (npr., o mati nom i zavisnom druatvu), dominantna osoba mo~e odrediti visinu kamate na zajam koji dobiva od zavisne osobe bez obzira na trenutnu tr~ianu kamatnu stopu. To je osnova za, formalno, zakonito, ali, zapravo, po kriterijima dr~ava koje normativno reguliraju suzbijanje ovog oblika potkapitaliziranja, nedozvoljeno izbjegavanje porezne obveze. Kod odreenja kriterija za ocjenu prihvatljivosti transakcije sa stanoviata oporezivanja, u razli itim je poreznim sustavima prihvaen kriterij iskonstruirane ("umjetne") transakcije (wholly artificial transaction), tj. transakcije kojoj je isklju ivi cilj  izbjegavanje porezne obveze. Takva je transakcija podlo~na ispravku, s ciljem sprje avanja izbjegavanja porezne obveze. U kontekstu potkapitaliziranja, injenica koja upuuje na mogunost postojanja takve transakcije jest  odobravanje zajma izmeu povezanih osoba, tj. situacija u kojoj je zajmodavac ujedno dioni ar ili lan druatva-zajmoprimca. Pri tome, uobi ajeno je da zakonodavstva reguliraju situaciju u kojoj je takav zajmodavac nerezident, iako, kao ato e biti izlo~eno infra, u analizi hrvatskih normativnih rjeaenja, regulirana mo~e biti i situacija u kojoj su i zajmodavac i zajmoprimac rezidenti iste dr~ave. 3.3. Mogunosti normativnog reguliranja sprje avanja potkapitaliziranja Pravilima o potkapitaliziranju mogu biti normirana razli ita ovlaatenja poreznih administracija, kao sredstva za suzbijanje potkapitaliziranja: 1. Prekomjerna kamata nee biti priznata kao porezno priznati rashod, nego e biti ura unata kao kamata "za potrebe oporezivanja porezom po odbitku i za potrebe primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja". U slu aju da su druatvo-zajmodavac i druatvo-zajmoprimac rezidentni u razli itim dr~avama, meutim, ovakav e pristup za posljedicu imati meunarodno dvostruko oporezivanje. Naime, prekomjerna kamata je oporezovana najprije u dr~avi rezidentnosti isplatitelja kamate (du~nika), a zatim ponovno u dr~avi rezidentnosti primatelja kamate (vjerovnika). Ne bude li izvraena tzv. odgovarajua prilagodba (corresponding adjustment), posljedica e biti spomenuto meunarodno dvostruko oporezivanje. 2. Prekomjerna kamata je smatrana skrivenom isplatom dobiti, i stoga oporezovana kao dividenda. Na temelju ovakvog pristupa, Brosens razmatra prirodu zajmovnog kapitala i dolazi do zaklju ka da je druga ija kvalifikacija viaka kamate kao dividende opravdana jedino ako je zajam suatinski zapravo jednak vlasni kom kapitalu. Prakti no, meutim, bez obzira na ovu i sli ne teorijske analize, dr~ave ovakvom druga ijom kvalifikacijom atite prora unske prihode, sprje avajui smanjenje nacionalne porezne osnovice u dijelu koji se odnosi na oporezivanje dobiti. 3. U oba supra izlo~ena pristupa, rije  je o moguim tretmanima prekomjerne kamate, ako je premaaen odnos dug/kapital. U slu aju, meutim, da se radi o zajmu izmeu povezanih osoba, uobi ajen je pristup prema kojem se itava transakcija, tj. ugovorena kamata u cjelini, procjenjuje na temelju kriterija nepristrane transakcije (arm's length principle). Prema tom kriteriju, ugovorena kamata biva ocijenjena sa stanoviata kamate koju bi ugovorile meusobno nepovezane (nezavisne) osobe, u istim ili sli nim okolnostima. Sama injenica da je ugovor o zajmu sklopljen izmeu povezanih osoba ne zna i nu~no da se radi o potkapitaliziranju kao pokuaaju izbjegavanja porezne obveze iskonstruiranom transakcijom. Ako je ugovorena kamata podudarna kamati u nepristranoj transakciji, nema osnove za primjenu na ela nepristrane transakcije kao metode sprje avanja neprihvatljive transakcije; ako je, pak, druga ije, porezna administracija dr~ave rezidentnosti zajmoprimca (isplatitelja kamate) mo~e kamatnu stopu ugovorenu izmeu povezanih osoba izmijeniti tako da odgovara kamati u nepristranoj transakciji, dakle, na taj na in ispraviti dobit zajmoprimca i tako ispravljenu dobit oporezovati porezom na dobit. 4. HRVATSKA  PRAVILA O POTKAPITALIZIRANJU Tokom razvoja sustava oporezivanja dobiti, u Republici Hrvatskoj je, kroz izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, sve vea pa~nja posveivana (uz neke druge) i fenomenu potkapitaliziranja. Prema va~eim pravilima, Hrvatska nema, osim u slu aju reguliranom lankom 8. ZPDob, propisan omjer du~ni kog i vlasni kog kapitala koji mora biti poatovan kod organiziranja sustava financiranja poduzetnika. Pravno je, meutim, regulirana situacija zloupotrebe zajmovnog financiranja poduzetnika iskonstruiranom transakcijom. Tako je lankom 41/1 OPZ propisano da e ugovori i poslovni odnosi izmeu povezanih osoba porezno biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom meusobnom odnosu pod istim ili sli nim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose. Time je i Hrvatska, na razini opeg na ela poreznog sustava, prihvatila kriterij nepristrane transakcije kao sredstvo kontrole ugovora i poslovnih odnosa izmeu povezanih osoba. `toviae, l. 41/3 izri ito prote~e ovo na elo i na ugovore i poslovne odnose izmeu fizi kih osoba koje su poslovno povezane, obuhvaajui tako njime itavu poduzetni ku sferu. Zakonom o porezu na dobit ovo je ope na elo razraeno i za razinu operativne primjene. Nomotehni ki, lankom 7. ZPDob su regulirane stavke uveanja osnovice poreza na dobit. Stavkom 1., t. 8. toga lanka propisano je uveanje porezne osnovice za zatezne kamate izmeu povezanih osoba. Pravilnikom o porezu na dobit je precizirano ( l. 29.) da se radi o povezanim osobama u smislu l. 13/2 ZPDob, te da e porezna osnovica biti poveana neovisno da li je kamate zara unala povezana osoba rezident ili nerezident. Iz teleoloakog tuma enja proizlazi zaklju ak o namjeri zakonodavca sprije iti koriatenje namjernog zakaanjenja u ispunjenju obveze, s ciljem izbjegavanja porezne obveze. Naime, ugovorom kojim je ustanovljen du~ni ko-vjerovni ki odnos mo~e biti propisana obveza plaanja zatezne kamate u slu aju da du~nik padne u zakaanjenje. Ako su du~nik i vjerovnik povezane osobe, 1. pad u zakaanjenje ispunjenja obveze mo~e biti dogovoren (namjeran), 2. isplaena zatezna kamata e smanjiti poreznu osnovicu du~nika, a njezin iznos ostat e, kao dio prihoda vjerovnika, pod nadzorom povezanih osoba. Ako bi vjerovnik iskazivao gubitak, primljena zatezna kamata, s jedne strane, mo~da ne bi bila dovoljna za nadoknadu tog gubitka, a s druge strane, nakon njezine isplate dobit du~nika bi bila mo~da zna ajno smanjena, ili bi i on iskazao gubitak; posljedica ovakve transakcije bi bilo oateenje prora una za nenaplaeni porez na dobit na temelju iskonstruirane zatezne kamate. U literaturi je odredbi prigovorena ra unovodstvena neizbalansiranost (pri emu njezino protuevazijsko djelovanje nije problematizirano). Naime, ako je zatezna kamata izmeu povezanih osoba porezno nepriznata kao rashod, onda bi ona, takoer, trebala biti porezno irelevantna (tj. isklju ena iz porezne osnovice kod primatelja) kao prihod  drugim rije ima, trebalo bi propisati usklaenje obra una te kamate i na prihodnoj i na rashodnoj strani kod izra una osnovice poreza na dobit. lankom 7/1, t. 12. ZPDob bilo je propisano uveanje porezne osnovice za kamate koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama ZPDob. Ovaj je pristup, s izri itom uputom na kamate, zatim bio normativno razraen lancima 14. (openito reguliranje poreznog tretmana kamata izmeu povezanih osoba) i 8. (porezni tretman jednog specifi nog slu aja takvih kamata). Izmjenama i dopunama ZPDob, meutim, ova je odredba izmijenjena, te sada, kao t. 11., glasi: "za rashode utvrene u postupku nadzora s pripadajuim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioni ara, lanova druatva i fizi kih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaa porez na dobit, te s njima povezanim osobama.". Kamata viae, dakle, nije izri ito spomenuta normom; za pretpostaviti je da je ona obuhvaena openitijim pojmom "rashodi". Takoer, treba tuma iti da je norma i dalje openita podloga za primjenu lanaka 8. i 14., napose zato jer je i l. 8/1 izmijenjen u smislu zamjene rije i "to ka 12." rije ima "to ka 11". U nastavku teksta l. 14. bit e, kao openitiji, analiziran prije l. 8. 4.1. Kamate izmeu povezanih osoba ( l. 14. ZPDob) lankom 14/1 ZPDob normirano je da e pri utvrivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba biti obra unata kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila izmeu nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Time je regulirana porezna osnovica zajmodavca, tj. normirana je osnova za njezinu ispravku, zasnovana na kriteriju nepristrane transakcije. `to se ti e porezne osnovice zajmoprimca, osnova za ispravku njegove porezne osnovice je takoer kriterij nepristrane transakcije; naime, prema l. 14/2, pri utvrivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obra unate kamate najviae do visine kamatne stope koja bi se ostvarila izmeu nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Navedenim pravilima normirani su na ini ispravka dobiti povezanih druatava povodom ugovora o zajmu; na temelju zadnjih izmjena i dopuna ZPDob, rezidentnost zajmodavca je postala porezno irelevantna. Naime, iako je prema esto koriatenom obrascu zajam izmeu povezanih osoba porezno problemati an ako je zajmodavac nerezident, jer je time otvorena mogunost transfera dobiti prije oporezivanja u inozemstvo, s posljedicom erozije nacionalne porezne osnovice, i u cijelosti tuzemne takve operacije mogu za posljedicu imati zakonito izbjegavanje porezne obveze. U Hrvatskoj do toga mo~e doi tako ato, npr., mati no druatvo, koje posluje s dobiti, prije podnoaenja godianje porezne prijave, zajmom uz prekomjernu kamatu transferira svoju dobit (ili njezin dio) zavisnom druatvu koje posluje s gubitkom. Iznos sredstava prenesenih kamatom je podeaen tako da kamata, s jedne strane, ubla~i ali ne eliminira u cijelosti gubitak zavisnog druatva (koje, dakle, i dalje ostaje u gubitku), a s druge u bitnoj mjeri smanji dobit mati nog druatva, ili ak dovede do njegovog gubitka. Time dr~avni prora un gubi iznos poreza na dobit koji bi bio naplaen od druatva koje posluje s dobiti. Imajui u vidu injenicu da hrvatsko porezno zakonodavstvo propisuje mogunost prijenosa gubitka tokom pet godina, tokom kojih bi se ova shema zadu~ivanja mogla ponavljati, atete za prora un, izazvane iskonstruiranim zadu~ivanjem, mogle bi biti i vrlo zna ajne. Prije ZID ZPDob 2010, l. 14. odnosio se samo na kamate izmeu povezanih osoba rezidenta i nerezidenta. Iako u samom l. 14. pojmovi "rezident" i "nerezident" uope nisu spomenuti, navedeno tuma enje je proizlazilo iz nomotehni ke sistematizacije toga lanka; on je, pod podnaslovom "5.1. Kamata izmeu povezanih osoba", bio dio odjeljka 5. Zakona, naslovljenog "Porezna osnovica u poslovanju izmeu povezanih osoba rezidenta i nerezidenta". Stavcima 4. i 5. l. 8. ZID ZPDob 2010, meutim, izmijenjen je ovakav pristup, te se sada i l. 13. (pitanje transfernih cijena) i l. 14. (kamata izmeu povezanih osoba) odnose i na transakcije koje se odvijaju izmeu rezidentnih subjekata (a ne samo izmeu rezidenata i nerezidenata). Pri tome, ini se da je zakonodavac uzeo u obzir primjedbe ranije iznesene u literaturi, te popunio postojeu pravnu prazninu normirajui dvije situacije: jednu, u kojoj jedna od povezanih osoba ima tzv. povlaateni porezni status, odnosno plaa porez na dobit po stopama koje su ni~e od propisane stope ili je osloboena od plaanja poreza na dobit, kao ato su "svi porezni obveznici koji koriste neku od poreznih povlastica, olakaica i osloboenja (podru ja od posebne dr~avne skrbi, itd, skratio H.A.). Ako se u poslovnim odnosima s poreznim obveznicima na tim podru jima utvrdi previsoka du~ni ka odnosno preniska vjerovni ka kamata, postoji sumnja o transferu dobit s poreznom povlasticom.". Druga situacija odnosi se na ve izlo~enu mogunost koriatenja povezane osobe koja je ostvarila gubitak radi izbjegavanja porezne obveze iskonstruiranom transakcijom.  l. 14/3 sadr~i provedbeno pravilo ato se ti e odreenja kamatne stope u nepristranoj transakciji. Nju odreuje i objavljuje ministar financija, prije po etka poreznog razdoblja u kojem e se koristiti, vodei pritom ra una da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila izmeu nepovezanih osoba. Prema Pravilniku o porezu na dobit, ako ministar financija prije po etka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz l. 14/3 ne odredi i ne objavi visinu kamate, bit e primijenjena eskontna stopa Hrvatske narodne banke. 4.2. Kamate na zajmove dioni ara i lanova druatva ( l. 8. ZPDob) lankom 8. ZPDob posebno je regulirana, u vezi zajmova izmeu povezanih osoba, jedna specifi na situacija, tako da su norme ovog lanka leges speciales u odnosu na supra analizirane odredbe OPZ i ZPDob. Radi se o kamatama na zajmove dioni ara i lanova druatva. Stavkom 1. propisano je da u kamate, koje nisu porezno priznati rashod, spadaju i kamate na zajmove koji su primljeni od dioni ara odnosno lana druatva koji dr~i najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasa kih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom razdoblju ti zajmovi premaae etverostruku svotu udjela toga dioni ara odnosno lana druatva u kapitalu ili glasa kom pravu, utvrenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznom razdoblju. Od ove odredbe izuzete su kamate po kreditima od financijskih organizacija. Iz navedene odredbe proizlazi da je u hrvatskom sustavu oporezivanja dobiti ipak reguliran najvei mogui odnos duga i kapitala koji isklju uje pravilo o poveanju osnovice poreza na dobit za iznos prekomjerne kamate  taj je odnos 4:1, tj., ako iznos duga premaai etverostruki iznos kapitala, i to u slu aju svakog pojedinog dioni ara ili lana druatva (uz uvjet 25%-tnog dr~anja dionica ili udjela) koji se javlja kao zajmodavac, uslijedit e porezne posljedice koje pogaaju kamatu isplaenu po takvom zajmu. Treba naglasiti da je ovaj odnos primjenjiv samo na situaciju reguliranu lankom 8., dakle, nije primjenjiv na fenomen potkapitaliziranja u Hrvatskoj openito (nije, npr., primjenjiv na situacije regulirane lankom 14.). Openito, mo~e biti re eno da opisani zajmovi nis:<tv     |$  DH4 j !!!!ü՛jh@H0JUhEh@H hG hI6h%hpK hG h * hG hS hG h- hG h (hRj hG hlf)h ( hlf)hj hlf)6hlf) hG hehWs{hjhche6<prtv   $$$%%((*-gdRj8!!!!!!b"r""""""""n###$$$$$$%% %f'h':(H(^(r(P,T,,,,,-...00p1r1t1v1113žŕ hG hB6 hG h=jhG h!0JU hG hx>hG h (6jhG h (0JU hG h ( hG h! hG h- hG hShRj hG h Nh- hG h@Hh%hEh@Hhj{3-v1x16989 >>P@@2BHCD ElFFRGGDIHIJIIITRVRTTT4U6U>\gdRj3334F4&55556 7P77092969899996:D:|<<z==>> > >>">0>X>???.@<@L@P@R@l@@@@@0B2BZC\C$D&DEEĽ hG h4X hG hZ!hG hc36 hG h5) hG h! hG h4(N hG h:4 hG hc3 hG hFEh> hG h9] hG h-vNjhH0JUhH hG hB6 hG h= hG h .6EEGGH@IBIDIFIHIJIPI`IrIzI|IIIJBJfJhJJJJJLLpMMMMM P$PNRPRRRTRSTT¾un hG hEGjhG h0JUhG h6jhG h$0JU hG h/d hG h$ hG h hG h)ch N h Nh NhShhRj hG h Nhc3jhG h4(N0JU hG h4(NjhG h4X0JU hG h4X hG hc3)TTTTT4U6UlVVvXxX ["[:\<\`` `"`efTgVgXgZg\gfgggghhBiDiiiiiijڽڽڶᶇzzrjrhG hl1\hG h \jhG h4c0JU hG h8Ehh!h 6hh!hRj6h jhG hhs0JU hG hhs hG h hr1hnjhG hEG0JUhnhEG6 hG hEGhRjha5 hEG6ha5 hRj6 hG hRjhEG'>\]_>a@acXgZg\gggmm"p$p&}(}*}}}~lʈ024gdRjjj*j,j@jBj"k$kkkkklll&lmmmnnn p"p|sstv:vjvpvrv\wwwww0y2yzz||"}赮vnhG hudi6jhG hudi0JUhG h26 hG hudi hG h2 hG h>*C hG hO hG hEG hG h^ X hG hhsjhG h4c0JU\ hG h8E hG h\hG h4c6 hG h4c hG h hG h \hG h4c\+"}$}(}*}2}H}J}L}\}`}b}v}}}}}}}~~,drHZjlrܾ䩆{t hG hKhe hG h)chG h/d6jhG h/d0JU hG h]+ hG h} hG h/d hG h hG hw hRjhRjh'6 h @6hRjhSh6 hZ6hRjhRj6 hG h' hG h>*CjhG hw0JU) TvȈʈ܈"Hn&(X\tȍLbn.04:ʓ̓ԓZҼҼüüèÖÏÖjhG h\0JU hG hO hG h\hSh hShhShh6hG h56hG hm6 hG hm hG h5hG hw 6 hG hw hG hmhe hG ho hG hKjhG hK0JU2,L֝ΟПr~ҤԤҦ$(:ΩЩ\ *:<дدااП~ww~w~ hG h} hG hjhG h0JU\h - hG hhG h\hG h\ h -\hG h\B*aJphjhG h0JU\hG h\\hG hO\ hG h\ hG hO hG h\pWhe hG hyQ.(*سڳrtvܴ޴pr|~4 8 gdRjȳʳгҳԳֳسprtvڴܴ޴,еҵͻذzslzlzlzdzlhG hyQ>* hG h(t hG h hG hyQ hU?5hU?h6hU?hU?6 hG hU?h\pWhG h\ hG hhG h\pWB*ph"jhG hA@t0JB*UphhG hBP5B*phhG hA@tB*ph hG hA@t hG hjhG h0JU\'з ܹĺLv̻λлl fhǺκǶǯrjhG hf\jhG h0JU\hG h)`j\hG hU\jhG h$0JU\hG h$\ hG hU hG h$h -jhG h}0JU hG h} hG hQ hG h hG hU?hG hyQ>* hG h^: hG h(t hG hyQ)XZ2Dv|jlnpr>&4Fnz~|tplh Ohhh6hh6 hG hh^: hG h hG hyQ hG h^: hG h(t hG h}jhG hG 0JU\hG hG 0J\jhG 0JUhG hG hfhG hf\jhG hf0JU\hG h)`j\'~@"   4 6 8 > ̿鴰||u hG h\ hG h+* hG h8EUhG ho \ hG ho hG h]h^ Xjh O0JUh]ho hG hjhG h}mJ0JU hG h' hG h1hG h1] hG h}mJ hG hSq# hG h^:hG h^:6,u zabranjeni, ali da, s obzirom na odnos zajmodavca prema zajmoprimcu, postoji mogunost njihove zloupotrebe s ciljem izbjegavanja porezne obveze. lanak sadr~i kriterije nepriznavanja kamata ugovorenih izmeu normiranih kategorija zajmodavaca i trgova kog druatva kao zajmoprimca. Smatramo da treba tuma iti da je namjera zakonodavca i u ovom slu aju bila  normirati porezni tretman du~ni ko-vjerovni kog odnosa izmeu povezanih osoba, iako je dr~anje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasa kih prava zapravo novi kriterij povezanosti, s obzirom, naime, da je taj kriterij, kao ato je supra izlo~eno u analizi odredbi OPZ i ZPDob reguliran druga ije. Najmanje 25%-tni udio iz l. 8/1 jest izmjena, u smislu vee strogoe, opih kriterija za odreenje povezanosti s obzirom na odredbu OPZ, prema kojoj je povezanost odreena natpolovi nim udjelom ili veinskim lanskim pravima, ali je istodobno i slabljenje strogosti kriterija reguliranog lankom 13/2 ZPDob, a koji, kao lex specialis, derogira odredbu OPZ-a i prema kojem ona (povezanost) postoji ako jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druatva; dovoljno je, dakle, samo sudjelovanje u kapitalu, bez obzira na postotak takvog sudjelovanja. Najmanje 25%-tno sudjelovanje, propisano lankom 8, zna ajno je ubla~avanje (vrlo airoko obuhvatnog) kriterija iz ZPDob. Prema l. 8/2, zajmovima dioni ara, odnosno lana druatva, prema stavku 1., smatraju se i zajmovi treih osoba za koje jam i dioni ar odnosno lan druatva. Ova norma dopunjuje protuevazijsko djelovanje norme iz st. 1, sprje avajui njezino zaobila~enje pozajmljivanjem od treih osoba uz jamstvo dioni ara (tj. povezane osobe). St. 3. sadr~i tehni ko-provedbenu normu kojom je reguliran kriterij izra una svote udjela dioni ara odnosno lana druatva u kapitalu korisnika kredita. Ta se svota odreuje za porezno razdoblje kao prosjek uplaenog kapitala, zadr~ane dobiti i rezervi, zadnji dan svakog mjeseca poreznog razdoblja. U literaturi je iznesena zamjerka da "(N)ije odreeno koji je dio kamate porezno nepriznat.". Zamjerka je to na ako se u obzir uzme samo odredba l. 8/1 ZPDob. lankom 32/1 Pravilnika, meutim, normirano je da se kamatama iz lanka 8. ZPDob, za koje se poveava porezna osnovica, smatraju kamate na svotu zajma koji premaauje etverostruku svotu udjela dioni ara odnosno lana druatva u kapitalu ili glasa kom pravu, a koji dr~i najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasa kom pravu u druatvu. Time su podzakonskim aktom otklonjene nedoumice koje proizlaze iz teksta zakonske norme. Ovakvo normiranje u skladu je i s, meunarodno-komparativno gledano, uobi ajenim praksama drugih poreznih administracija koje primjenjuju regulativu koja se odnosi na problematiku potkapitaliziranja. 5. POTKAPILIZIRANJE U PRAKSI EUROPSKOG SUDA  PREDMET LANKHORST-HOHORST 5.1. injenice - predmet do iznoaenja pred Europski sud Fenomen potkapitaliziranja naaao je mjesto i u praksi Europskog suda. Najpoznatiji predmet koji je, s tom problematikom, Sud rjeaavao je predmet poznat po skraenom nazivu Lankhorst-Hohorst, prema imenu stranke u postupku. Lankhorst-Hohorst je bilo njema ko trgova ko druatvo, i kao takvo  zavisno druatvo nizozemske matice, trgova kog druatva Lankhorst-Hohorst BV, koje je bilo u vlasniatvu drugog nizozemskog druatva (Lankhorst-Taselaar BV) (dalje: LTBV). U razdoblju od 1996. do 1998. godine, Lankhorst-Hohorst je ostvario gubitke u poslovanju, te mu je stoga LTBV odobrio interni zajam u iznosu od 300.000 DEM, na deset godina, uz kamatu od 4,5%. Zajam je bio popraen pismom potpore (Patronatserklrung) druatva LTBV, kojim se ono odri e svoje rate kredita ako trei vjerovnik ustane tu~bom protiv Lankhorst-Hohorsta. Lankhorst-Hohorst je zajam iskoristio za smanjenje svojih obveza po osnovi kamata na bankovne kredite. LTBV je u godinama 1997. i 1998. ostvario kamate po osnovi zajma datog Lankhorst-Hohorstu, a Lankhorst-Hohorst je ostvario gubitke. Njema ka porezna uprava okarakterizirala je, na temelju porezne prijave, kamatu plaenu LTBV-u kao skrivenu isplatu dobiti prema pravilima o potkapitaliziranju. To je, prema tada va~eem l. 8a njema kog Zakona o porezu na dobit zna ilo oporezivanje kamate po stopi od 30%, tj. po stopi primjenjivoj na raspodijeljenu dobit (dividendu). Kamata isplaena dioni arima koja ne mo~e biti priznata kao rashod je klasificirana kao dividenda (koja je oporeziva). Kriterij za takvu druga iju kvalifikaciju jest da ukupni odnos zajam/kapital premaauje 3:1, osim ako porezni obveznik mo~e dokazati da je isti zajam mogao uzeti od tree strane pod sli nim okolnostima. Nadalje, posljedi no ovakvim odlukama tijela njema ke porezne administracije nadle~nog za utvrenje porezne obveze, LTBV nije ovlaaten koristiti odbitak poreza u skladu s djelovanjem sustava imputacije (ura unavanja) plaenog poreza na dobit u poreznu obvezu koja tereti isplaene dividende, sustava tada primjenjivanog u Njema koj, jer je taj sustav, namijenjen sprje avanju dvostrukog optereenja dividende koju raspodjeljuje njema ko trgova ko druatvo bio dostupan samo rezidentnim poreznim obveznicima, a ostalima samo ako dionice dr~e posredno putem njema kog poslovnog subjekta ili njema ke stalne poslovne jedinice (permanent establishment). Kako je LTBV bilo nerezidentno trgova ko druatvo bez njema ke stalne poslovne jedinice, ono nije, u skladu sa sustavom imputacije, imalo pravo na odbitak poreza na dobit kojeg je platilo zavisno druatvo od poreza na druga ije klasificiranu dividendu koju mu je isplatio Lankhorst-Hohorst. Naposljetku, ato se ti e omjera duga i kapitala, on je bio premaaen, a izuzetak koji bi onemoguio druga iju kvalifikaciju nije mogao biti primijenjen jer Lankhorst Hohorst nije mogao dokazati da je zajam mogao dobiti od tree strane pod sli nim okolnostima. Lankhorst-Hohorst se ~alio na porezno rjeaenje i u ~albi, u vezi s poreznom obvezom za 1997. i 1998. godinu i s kamatom po zajmu, iznio argument europskog prava (tj. pitanje usklaenosti njema kih pravila o potkapitaliziranju s europskim pravom). Nadle~ni njema ki financijski sud (u Mnsteru) iznio je u prethodnom postupku, s obzirom na to pitanje, predmet pred ES "ozbiljno sumnjajui da je l. 8a njema kog ZPDob u skladu sa slobodom poslovnog nastana dr~avljana jedne dr~ave lanice na teritoriju druge dr~ave lanice, kako je to regulirano lankom 43. Ugovora o EZ.". 5.2. Presuda Europskog suda Ispitujui slu aj, Europski je sud stao na stanoviate da je lankom 8a propisan razli it tretman nerezidentnih mati nih druatava, tj. mati nih druatava koja nemaju svoje sjediate u Njema koj (par. 27 presude). Ovakav porezni tretman je ograni avajui, jer ini poslovanje u SR Njema koj manje privla nim; naime, nerezidenti mogu samo zbog njega odustati od osnivanja zavisnog druatva u Njema koj (a to jest naruaavanje slobode poslovnog nastana). Time je Sud konstatirao postojanje nejednakog tretmana, utemeljenog na njema koj porezno-pravnoj normi. Vlade Njema ke, Danske, i Ujedinjenog Kraljevstva, te Europska komisija, koje su u predmetu podnijele pisana o itovanja, trebale su argumentirano opravdati od strane Suda konstatirano ograni enje slobode poslovnog nastana po lanku 8a njema kog ZPDob kojim je regulirano pitanje potkapitaliziranja. Opa opravdanja za nacionalnu mjeru koja rezultira spomenutim ograni enjem bila su da je ona u funkciji postizanja legitimnog cilja koji je u skladu s Ugovorom o EZ, a ije je postizanje opravdano razlozima javnog interesa; pri tome, ranije formulirana na ela Europskog suda bila su da takva nacionalna mjera mora biti primjerena, tj. takva da osigura postizanje cilja o kojem se radi, poduzeta samo u mjeri u kojoj je to nu~no. Sud je, dakle, morao ispitati utemeljenost ovih opravdanja. Bilo je izneseno nekoliko argumenata kao njihova potkrjepa: 1. Izbjegavanje porezne obveze, s posljedicom smanjenja poreznih prihoda. Sud je odbio ovo opravdanje uz obrazlo~enje da je ve utvrena sudska praksa da smanjenje javnih prihoda nije razlog javnog interesa (par. 33 presude). Takoer, ponovljen je stav iz jednog prethodnog predmeta, prema kojem "odredba koja nema kao specifi nu svrhu sprje avanje iskonstruiranih transakcija, oblikovanih radi zaobila~enja poreznog zakonodavstva dr~ava lanica sa svrhom ostvarenja poreznih povlaatenja, nego biva primijenjena na sve situacije, ne mo~e biti opravdana razlozima sprje avanja zakonitog izbjegavanja porezne obveze". 2. Kohezija poreznog sustava. Prema Europskom sudu, ovo opravdanje bilo bi utemeljeno samo ako postoji izravna veza na razini iste osobe izmeu poreznog povlaatenja i poniatenja toga povlaatenja porezom, i to povodom istog poreza. O uvanje te veze je bitno za o uvanje fiskalne kohezije, a u razmatranom predmetu takve veze nema jer trgova ko druatvo i dioni ar nisu ista osoba. Meutim, u slu aju ovog argumenta, u literaturi je iznesena (opravdana, smatramo) primjedba da suatina nije u tome postoji li ili ne mogunost poniatenja poreznog povlaatenja, nego  je li zajam doista zajam ili je zapravo, ekonomski gledano, dividenda, tj.  bi li odbitak poreza na dobit od dividende, isplaene u iskonstruiranoj transakciji, oatetio njema ki prora un. Pri tome, autori dolaze do zaklju ka o povezanosti osoba sudionika transakcije: "(P)olazei od na ela nepristrane transakcije kao kriterija, njema ko zavisno druatvo ne bi moglo dobiti kredit pod istim uvjetima, a to je jasan pokazatelj transakcije izmeu povezanih osoba". 3. Fiskalni nadzor. Ujedinjeno Kraljevstvo iznijelo je argument fiskalnog nadzora, tj. tvrdnju da nacionalni propis ( l. 8a) osigurava u inkovit fiskalni nadzor. Sud je odbio i ovaj argument, s obrazlo~enjem da (par. 44 presude)  nije predo en niti jedan argument koji pokazuje kako su pravila klasifikacije u l. 8a takva da osiguravaju njema koj poreznoj upravi nadzor nad iznosom oporezive dobiti . 5.3. Posljedice presude Presuda u predmetu Lankhorst-Hohorst bila je znak nekim dr~avama lanicama koje su imale pravila o potkapitaliziranju, a predvidljivo im je prijetilo pokretanje sudskih sporova s izgledima zavraetka po obrascu predmeta Lankhorst-Hohorst, za njihovu izmjenu. Ta su pravila bila formulirana po istom obrascu  bila su primjenjiva u prekograni nim situacijama, u onima u kojima se kao zajmodavac javljalo nerezidentno mati no druatvo. Bila je to logi na posljedica namjere o uvanja tuzemne porezne osnovice, tj. tuzemnih prora unskih prihoda, putem primjene na ela nepristrane transakcije, i, u skladu s njime, ako je ugovorena druga ija kamata u kreditnim odnosima meu povezanim osobama, ispravka tako ugovorene kamate (npr., upravo prema obrascu l. 8a njema kog ZPDob). Presuda je potakla niz dr~ava lanica na prilagodbu njihovih pravila o potkapitaliziranju; to je moglo biti u injeno na jedan od dva na ina. Jedan je bio  obuhvaanje pravilima o potkapitaliziranju i u cijelosti tuzemnih situacija, s posljedicom visokog administrativnog optereenja i velikim brojem poreznih prilagodbi; nekoliko je zemalja lanica prihvatilo ovaj pristup, npr. Danska, Njema ka, `panjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Drugi je na in  ukidanje pravila o potkapitaliziranju za sve transakcije unutar EU, ato bi, meutim, moglo dovesti do gubitka poreznih prihoda. Pravila o potkapitaliziranju nemaju Cipar, Estonija, Finska, Gr ka, Malta i `vedska. 6. ZAKLJU AK Sustavi oporezivanja trgova kih druatava otvaraju odreene mogunosti za izbjegavanje porezne obveze, kako nezakonito tako i zakonito, zbog svoje slo~enosti, ali i zbog prekograni ne poslovne djelatnosti ak ve i srednje velikih, a pogotovo veih druatava. Neke od tih mogunosti imanentne su injenici povezanosti trgova kih druatava, a neke se pru~aju i nezavisno od toga. Neke su od mogunosti naprosto posljedica primjene objektivnog neto na ela kod oporezivanja dobiti, naime injenice da kod utvrenja porezne osnovice poreza na dobit moraju biti uzeti u obzir svi rashodi u injeni radi ostvarenja prihoda koji pridonose dobiti trgova kog druatva. Tako je, npr., i s kamatama na zajmove koje druatvo uzima radi financiranja svoje djelatnosti. Te su kamate, u svim relevantnim sustavima oporezivanja dobiti, porezno priznati rashod, dakle, umanjuju osnovicu poreza na dobit, pa su, kao takve, povoljne (gledano s poreznog stanoviata) za poreznog obveznika. Budui da trgova ko druatvo, najopenitije, svoje financiranje mo~e organizirati zajmom ili poveanjem vlasni kog kapitala (emisijom dionica ili udjela), zajmovno se financiranje pokazuje povoljnijim upravo zbog poreznih razloga; kad ne bi bilo poreza, bilo bi svejedno (tj. zavisilo bi od tr~ianih okolnosti) provodi li se financiranje trgova kog druatva zajmom ili poveanjem kapitala. S obzirom, meutim, na injenicu da na in financiranja jest porezno relevantan, on privla i pa~nju i poreznih obveznika, i, posljedi no tome, poreznih administracija, i to u kontekstu fenomena potkapitaliziranja, naime fenomena poveanog financiranja trgova kih druatava zajmovnim (kao porezno povoljnijim) u odnosu na vlasni ki kapital. Pri tome, omjer zajmovnog prema vlasni kom kapitalu nije objektivno utvren; njegovo utvrenje zavisi od zakonodavstva pojedine dr~ave. Po odreenju toga omjera, bude li on premaaen (u korist zajmovnog kapitala), porezne su administracije ovlaatene poduzeti odreene mjere radi ponovnog postizanja naruaene ravnote~e. Te su mjere naj eae nepriznavanje kamate kojom je premaaen va~eom normom reguliran omjer i njezino oporezivanje. U pravilu, premaaaj kamate biva druga ije kvalificiran (kao dividenda) i u skladu s time oporezovan. Poseban je problem potkapitaliziranje u kontekstu odnosa izmeu povezanih osoba. Povezane osobe mogu, naime, ugovarati meusobne odnose ne obazirui se na tr~iane cijene (u slu aju potkapitaliziranja, to zna i  na tr~ianu kamatu), tj. dominantno (mati no) druatvo mo~e, u zajmovnom odnosu sa zavisnim druatvom, proizvoljno odrediti kamatu. U takvom odreenju, mati no druatvo mo~e se voditi namjerom izbjegavanja porezne obveze, te kamatu odrediti tako da njezinom isplatom ostvari transfer dobiti zavisnom druatvu rezidentnom u inozemstvu, ili rezidentnom druatvu koje je porezno povlaateno na neki od na ina (npr. tako ato ima pravo na prijenos gubitka). U slu aju povezanih druatava, dakle, omjer zajma i imovine kao sredstvo suzbijanja potkapitaliziranja ne mora biti u inkovit, jer taj omjer, i ako je propisan, ne mora biti premaaen u korist zajma, a da dobit ipak isplatom kamate koja je vea od tr~iane bude prenesena u inozemstvo. Stoga se kod kreditnih odnosa izmeu povezanih druatava koristi na elo kamate u nepristranoj transakciji, tj. kamata ugovorena izmeu povezanih druatava biva usporeena s kamatom koja bi u istim ili sli nim okolnostima bila ugovorena izmeu nezavisnih subjekata. Ustanovi li takvom usporedbom u postupku nadzora porezna administracija da je kamata u nepristranoj transakciji razli ita od kamate ugovorene izmeu povezanih osoba, ovlaatena je ne priznati takvu kamatu kao porezno priznati rashod, tj. dio kamate koji ne odgovara kamati u nepristranoj transakciji druga ije kvalificirati i oporezovati u skladu s tom kvalifikacijom. Razli ita zakonodavstva, dakle, postojanje problema potkapitaliziranja ve~u napose za kreditni odnos izmeu rezidentnog i nerezidentnog druatva, u kojem se nerezidentno druatvo javlja kao zajmodavac. Upravo takva situacija, uz postojanje elementa povezanosti druatava koja sudjeluju u du~ni ko-vjerovni kom odnosu, indikacija je za ispitivanje  ne radi li se o iskonstruiranoj transakciji, koncipiranoj radi izbjegavanja porezne obveze. U Hrvatskoj nije, na razini sustava oporezivanja dobiti, normom opeg zna enja, propisan omjer duga i imovine, ali to jest u injeno u jednom specifi nom slu aju  u slu aju davanja zajma trgova kom druatvu od strane dioni ara ili vlasnika udjela. U tom slu aju, premaaaj omjer zajma i kapitala od 4:1 reguliran je kao znak postojanja potkapitaliziranja, ato za posljedicu ima nepriznavanje dijela kamate koji premaauje navedeni omjer kao rashoda. Takoer, primijenjeno je na elo kamate u nepristranoj transakciji kao kriterij za prosudbu kamate kod zajmova izmeu povezanih osoba. Na razini EU, problem potkapitaliziranja nije rijeaen normom opeg zna aja (npr. uredbom ili direktivom), ali je Europski sud u nekim predmetima rjeaavao i to pitanje. Prvi takav slu aj, u kojem je Sud, rjeaavajui ga, formulirao na ela za pristup tome problemu i za ubudue, jest predmet Lankhorst-Hohorst. U ovom slu aju, nastalom u SR Njema koj, koji je imao sva tipi na obilje~ja koja upuuju na potkapitaliziranje (premaaaj omjera zajam/kapital, povezana druatva, zajmodavac nerezident), Sud je ispitivao pitanje naruaavanja na ela slobode poslovnog nastana, tj. nejednakog postupanja utemeljenog isklju ivo na injenici nerezidentnosti jednog od sudionika kreditnog posla. Presudom je Sud utvrdio postojanje neopravdanog nejednakog postupanja, neopravdanog jer su mu izlo~eni samo nerezidentni zajmodavci, ato je za posljedicu imalo promjene u zakonodavstvima zemalja lanica koje su, prije ovog slu aja, kao i Njema ka, protupotkapitalizacijske mjere temeljile upravo na kriteriju nerezidentnosti zajmodavca. Dr~ave lanice krizu su rjeaavale prote~ui te mjere i na rezidentne zajmodavce. Hrvatsko je zakonodavstvo, kao ato je vidljivo iz supra izlo~ene analize, usklaeno s presudom Europskog suda u predmetu Lankhorst-Hohorst, i to tako ato su protupotkapitalizacijska pravila protegnuta i na u cijelosti tuzemne situacije.  To su Direktiva o mati nom i zavisnom druatvu i Direktiva o oporezivanju kamata i autorskih naknada.  Potkapitaliziranje je razmjerno slobodan prijevod, usmjeren na smisao, engleskog termina "thin capitalization", i doslovan prijevod njema kog termina "Unterkapitaliesirung".  To je standardno rjeaenje u meudr~avnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koje svoj izvor ima u l. 11. Modela ugovora OECD o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o sprje avanju izbjegavanja porezne obveze; vidjeti, npr., OECD Model Tax Convention on Income and on Capital, Condensed version, 2003, IBFD, Amsterdam, The Netherlands, 2003.  Jel i, Bo~idar, Lon ari-Horvat, Olivera, `imovi, Jure, Arbutina, Hrvoje, Mijatovi, Nikola, Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008, str. 353.  Kamata ugovorena izmeu povezanih osoba, mo~e, meutim, u cijelosti odgovarati tr~ianoj, ugovorenoj izmeu nepovezanih osoba. U tom slu aju, problem, barem porezno gledano, ne postoji.  "Pojam koji se openito rabi u kontekstu odnosa duga i vlastitog kapitala (debt/equity ratio) trgova kog druatva. Trgova ko druatvo ima jaku polugu ako je odnos duga prema vlasni kom ulogu visok. Ponekad se govori o kapitalnoj poluzi (brit. capital gearing; am. leveraging)" (Porezni leksikon s viaejezi nim rje nikom, Institut za javne financije, Zagreb, 1999, str. 160).  Piltz, Detlev J., General Report, u: International aspects of thin capitalization, Cahiers de Droit Fiscal International, Vol. LXXXIb, Kluwer Law International, The Hague, The Netherlands, 1996, str. 92.  Arnold, Brian J., General Report, u: Deductibility of interest and other financing charges in computing income, Cahiers de Droit Fiscal International, Vol. LXXIXa, Kluwer Law International, The Hague, The Netherlands, 1994, str. 513.  Isto.  Pilz, str. 106.  Brosens, Linda, Thin caitalization rules and EU law, EC Tax Review, 4/2004, str. 190.  Meunarodno porezno planiranje je sinonim (i naglaaeno stilski neutralan termin) za meunarodno organizirano izbjegavanje porezne obveze, u pravilu zakonito.  "Narodne novine" br. 147/08.  "Narodne novine" br. 117/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10.  U prethodno va~eem OPZ ("Narodne novine" br. 127/00, 86/01, 150/02), povezane osobe bile su definirane, (preneseno iz Zakona o trgova kim druatvima i dopunjeno in fine), kao pravno samostalna druatva koja u meusobnom odnosu mogu stajati kao: druatvo koje u drugom druatvu ima veinski udio ili veinsko pravo u odlu ivanju, ovisno i vladajue druatvo, druatva koncerna, druatva s uzajamnim udjelima i druatva povezana poduzetni kim ugovorima, u skladu s odredbama Zakona o trgova kim druatvima ili ako se izmeu njih prenosi ili postoji mogunost prijenosa gubitaka ili dobiti.  Ovakve transakcije treba razlikovati od tzv. simuliranih ili fiktivnih transakcija, tj. prividnih pravnih poslova (sham transactions); "Simuliranom transakcijom ~eli se izazvati dojam da je doalo do odreene transakcije, a zapravo je obavljena druga transakcija, ili nije doalo ni do kakve transakcije. Simulirana se transakcija poduzima radi zakonitog ili nezakonitog izbjegavanja porezne obveze i mo~e biti poniatena" (Porezni leksikon, str. 302). Na elo na kojem je zasnovano poniatenje prividnog pravnog posla poznato je kao na elo sprje avanja zloupotrebe pravne forme (substance over form), i u Hrvatskoj je regulirano lankom 11. OPZ: "Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrivanje proezne obveze prikriveni pravni posao.".  Jednostavan primjer primjene iskonstruirane transakcije s ciljem izbjegavanja porezne obveze jest koriatenje poreznih uto iata (tax haven): Trgova ko druatvo A, rezidentno u dr~avi X, koja dobit oporezuje razmjerno visokom stopom (npr., kao u Hrvatskoj, po stopi od 20%), osnovalo je u dr~avi Z, koja je porezno uto iate sa stanoviata oporezivanja dobiti (dobit je osloboena oporezivanja), zavisno druatvo B. B je pravno samostalna, nezavisna osoba, ali je u 100%-tnom vlasniatvu druatva A. Poslujui u dr~avi X, druatvo A u toku porezne godine ugovara, kao zajmoprimac, zajam s druatvom B, uz kamatu od, npr., 8%, iako je tr~iana kamata, npr., 4,5%. Isplaujui prekomjernu kamatu, druatvo A prebacuje svoju dobit prije oporezivanja u porezno uto iate; time smanjuje poreznu osnovicu u dr~avi X (ili je u potpunosti eliminira, pa mo~da ak iskazuje i porezno priznati gubitak), te istovremeno zadr~ava preba enu dobit pod svojim nadzorom, kao kapital zavisnog druatva B.  Pilz, str. 120.  U kontekstu problema meunarodnog dvostrukog oporezivanja i njegovog rjeaavanja, za opisanu je situaciju relevantan l. 9. OECD Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i kapitala.  Brosens, str. 191.  Analizu odredbi l. 8. vidjeti infra.  "Narodne novine" br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10 (dalje: Pravilnik).  Vidjeti: M. Damjanovi, S. Grulovi, H. Jeli, H. Zgombi, Kratki komentar  Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zgombi&Partneri, 2005, str. 197.  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (ZID ZPDob 2010), "Narodne novine" br. 80/10.  Stanovitu zabunu, meutim, mo~e izazvati injenica da broj ana oznaka t. 13. l. 7/1 nije izmijenjena u brojku 12., u skladu s nomotehni kim rjeaenjima za druge to ke istog stavka (vidjeti l. 2/3 i 4 ZID ZPDob 2010), niti je t. 13 brisana. Za pretpostaviti je da se radi o greaci u kona noj redakciji teksta propisa, no, bilo kako bilo, striktno tuma enje, utemeljeno na dosljednoj primjeni nomotehni ke metode samog zakonodavca, navodi na zaklju ak da je broj ana oznaka za t. 12. ispuatena, te da iza t. 11. slijedi t. 13.  ZID ZPDob 2010.  Vidjeti supra analizu odredbe l. 7/1/9 ZPDob.  Nomotehni ki, u sklopu odjeljka 5., l. 13., koji se odnosi na transferne cijene, a uope nije naslovljen, trebao je biti sistematiziran kao 5.1. i naslovljen (npr. "Transferne cijene"), a l. 14., koji jest naslovljen, trebao je biti ozna en s 5.2. Ovakva sistematizacija nije, na~alost, provedena niti zadnjim izmjenama i dopunama ZPDob.  Pravilnik, meutim, nije usklaen s ovim pristupom; njime je, naime, odreeno ( l. 32/6) da porezna osnovica nee biti poveana za kamate (za koje e, prema l. 8/1 ZPDob, biti poveana porezna osnovica) ako ih zara unava tuzemni obveznik poreza na dobit. Prvo, svakako je trebalo ve dugo neva~ei termin "tuzemni porezni obveznik" zamijeniti ve dugo va~eim terminom "rezident". Drugo, ovom su pravilni kom odredbom izuzeti SVI rezidentni zajmoprimci koji su obveznici poreza na dobit, iako je ovo izuzee ograni eno normama ZPDob navedenim u bilj. 32. `to se ti e razrjeaenja ovog sukoba normi, svakako treba biti primijenjeno na elo prema kojem norma viaeg propisa derogira normu onog ni~ega (lex superior derogat legi inferiori), pa e, dakle, norme ZPDob derogirati pravilni ku odredbu. Navedenu antinomiju trebalo je, radi nomotehni ke i smislene kohezije sustava oporezivanja dobiti, rijeaiti izmjenom Pravilnika, pogotovo s obzirom na injenicu da je on mijenjan nakon izmjena i dopuna ZPDob.  Vidjeti, npr.: Amid~i-Pero evi, Katica, Kamate u sustavu poreza na dobit, Ra unovodstvo i financije br. 10/07, str. 80.  Isto.  Nomotehni ki su navedene situacije normirane na sljedei na in: novi st. 5. lanka 13. ZPDob (uveden lankom 7. ZID ZPDob 2010) odnosi se na povezane osobe (iz st. 2. toga lanka) koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba: 1. ima povlaateni porezni status, odnosno plaa porez na dobit po stopama koje su ni~e od propisane stope ili je osloboena od plaanja poreza na dobit, ili 2. ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. Na ovu normu upuuje, a ato je bitno u kontekstu potkapitaliziranja, norma lanka 8. ZID ZPDob 2010 kojom je l. 14. dopunjen novim st. 4.: Odredbe ovoga lanka ( l. 14., op. H. A.) odnose se i na povezane osobe iz lanka 13. stavka 5. ovoga Zakona. Dakle, novi st. 4. lanka 14., tuma en u vezi s novim stavkom 5. lanka 13., propisuje pravila o kamati izmeu povezanih osoba i za u cijelosti tuzemne situacije (kamate izmeu rezidenata).  U vezi s l. 7/1/12; vidjeti supra.  }uni Kova evi, Nataaa, Oporezivanje potkapitaliziranih trgova kih druatava, Pravo i porezi br. 3/06, str. 63.  Damjanovi et al., str. 202.  Tako je protuma eno i u odgovoru na upit poreznog obveznika, danom u mialjenju Sredianjeg ureda Porezne uprave, klasa: 410-01/06-01/388, ur. br. 513-07-21-01/06-2  Predmet C-324/00, Lankhorst-Hohorst GmbH v Finanzamt Steinfurt, [2000] ECR I-11779.  Iz ovoga slijedi da Njema ka ima dva kriterija  omjer zajam/imovina, pa ako je taj omjer premaaen, porezni mo~e obveznik dokazivati da bi pod sli nim okolnostima dobio takav zajam od tree strane, u nepristranoj transakciji. Ako to doka~e  premaaaj omjera e biti opravdan. U tom slu aju zajam nije iskonstruirana transakcija, jer isti takav mo~e biti ostvaren i s nepovezanom treom osobom (tj. u nepristranoj transakciji).  Fenomen airoko poznat i pod nazivom "ekonomsko dvostruko oporezivanje".  Brosens, str. 188-189, ECJ Direct Tax Compass 2010, IBFD, Amsterdam, The Netherlands, 2010, str. 161-162.  Brosens, str. 189.  }uni Kova evi, str. 59.  Brosens, str. 189.  Predmet C-264/96, Imperial Chemical Industries plc v K. Hall Colmer, [1998] ECR I-4695.  Par. 37 presude, Brosens, isto.  I ovaj argument Suda utvren je u jednom prethodnom bitnom slu aju  u predmetu C-204/90, Bachmann v Belgium[1992] ECR I-0249.  Terra, Ben J. M., i Wattel, Peter J., European Tax Law, Fourth edition, Kluwer, The Hague, The Netherlands, 2005, str. 601-602. ak i da je mati no druatvo bilo njema ki rezident, ono ne bi moglo ostvariti pravo na odbitak ako bi izdalo pismo potpore, nego bi ta situacija bila za potrebe oporezivanja tuma ena kao skrivena isplata dividende (par. 30. presude). S obzirom na to, postavlja se pitanje razlikovanja situacije davanja zajma s nerezidentnim mati nim druatvom od iste situacije koja je u cijelosti tuzemne naravi, a na kojem razlikovanju je Sud utemeljio odbijanje argumenta Njema ke (Terra, Wattel, str. 602).  Brosens, str. 197.     > @     & 8 t  NRh2LdvJTXZ\|*:Vfv| v,FhG hSq#6] hG hnhp hG h+* hG hSq# hG ho hG hSq#\hG h8E\hG h-\hG h S\hG h-6h O hG h- hG h}mJhG h\6 hG h\ hG h S18 Z\DFz|~N6P6::: ;;EEFJRVVV4VgdRjxz~ ,~r z    B!d!t!~!!!!!!!6"^"лݷ}qjjjjjf_ h_shrhr h6Zh6Zjh6Z0J6U h6Z6hbG hv:G5hv:Gh 6hv:Gh@6hv:Ghv:G6hkOh^ X6h6Zhv:Gh^ XhyQ)hG hDB*CJOJQJ^JaJphjhG hD0JU hG hD hG h.H hG hnjhG hn0JU%^"""""""" ##$"$8$Z$d$l$r$v$$$$$$ %%%(%F%%%%%%& &F&@(~(j*****V+r+|+++++,,,*,2,:,D,,,,-..\.j.6/F//ƾƾƾƾƾƾƾhJ h6ZhkOjhoq0JUhkOh_s h6ZhRhRhbGh@)] h6Zh h,m 6h,m hh_shr6hr h6Zh6ZB/////0 0 0"0R0~000000000161Z111111122 222&2>2@2B2d2v2~2222222233V333D4F4^4444444 5 5t5555555556:6<6J6h_s h6Zh|<h6h|< hj6hJhJhJ>*jhkO0JUhkOhj h6ZhkOKJ6L6P6v6666T77<8P8R8T8Z8b8d8z8|888888889.929X9^9N:P:::::::::: ; ;;4;D;J;R;;;;;;;;;;;ûϖϖϖϖϖh5whN{ h#|]5h1h#|]5h#|]hg6h#|]h@6h#|]h 6h#|]h#|]6h#|] h6Zh6Zh6h(h_sh|< h6Zh@)]h@)]hRjh(0JU9;;<<<<<<<<< =6=8=<=J=l=|=======> >(>b>l>v>>>V?X?h?v?z?|???????@@J@Z@b@@@@@AAA"A*APARAAAAAAAABFBjBBBBCnCrCC.DNDDEhzhhmbih=Fh&?hN{hHh_sh@ h6Zh6Zh5whPE E EEEEEEEEEEEEEEFF2F>FpFxFFFFFFF4G6GHGfGhGGG8H:HpHzHHHHHI,I.I$J&JJJJKLLLLLLLLMM^MhMpMtMƼƸѸѸѸѸʸʸʸʸʸʸhDjhh0JUh6hhjhj>0JUhj> h6Zh6Zh>[h=FhmbihhzB* CJOJQJaJphfhzjh=F0JUAtMMMMMMNNOPTQXQZQ\Q^QRRRBSSTTTTTTUUUUUVVVV2V6V\V~VVVV W"WWXX(YFY[[[8\^_______ûǮǪǦhT~ hu6hoqhwhu hC6h1hC6h1h16h1hChR{h'Lh'hDh6ZjhJ0JUhJh6hD h6Zh6Zhh<4V6Vratavaaa l"lrr>@8:̏Ώv֓ n gd -gdRj__lanapata|aaaadd eeLfl llrrNvvw,w.w8wPwyLz^||},~<>n~*6|Ȏ֎&ʏ̏Ώ2<ƾξξξξ¾¾ƺκµº꥞ hEhRj hRj6 hTlhRjh] hTl6hKkh}|hTlhy<h4hT~hLmhShh6Zhoqh?bh'LhRjjhu0JUhuhw=tvxVғ֓ؓ  ~™ԙ֙>@LNTV\^dhth4Xh}5mHnHuh4Xh}mHnHuh}mHnHu h4Xh} hHh} h!h} h?Eh}jh?Eh}0JU h@Hh}h}h@Hh}mHsHjh}0JU:tvz|ĚƚΚКښܚ lnp  ĠƠȠʠ BDFJչղ٫ի٠ՙٙ h4ch}h4ch}mHsH hhsh} hFh} h]+h} hh} h$h} h4(Nh}h}jh}0JU h4Xh}h}mHnHuh4Xh}mHnHu:ƠDHf(:ܷ&6D"*0bgd Ogd -JXZfjnHJL2T\rt¨ƨȨ̨ΨҨԨبڨ  24>@Vhudih}mHnHuh}mHnHu hudih}jh}0JUh^ Xh}5\ h}6 h^ Xh}jh^ Xh}0JUh} h4ch}h}mHsH@VZ`bjlprvx|~ĩƩܩީ ,.FHVXdfhjnprt|~Ī̪Ϊʫdfhj|d|ؿؿؿh}hwh}6jhwh}0JU hwh}h}6mHnHuh}mHnHuhudih}mHnHuI&(*,.0BDTVZ\npʵ̵¶,68:<>@طڷܷ޷$&(*¼h}h}mHsHhh}mHsHh}mHsH hh} h}0J h -h} hh} h}6 h\h} hKh} h/dh}h} h4ch}jh}0JU; Ի468:JTBDFH "$&48>@BDLNunnnnfnh}mHsH hfh}h)`jh}0J6CJaJh}0JCJaJh)`jh}0JCJaJ h)`jh}jh)`jh}0JUh$h}mHsHh}6mHsHh}h}mHsH hA@th}h}hA@th}mHsHjh}0JUhh}mHsHh}mHsH(NPT\^djvz&*, , P`bdf h]h} h}6 h}mJh}h}mHsHh]h}mHsH h]h} hUh}hUh}mHsH hFh} hG h}jh}0JUh} hfh}h}mHsH;.26>@B8BR $Xb "$lû䢩h(h}0JCJaJ hkOh} hG h} hoqh}hh}mHsHh|<h}6 h6Zh}h}mHsHh6Zh}mHsH hDh}h} hnh}jh}0JU h]h}5 "$(*.0468:gdRjgd -l@LN^` $&*,028غԳسȳԳԳԳԳԬԬԬԥԞjh/iUh/i huh} hJh} hP h} hhh} h>[h} hj>h} h}6 h=Fh}h}jh}0JU h(h}h(h}0JCJaJh}0JCJaJ78: hEhRj6&P 1h:pZ. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List0O0 &(Style 5$a$DOD AHStyle 4$]^a$CJ6O6 &(Style5$a$aJtH >O"> )`j footnote textCJaJ@O2@ Rjstyle 5$ pa$aJtH 4O1B4 /< footnote 1CJhRh  (Footnote Text,Footnotes$:]:a$CJaJmH sH :Ob: (Style3$:]:a$aJ@&@q@  (Footnote ReferenceH*jOj  (!Footnote Text Char,Footnotes Char_HmH sH tHXOX 4XStyle2$dh5$7$8$9DH$a$OJQJaJmH sH T @T 4XFooter 9r 5$7$8$9DH$CJaJmH sH HOH  Style 5 CharCJ_HaJmHsHtH<O< )`jfootnote text Char I "'%;(*/0028:H<=x?ZF KPSUY]`a,bd6e ikvsx~zv%ehQl  !"#$%&'()*+,-./0g1c1%7/N %5Gx9A u 9!!<###$#$8$$$5%'''89:;unopqrz{q r YZ[SUk(z]6w *%+%e&f&g&&&**+,,--/////2244:::::n;6>e@EEEFEGEIIOO{Q|QUU9V:V;VnVoVXYYY^^8e9ezg{g|gggjjmmoosstt"v#v=y>y?yyyyy'(hijÌČknȚɚy{VWԲ;S7 c"^`u L Ih cZ f y00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000'@0I00@0I00@0I00@0I00I00Skz-//EEEIIOO{Q|Q9V;VXYYY^^8e9ezg|gmmostt"v#v(hjÌԲS c"^`u Ih K00K00K00K00K00K008K00K00K0 0 <˥K0 0K0 0K0 0K0 0K00K00K00@0@0@0K00K00@0@0@0K0 0K0 0K0 0@0@0@0K0!0"ͥ@0K00@0@0K0%0 &<[@0K0&0@0 00'K00K00K00hCqK00K00C00Pq@0Pw@0@0@0@0K0 0K0 0K0 0K00@0@0K00K00K00T1 @0@0@0@0K00Z@0K00 00 !3ETj"}> ^"/J6;EtM_tJVNl8:ruwxy{|}~->\8 4V:svz8t JJ$(:;? } \ n  1 $)-/9$TgKWchiopwP ] T!f!!!&"8" #2#$ $ $$$($$$%&%%%&&6':';'A'B'G'((o))^-p---00111111667777778899::::::Z;l;3=@=y======>>n@s@AAAAAABBDDEFUFZF&J2J?JDJUKZKKKOOQQQRRSgVlV|VVYYYYZZ_ _U_`_____````"a-aaaccccggggGhLhMhVhchhhhhalelhmzmRpWpyp~pppqqqqqq@sCsss^tltLvOvvvww#x/x)y;yyymzvzwz~zzzzz{${%{,{g{p{q{y{{{{{t|||||||}} }}}}}}}}}}}r~~7Ay!DŽȄτ)23: EMĆɆʈ<CŊ׊ގ"-.78?~ewҘl~Ҡ0B`rԩŭǮȮϮ-?}ȯϯ<Ty`ijqԲ=OԳ #<?@KU[9>@FSY^klsw{|ƸǸʸ˸ظڸݸ޸ !',9=EJOPYZaenouw~ùŹȹɹιйӹԹ߹ !"/05=@EHIO%,-357*589>bi ")q z *+KNIN_bcklstxy#nsi*<RW01KUVX!*+2:CDM\cw}~KQy %',19:=>ACIJQSY[^_dfiju_dfl{7;tvmry{p r X[RUjk'(yz\]56vw )%+%d&g&&&****++,,--////2244::::m;n;5>6>d@e@EEEEGEIIOOzQ|QUU8V;VmVoVWYYY^^6e9eyg|gggjjmmoosstt!v#vDqKJ1D(*~4< X;q޽[V`=$Yz7\8@  lj<뒬;X\ Bm Q HQZyDG0 *4UlB/D\*s$ħFZfЦh0P}yr?(Ţx08`(~bxPH󮈮@NhNrL Ӻ)@fIvXkJ𞨟Tp&<Ţ F*KQ-unFn&1:B<fK Fn&( {\A *$?v .I? ,eI4$EgoB< $M;i*I[KM;i*>sii@,Fn&Z@8w*$[)!W~)$Fn&*${ :jbi%.Fn&6+-%^)4$EM;i*I[6**P#pTi@,6+-.P('/*$jT04$Es22eX~$44$Evz5*$U688Z1:,<;vy'z>8O?*@vy-RA}C.4$E~8oUE[)!Py F.FFn&!pH4$E bI*$'(J*$c'N8\CN.Q PPskR.P#pT-RA0W*$!]\)^+$_8u8`Fn&,e2eVgFn&th{ :jjFn&(g*k1k(g*knz2lvyfm8~8owpP#pTv(r4$Ez4vP#pT vM;i*E+w*$vyO?{~o}Q PhwmD},m w  a5 G W-0>AH2H.H\ 2Z!Sq#q(&(5)lf) *+**]+- - .L/t/r1{1:4BP5I6M7y<|<=x>V?&? @>*C8EFE=Fv:GEGbG@HJ}mJpK'LM N4(N-vN OkOwQyQRUW\pW^ X^ XZ6Z[@)]#|]b_q`?b4cee&gShmbiudiRj)`j}jKkan% p rnrA@tuWGwzj{R{Ws{}|T~1DQ SQctB6^:o'?n]~}Z]^D5H/inm!]FOHWfl1 (c3 vF?8oq_so %'p 5w9]LmU?hsTl$'r\DB8pS@K4Xj6ow4d $(tDjj>vDE/<J..(N{)c1lEmgUk}xC/d$e6zy|h!!>[;::@JJ|7:JJ  !+.1278;BCFKWYZ_`bikmn@@@@"@$@.@4@8@:@@@F@H@J@^@d@j@l@v@x@~@@@@@@@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New7&  Verdana;Wingdings"1w &R&R $[D ox4dy 2QHX ?L/2POTKAPITALIZIRANJEPFZPFZ@         Oh+'0t  0 < HT\dlPOTKAPITALIZIRANJEPFZ Normal.dotPFZ82Microsoft Office Word@D3H@?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNPQRSTUVXYZ[\]^cRoot Entry F@eData  1Table{WordDocument8SummaryInformation(ODocumentSummaryInformation8WCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q