ࡱ> q` bjbjqPqP 84::o3 `###8>#l#<'E########CCCCCCC$Fh'IHC5#####C##D555# ##C5#C55T@hHA## pTX#/@ZC,D0'E@|oIV4oI HAHA&oInA##5#####CC>5X###'E####d  prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina Pravni fakultet u Zagrebu POREZ NA KAPITALNE DOBITKE FIZI KIH OSOBA  OSNOVE TEORIJSKOG KONCEPTA I NORMATIVNA RJE`ENJA U HRVATSKOJ SA}ETAK Nakon definiranja pojma kapitalnog dobitka, u radu su najprije razmotrena temeljna obilje~ja teorijskog koncepta oporezivanja kapitalnih dobitaka fizi kih osoba i prijepori u vezi s njime. Zatim je izlo~eno i analizirano normativno ureenje poreza na kapitalne dobitke, reguliranog u sklopu opeg sustava oporezivanja dohotka, u Republici Hrvatskoj. 1. UVOD Prilikom razmatranja problematike oporezivanja kapitalnih dobitaka, jedno je od standardnih pitanja  odnos tih dobitaka i dohotka. Od odgovora na to pitanje u pravilu zavise i rjeaenja u ureenju poreza na kapitalne dobitke na tehni ko-provedbenoj razini. Teorijski airoko prihvaen koncept sveobuhvatnog dohotka, bez sumnje u dohodak fizi ke osobe uklju uje i kapitalne dobitke. Taj koncept, naime, uvrauje u porezna dobra podlo~na oporezivanju porezom na dohodak svako poveanje imovine fizi ke osobe; zrcalno, naravno, svako smanjenje imovine do kojeg doe u vezi s poreznim dobrom je izdatak, te kao takvo rezultira smanjenjem porezne obveze. Kapitalni dobitak jest poveanje imovine poreznog obveznika, te bi njegovo neoporezivanje, sa stanovita koncepta sveobuhvatnog dohotka, imalo za posljedicu vodoravnu (horizontalnu) nejednakost poreznih obveznika; naime, dok bi drugi oblici dohotka bili oporezovani, neoporezivanje kapitalnog dobitka rezultiralo bi poreznim privilegiranjem fizi ke osobe koja takav dobitak ostvari, iako je ona, ato se ti e poveanja vrijednosti njezine imovine, u istoj situaciji kao i osoba iji je dohodak oporezovan. Kapitalni dobitak mo~e biti ostvaren porastom vrijednosti kako materijalne tako i nematerijalne imovine (prava), meutim, u prakti noj provedbi njihovog oporezivanja, do kojeg dolazi povodom otuenja, kapitalni dobitak od materijalne imovine u pravilu e biti oporezovan samo povodom otuenjem nekretnina. Otuenjem se smatra svako otuenje uz naknadu (dakle, prodaja ili zamjena). Dohodak je i u ovom slu aju razlika izmeu primitaka i izdataka. Primitak je tr~iana vrijednost nekretnine ili prava koje se otuuje, umanjena za troaak nabave, a izdatak ine troakovi otuenja (npr., troakovi odvjetnika ili javnog bilje~nika). Iako se kapitalni dobici ine skoro idealnim poreznim dobrom, podrobnija analiza njegovog oporezivanja dovodi do niza pitanja, kako na strateakoj (pitanje opravdanja oporezivanja kapitalnih dobitaka), tako i na prakti no-provedbenoj razini; ta e razli ita pitanja na temeljnoj razini, uzimajui u obzir prostorno ograni enje, biti razmotrena u ovome radu. Cilj je, dakle, rada  izlo~iti teorijske osnove poreza na kapitalne dobitke fizi kih osoba, napose kroz prikaz odreenih prijepora u vezi s njegovim ozbiljenjem, te nastavno analizirati hrvatska normativna rjeaenja, nomotehni ki ugraena u Zakon o porezu na dohodak. U svrhu postizanja ovog cilja, rad je podijeljen na etiri dijela, od kojih su prvi i etvrti uvod i zaklju ak. U drugom dijelu prikazani su temeljni problemi koncepta oporezivanja kapitalnih dobitaka fizi kih osoba: argumenti za stavove za i protiv toga oporezivanja, zatim bitno pitanje prakti ne realizacije poreza na kapitalne dobitke  oporezovati (tr~iano) ostvarene ili neostvarene dobitke, te nomotehni ko pitanje  porez na kapitalne dobitke reguliran zasebnim propisom ili u sklopu propisa kojim je openito ureeno oporezivanje dohotka. U treem dijelu analizirana su razli ita rjeaenja hrvatskog oporezivanja kapitalnih dobitaka; ta su rjeaenja izlo~ena putem prikaza hrvatske regulative koja je dio opeg sustava oporezivanja dohotka. 2. OSNOVE TEORIJSKOG KONCEPTA 2.1. RAZLOZI ZA I RAZLOZI PROTIV OPOREZIVANJA KAPITALNIH DOBITAKA U vezi s problematikom oporezivanja, jedna je od vje nih tema  opravdanje postojanja i primjene odreenog poreznog oblika. Kako, naime, porezno optereenje neminovno snose fizi ke osobe kao kona ni platci poreza, i to tako da njihova imovina biva, djelovanjem dr~ave, umanjena za iznos poreza za koji te fizi ke osobe u pravilu ne znaju na ato e on biti utroaen, pitanje opravdanja postojanja poreznog optereenja namee se kao samorazumljivo u svakom druatveno-politi kom poretku; u sustavu parlamentarne demokracije, to je pitanje legitimno prisutno kao predmet stalne javne prosudbe, a nerijetko je i jedan od presudnih imbenika politi kog (izbornog) uspjeha ili neuspjeha. Budui, dakle, da oporezivanje kapitalnih dobitaka nije samorazumljivo, i ono je predmetom izmjene argumenata za i protiv. Razlozi za primjenu poreza na kapitalne dobitke su: 1. Kapitalni dobitak zna i poveanje vrijednosti imovine osobe koja je taj dobitak ostvarila. Prema SHS modelu, takvo poveanje uklapa se u definiciju oporezivog dohotka, te treba biti oporezovano, i to iz barem dva razloga: prvo, jer treba oporezovati sve dohotke ostvarene na tr~iatu a on to jest, i drugo, iz razloga vodoravne i okomite pravednosti. 2. Porez na kapitalne dobitke ne pridonosi zna ajnije dr~avnim prihodima. No on ima ulogu zaatite javnih prihoda koji se prikupljaju oporezivanjem dohotka i dobiti jer njegovo postojanje sprje ava zakonito izbjegavanje porezne obveze putem pretvaranje oporezivog dohotka i dobiti u neoporezivi (kad tog poreza ne bi bilo) kapitalni dobitak; 3. Njegovo nepostojanje poticalo bi ulaganja koja dovode do poveanja vrijednosti kapitala, nauatrb ulaganja koja rezultiraju ostvarenjem oporezivog dohotka ili dobiti; Razlozi protiv njegove primjene uglavnom su utemeljeni na prakti nim teakoama realizacije ovog poreza: 1. Vrlo je teako, ako ne i nemogue, oporezovati kapitalne dobitke koji postoje jer je poveana vrijednost imovine (kapitala), ali ta vrijednost nije realizirana otuenjem. "Tako porez na kapitalnu dobit mo~e rezultirati umjetnim imobiliziranjem ("uko enjem") kapitala, ato mo~e dovesti do gospodarske neu inkovitosti". Porezni obveznik, naime, ne otuuje svoju imovinu, iako trenutne tr~iane okolnosti upravo to nala~u, jer ne ~eli platiti porez na kapitalni dobitak. Ova je pojava poznata kao tzv. "u inak zaklju avanja" (lock-in effect); ona rezultira pogreanim razmjeatajem kapital jer se on viae ne usmjerava tamo gdje je dohodak najviai. 2. Nadalje, teakoa je u vezanju poreza na kapitalne dobitke za stvarni a ne inflatorni dobitak; naime, doe li do oporezivanja inflatornog dobitka, to e naruaiti vodoravnu jednakost (jednaki trebaju snositi jednako porezno optereenje) jer u tom slu aju porez na inflatorni (prividni) kapitalni dobitak plaaju samo oni koji su takav "dobitak" ostvarili. No taj je dobitak, zbog inflacije, samo prividan i pojavljuje se kao posljedica smanjenja vrijednosti novca. Osobe koje imaju istu imovinu kao one koje su ostvarile inflatorni dobitak, ali koje same takav dobitak nisu ostvarile ne plaaju porez pa su stoga u neopravdano povlaatenom polo~aju. Ovaj je problem rjeaiv indeksiranjem, tj. razli itim metodama uklanjanja inflatornog dobitka iz porezne osnovice. 3. Kapitalni dobitak mo~e biti vrlo visok u jednom razdoblju, ali ga u drugom ne mora biti, ili mogu biti ostvareni ak i kapitalni gubici kod prodaje sli ne imovine u drugoj godini; tada je potrebno rasporediti dobitak i gubitak a na in takvog rasporeivanja razli it je u razli itim dr~avama pa stoga meu njima neusporediv, ato mo~e izazvati probleme ako su porezni obveznici prekograni no aktivni, tj. posluju u viae od jedne dr~ave (pa u jednoj ostvare kapitalni dobitak, a u drugoj  gubitak). Postoje joa neki problemi: kao i drugi porezi na dohodak od kapitala, porez na kapitalni dobitak mogao bi stimulirati potroanju na ra un atednje, jer se atednjom poveava kapital a njegovim otuenjem nastaje porezna obveza koje u slu aju potroanje nema; zatim, taj bi porez mogao potai bijeg kapitala sa svrhom njegovog izbjegavanja, "osobito u malim, otvorenim gospodarstvima", ili bi, zbog prevaljivanja, mogao dodatno utjecati na smanjenje plaa. Naime, obveznik toga poreza, koji je ujedno i poslodavac, mogao bi kompenzirati svoje porezno optereenje smanjenjem plaa svojih zaposlenika, i to naro ito uspjeano ako je situacija na tr~iatu rada takva da oni (zaposlenici) ne mogu ovakav postupak sprije iti promjenom poslodavca.  Bez obzira na navedene prednosti i nedostatke poreza na kapitalni dobitak, taj je porez danas prisutan, u razli itim oblicima i s razli itim provedbeno-tehni kim rjeaenjima, u svim relevantnim poreznim sustavima. 2.2. OSTVARENI I NEOSTVARENI KAPITALNI DOBITAK Jednom kad je donesena odluka o oporezivanju kapitalnih dobitaka, dakle odluka strateake naravi, potrebno je razraditi provedbeno-tehni ki aspekt njezine realizacije. Bitno pitanje koje se javilo u vezi s time jest  oporezovati neostvareni ili ostvareni kapitalni dobitak. Pri tome, pod ostvarenjem, mialjena je tr~iana realizacija (otuenje uz naknadu, npr. prodaja ili zamjena). Dilema se mo~e initi udnom  zaato, naime, uope razmatrati oporezivanje vrijednosti koja nije tr~iano realizirana. Opravdanje jest u polaznoj koncepciji oporezivanja dohotka fizi ke osobe  a to je supra spomenuta koncepcija oporezivanja sveukupnog dohotka. Prema njoj, dohodak je "(A)lgebarski zbroj (1) potroanje na tr~iatu i (2) razlike vrijednosti ukupne imovine na po etku i na kraju promatranog razdoblja". Ovaj koncept zna i da je "dohodak zbroj onoga ato je utroaeno i onoga ato je uateeno. Ovo odreenje uklju uje u oporezivi dohodak kapitalne dobitke, pa ak i darove, nasljedstva i dobitke u igrama na sreu. `toviae, budui da se imovina vrednuje na kraju godine, sva poveanja imovine se uklju uju u oporezivi dohodak  bilo da su ostvarena (izrazivo u nov anom obliku, tj. na tr~iatu, op. H. A.) ili ne. Na elo se jednako primjenjuje i na gubitke." I prema Holmesu, ista ekonomisti ka definicija dohotka podrazumijeva nerealizirane priraste vrijednosti imovine u razdoblju utvrivanja dohotka. Iako bi, dakle, sa stajaliata iste teorije upravo utvrenje kapitalnog dobitka temeljem nerealiziranog prirasta vrijednosti imovine bilo jedino prihvatljivo, u praksi, kao ato je to vrlo esto slu aj s teorijskim konceptima, takav pristup nailazi na zna ajne provedbene probleme: 1. Naj eae, periodi no (u pravilu godianje) vrednovanje brojnih vrsta imovine je administrativno teako ostvarivo. ak i provedeno u inkovito, takvo vrednovanje vjerojatno ne bi bilo dovoljno pouzdano kao element mjerenja dohotka. 2. Ako bi bili uvrateni u oporezivi dohodak, to bi zna ilo da bi trebalo platiti porez na neato za ato u trenutku naplate poreza nije ostvarena nov ana protuvrijednost; takvo je oporezivanje upitno sa stanoviata pravednosti, pogotovo imajui u vidu da ti dobici mo~da godinama (a mo~da i nikad, uzimajui u obzir ~ivotni vijek vlasnika imovine) nee biti unov eni. 3. Oporezivanje nerealiziranih dobitaka moglo bi dovesti do otuenja imovine samo zbog podmirenja porezne obveze bez obzira na tr~iane okolnosti; u takvom slu aju, porezni sustav nije neutralan. Iz navedenih su razloga u poreznim sustavima u primjeni razli iti na ini oporezivanja tr~iano realiziranih kapitalnih dobitaka. No, neoporezivanje neostvarenih kapitalnih dobitaka takoer proizvodi i u inke koji sigurno nisu meu ciljevima porezne politike, koliko god bili povoljni za poreznog obveznika; to je, npr., u inak da je odgoeni porez  uateeni porez, odnosno, odgoeni porez omoguuje poreznom obvezniku ostvarenje kamate na iznos porezne obveze koja je odgoena, sve do trenutka plaanja poreza. Pri tome, dr~avni prora un gubi upravo onoliko koliko iznosi mogua ili ostvarena kamata na odgoeni iznos poreza, jer e porezni obveznik na kraju razdoblja odgode poreznu obvezu ipak podmiriti, ali dr~avi nee platiti iznos kamate ije mu je ostvarenje omoguila odgoda plaanja poreza. 2.3. KAPITALNI DOBICI - DIO UKUPNOG DOHOTKA ILI ZASEBNA KATEGORIJA? U kontekstu SHS koncepta, ova je dilema provedbeno-tehni kog karaktera; kapitalni dobici uveavaju oporezivu imovinu poreznog obveznika i stoga moraju biti oporezovani. Jednom kada je donesena strateaka odluka o oporezivanju kapitalnih dobitaka, pitanje  uvrstiti te dobitke u propis o oporezivanju dohotka fizi kih osoba kao jedan od oporezivih dohodaka, ili regulirati njihovo oporezivanje u zasebnom propisu  suatinski je tehni ke naravi. Ipak, u literaturi je prisutan i izri it stav da porez na kapitalne dobitke nije porez na dohodak, te da se, openito, i ne preklapa s tim porezom; iz takvog stava mogue je zaklju iti kako barem dio teoreti ara cijelu problematiku oporezivanja kapitalnih dobitaka promatra kao zasebno pitanje, odvojeno od oporezivanja dohotka. 3. HRVATSKA NORMATIVNA RJE`ENJA Prilikom sveobuhvatne reforme sustava javnih prihoda, koja je provoena tokom 90-ih godina proalog stoljea, reformirani su i sustavi oporezivanja fizi kih i pravnih osoba izravnim porezima (porezom na dohodak i porezom na dobit). Pri tome, u sustav oporezivanja dohotka fizi kih osoba ugraen je i porez na kapitalne dobitke; to isto je, ato se ti e pravnih osoba, u injeno u sustavu oporezivanja dobiti. Time se Hrvatska opredijelila za pristup est u kontinentalnim poreznim sustavima  ugradnju toga poreza u vee sustave najva~nijih izravnih poreza. Zakonom o porezu na dohodak reguliran je, kao jedan od oporezivih oblika dohotka, i dohodak od nefinancijske imovine, Zakonom nazvan dohotkom od imovine i imovinskih prava. Jedan, pak, od oblika oporezivanja toga dohotka jest i oporezivanje dohotka od otuenja nekretnina i imovinskih prava  tj. oporezivanje kapitalnog dobitka. Utvrivanje dohotka od otuenja nekretnina i imovinskih prava Zakonom je ( l. 27/1) najprije ureeno kao i za ostale oblike dohotka  ini ga razlika izmeu primitaka i izdataka. Posebnom normom (27/5) kojom je reguliran upravo taj dohodak, meutim, odreeno je da dohodak ini razlika izmeu primitka utvrenog prema tr~ianoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuuje i nabavne vrijednosti uveane za rast proizvoa kih cijena industrijskih proizvoda; dakle, lex specialis druga ije normira odreenje ovog dohotka od ope norme u st. 1. `to se ti e troakova otuenja, oni mogu biti odbijeni kao izdaci. Otuenje je Zakonom airoko definirano  to je prodaja, zamjena ali i svaki drugi prijenos. 3.1. POREZNA POVLA`TENJA 3.1.1. INFLACIJA S obzirom na injenicu da od nabave do otuenja mo~e protei razmjerno duga ko razdoblje u kojem mo~e doi do zna ajnih promjena u vrijednosti novca, npr. do inflacije ili ak i promjene valute (kao ato je to bio slu aj u Republici Hrvatskoj), potrebno je korigirati nabavnu vrijednost za taj imbenik. Ovaj problem mo~e biti rijeaen tako da nabavna vrijednost bude uveana za stopu inflacije (koja mo~e biti iskazana, npr., kao stopa rasta proizvoa kih cijena industrijskih proizvoda, ili kao stopa porasta maloprodajnih cijena). Ipak, ako je od trenutka nabave do otuenja proteklo neko dulje razdoblje, utvrivanje realne nabavne vrijednosti bit e znatno ote~ano, ako ne i sasvim onemogueno, jer je izra un inflatornog djelovanja u takvom du~em razdoblju slo~en i dugotrajan, a pogotovo ako je joa i mijenjano legalno sredstvo plaanja u odreenoj dr~avi. Hrvatski zakonodavac propisao je, kod oporezivanja kapitalnih dobitaka, uzimanje u obzir djelovanja inflacije, odreujui uveanje nabavne vrijednosti imovine za rast proizvoa kih cijena industrijskih proizvoda (ato je propisani na in mjerenja inflacije za potrebe oporezivanja u Hrvatskoj). Porezno-tehni ki problemi s utvrivanjem inflatornog dobitka koji je nastao du~e vrijeme prije otuenja imovine, te njegovog isklju enja iz oporezivog kapitalnog dobitka, uklonjeni su odredbom temeljem koje dohodak od otuenja nee biti oporezovan ako su nekretnina ili imovinsko pravo otueni nakon tri godine od dana nabave (27/6). 3.1.2. OSOBNE OKOLNOST POREZNOG OBVEZNIKA Analiza normi kojima je ureen sustav osloboenja od oporezivanje kapitalnog dobitka ukazuje na namjeru zakonodavca  osloboditi od toga poreza kapitalne dobitke koji su primarno ostvareni u funkciji ureenja odreenih osobnih okolnosti poreznog obveznika; dakle, primarni cilj otuenja imovine nije bilo ostvarenje dohotka. Tako, ZvF H J , . 0 @ B " ( 2 8 6ln2RjlT]hi|\d@BFr̸д،،،،Ј h%+hxhxhDxQjhDxQ0JUhyhyvjhni0JUh(6+hnih-Cjh6>\0JUjh]?0JUh6>\h]?hbhP"/hh([h/h hh9fhFPthzhlQ2>rtvH J L N ^ `   " 2 4 68BD*,$$gdngdxgdP"/gd j  rz"$&`l|<&(*x(!6!D$`$n$p$$$$$$$$4%&&&*&0&D&f&N*b*h*l*+++<+>++++++`,b,jh%+hy0JU h%+hyhEh[qh>hyh h%+hhbh-Ahh(6+hP"/ hP"/hxhL h%+hP"/ h%+hxhx?$$(%*%%%++d,&/1$3&339>BBHHTJVJXJJJWY`gd6`gdngd gdnb,d,j,,,,,-,-.-@-B--...&/,/11$3&3333B456x678.8999 9999999::&:*:,:*;,;>;@;T;V;b;f;;;;;;;;;,<.<<<<<<,=.=:=>=B=Żjhy0JUhjh0JU h6hjh%+hy0JUhnhyhIhn h%+hyJB=H=d=f=t=x===>>>>>?@@HABBBCCCCCCCCDDlFHHHHH*I,I8IILINIXIdIPJTJVJXJbJJJKKKKLLFOPOO^P`PPPPPPÿÿû h%+h- h-6h-h1yh6hEhh\hxjh%+h60JUh6h60Jhzhnhhy h%+hyCPPSSzT|T UUUWWWWWXXXXYYY^^6^__`h`z`````bbbbbFdHdJdNdddxizijjjÿ{ h\he)jhe)0JUhnhe)jhC0JU hZWhChGhCjht0JUhvchth0hIhEjh 0JUjh>=0JUh>=h-h6 h%+h-jh%+h-0JU0Y\^^LdNdPdddjjj,k.koorrwwwwwxxgdjgde)gd `gd6jjjk*koooooo>pDppppqqqqqrr(s*s2s8ssstt0tuuvLwwwwwwwwwxxxx* h*h* h*6 h*hV~h h*hV~hlhKh2hOUh*hUhfhHhjhg> dfTVXҶԶZ\ 8:jgdgd*gdOgd akonom je izuzet od oporezivanja dohodak ostvaren otuenjem nekretnine ako je nekretnina slu~ila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdr~avanim lanovima njegove u~e obitelji (27/6). Teleoloako tuma enje norme navodi na zaklju ak kako zakonodavac, propisivanjem oporezivanja kapitalnog dobitka ostvarenog u ovoj situaciji, nije htio unijeti imbenik oporezivanja kao dodatnu smetnju realizaciji otuenja nekretnine u okolnostima koje ne upuuju na apekulativnost, tj. na ostvarenje dohotka kao na glavni motiv otuenja. Nadalje, propisano je (27/7) neoporezivanje dohotka od otuenja nekretnina i imovinskih prava 1) ako je otuenje izvraeno izmeu bra nih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih lanova u~e obitelji, te 2) izmeu razvedenih bra nih drugova ako je otuenje u neposrednoj vezi s razvodom braka. I u ovim slu ajevima, pretpostavka na kojoj je utemeljeno porezno osloboenje jest  da otuenje nije izvraeno prvenstveno radi ostvarenja dohotka; u prvom slu aju, ta je pretpostavka utemeljena na osobnim odnosima osoba izmeu kojih se otuenje vrai, a koji odnosi uobi ajeno upuuju na primarnost drugih motiva (a ne ostvarenje zna ajnijeg dohotka kao razlike izmeu prodajne i nabavne vrijednosti) kao na glavni poticaj za otuenje. U drugom slu aju, zakonodavna pretpostavka za osloboenje jest da je bitan motiv za otuenje rjeaavanje jedne izvanredne ~ivotne situacije; porez na kapitalne dobitke ne bi trebao ometati to rjeaavanje. U svim opisanim slu ajevima, osobne okolnosti i veze izmeu otuitelja i stjecatelja imovine izvjesno ne isklju uju i ostvarenje odreenog dohotka temeljem otuenja. No upravo imajui u vidu spomenute okolnosti i veze, zakonodavac se odlu io na osloboenje. Naime, bilo bi vrlo slo~eno, i upitno u inkovito, definirati kriterije temeljem kojih bi moglo biti provedeno razlu ivanje dijela kapitalnog dobitka koji u opisanim situacijama treba oporezovati, a koji ipak, s obzirom na specifi nosti tih situacija, treba izuzeti; ope izuzimanje namee se, sa stanoviata porezno-tehni ke provedbe, kao najjednostavnije i najjeftinije rjeaenje, iako se mo~e pretpostaviti da e biti slu ajeva u kojima ono nee biti i najpravednije. No takvi problemi opa su karakteristika poreza na dohodak, kao oblika globalnog oporezivanja imovine fizi kih osoba. S obzirom, naime, da su fizi ke osobe slo~ene pojavnosti, ije se situacije razlikuju od slu aja do slu aja, i s obzirom na niz razli itih okolnosti subjektivne naravi (ato nije slu aj kod, npr., trgova kih druatava i njihove dobiti), u sustavu oporezivanja dohotka esto je teako propisati pravila koja e u cijelosti obuhvatiti tu slo~enost, zadovoljavajui pri tome razli ite zahtjeve koji su postavljeni fiskalnom sustavu. 3.1.3. NASLJEIVANJE I DAROVANJE `iroko odreenje pojma otuenja ("prodaja, zamjena ali i svaki drugi prijenos") otvara pitanje drugih na ina otuenja  a to su nasljeivanje i darovanje. `to se ti e nasljeivanja, izri aj norme je nejasan. Naime, kao ato je supra izlo~eno, Zakonom je propisano da dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava nee biti oporezovan ako je otuenje izvraeno izmeu bra nih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih lanova u~e obitelji (& ) te izmeu razvedenih bra nih drugova ako je otuenje u neposrednoj vezi s razvodom braka te nasljeivanjem nekretnina i imovinskih prava. Gramati ko tuma enje norme ini utemeljenim i zaklju ak da je, u slu aju nasljeivanja, osloboenje od oporezivanja kapitalnog dobitka mogue samo ako je otuenje u neposrednoj vezi i s razvodom braka, i s nasljeivanjem, dakle, samo kumulativnim ostvarenjem obaju uvjeta. Pravilnik o porezu na dohodak, kao ni~i provedbeni propis, takoer ne omoguuje jednozna no tuma enje. Ministarstvo financija o itovalo se, meutim, svojim mialjenjem povodom jednog slu aja iz prakse. Prema tome mialjenju, norma je, u dijelu koji se odnosi na nasljeivanje, protuma ena kao samostalan, jedan, uvjet; "(M)eutim, odredbama Zakona propisano je da se dohodak od otuenja nekretnina ne oporezuje ako je otuenje nekretnina u svezi s nasljeivanjem nekretnina. S obzirom da se u konkretnom upit navodi da se radi o otuenju nekretnina ste enih nasljeivanjem, u navedenom slu aju dohodak od otuenja nekretnina ne oporezuje se.", U slu aju darovanja, normativno reguliranje je jasnije, a odnosi se samo na nekretnine. Prema Zakonu (27/8), ako je nekretnina ste ena darovanjem i otuena u roku od tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, porezni obveznik je otuitelj, a njegov kapitalni dobitak bit e utvren na na in propisan opom normom (sadr~anom u l. 27/5), kao i za druge oblike toga dobitka. U ovom slu aju, dakle, porezni obveznik jest daroprimac koji se javlja kao otuitelj, ali danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane darovatelja. Nabavnu vrijednost ini tr~iana vrijednost u trenutku nabave. 3.2. GUBICI Tretman gubitka ostvarenog otuenjem imovine reguliran je znatno restriktivnije nego ato je standardno rjeaenje u sustavu oporezivanja dohotka. Iskoriatenje kapitalnog gubitka od strane poreznog obveznika zavisno je od kumulativnog ispunjenja dvaju uvjeta koji nisu dio ope norme kojom je reguliran porezni gubitak; naime, gubici od otuenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti 1) samo od dohotka od otuenja nekretnina i imovinskih prava koji je 2) ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Ova je odredba lex specialis u odnosu na opu normu kojom je propisano da se porezni gubitak koji se ne mo~e nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi i nadoknauje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvren, u sljedeih pet poreznih razdoblja (35/3). Navedeni posebni propis, smatramo, ima za cilj sprije iti spekulativna otuenja imovine, do kojih mo~e doi openito, a napose izmeu povezanih osoba. Takvim otuenjem, otuitelj otuuje imovinu po namjerno ni~oj cijeni od tr~iane. Stjecatelj (npr. fizi ka osoba osobno povezana s otuiteljem) stje e imovinu po ni~oj cijeni, a otuitelj izbjegava plaanje poreza ciljano ostvarujui gubitak otuenjem. U slu aju primjene ope norme o prijenosu gubitka unaprijed, otuitelju bi bio omoguen odbitak gubitka od svakog dohotka ostvarenog bilo kada u narednih pet godina. Budui da kapitalni gubitak, s obzirom na vrijednost imovine koja mo~e biti predmet otuenja, mo~e biti razmjerno vrlo velik, to bi i iznosi poreza "uateenog" ovakvim (zakonitim) izbjegavanjem porezne obveze mogli biti visoki. S obzirom, meutim, na postojeu odredbu, ako otuitelj ne uspije otuiti barem joa jedan kapitalni dobitak u istoj kalendarskoj godini, izgubit e pravo na odbitak gubitka ostvarenog prethodnim otuenjem i time povodom konkretnog otuenja i kona no ostati u gubitku. Ujedno, ovako formuliranom normom pojednostavljeno je porezno-tehni ko rjeaavanje situacije u kojoj dobitak i gubitak nisu ostvareni u istom poreznom razdoblju. 3.3. KAPITALNI DOBITAK KAO DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI Prema temeljnoj koncepciji oporezivanja kapitalnih dobitaka u Hrvatskoj, taj bi porez trebao biti ograni en na neposlovnu sferu, tj., zapravo, na oporezivanje onoga ato prosje na fizi ka osoba, gledajui s aspekta jednog ~ivotnog vijeka, ostvari relativno rijetko. U veini konkretnih, prakti nih slu ajeva tome e i biti tako. Zakonodavac je, meutim, predvidio i drugu mogunost  ostvarenje oporezivog kapitalnog dobitka od strane fizi ke osobe kao dohotka od samostalne djelatnosti. U tom smislu, dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se kao takav (tj. kao kapitalni dobitak) samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti (35/10). Mogunost oporezivanja kapitalnog dobitka kao dohotka od samostalne djelatnosti regulirana je lankom 18/1, t. 3., prema kojem se obrtom i s obrtom izjedna enim djelatnostima (obrtni kim djelatnostima) smatra i 1) otuenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) 2) viae od tri nekretnine ili viae od tri imovinska prava iste vrste 3) u razdoblju od pet godina, 4) osim ako se nekretnine izvlaauju na temelju posebnog zakona. Razdoblje od pet godina po inje tei od dana otuenja prve nekretnine, pri emu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovora odnosno isprave o stjecanju vlasniatva. Ako se otuuje zgrada s viae stanova ili poslovnih prostora ili graevinsko zemljiate ili viae zemljianih estica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradiliate ili zemljiana estica. 4. ZAKLJU AK Kad je o oporezivanju rije , nerijetko su odreena rjeaenja na prvi pogled sama po sebi razumljiva, i to promatrana sa barem dva bitna aspekta realizacije ciljeva od druatvenog (javnog) zna aja  kako, naime, sa stanoviata ostvarenja socijalne pravednosti, tako i sa stanoviata ostvarenja fiskalnog cilja (prora unskog prihoda). Ovakvo "win-win" vienje esto je posljedica stanja svijesti prosuditelja  to je upravo ono ato on ~eli vidjeti. Tako je i s porezom na kapitalne dobitke. Na prvi pogled, njihovo oporezivanje posti~e ciljeve horizontalne i vertikalne pravednosti, te istovremeno osigurava odreeni prora unski prihod  on je, doduae, bitno manji od prihoda koji biva postignut klju nim poreznim oblicima, ali, ipak, nije niti zanemariv (taj je u inak svakako zavisan od razvijenosti privrede u kojoj se dogaaju transakcije koje do takvog dobitka dovode). No, da bi odreena koncepcija, bez obzira koliko njezini u inci bili po~eljni, bila i prakti no ostvarena, u pravilu je potrebno rijeaiti niz provedbeno-tehni kih problema. Tek rjeaavanje tih problema pokazuje koliko je zapravo ona ostvariva. Kod poreza na kapitalne dobitke, koliko se god, kako je re eno, na prvi pogled (na razini idejne skice poreza) ini da mu je teako nai argumentirane zamjerke, njegovo prakti no ozbiljenje dovodi do niza problema koje nije mogue sve rijeaiti; opredjeljenje za rjeaavanje nekih od njih druge e, kao ato je vidljivo iz izlaganja teorijskih osnova ovog poreznog oblika, ostaviti nerijeaene. Ipak, usprkos izlo~enim otvorenim pitanjima, porez na kapitalne dobitke prisutan je u svim relevantnim suvremenim poreznim sustavima, pa tako i u hrvatskom. U njemu je oporezivanje kapitalnih dobitaka fizi kih osoba regulirano u sklopu opeg sustava oporezivanja dohotka. Analiza hrvatskih normativnih rjeaenja pokazuje da se hrvatski zakonodavac opredijelio za maksimalno pojednostavnjenje (koliko je to, kad je o fizi kim osobama rije , mogue) toga poreznog oblika. Oporezivanju su podvrgnuti samo tr~iano ostvareni kapitalni dobici; pitanje izbjegavanja oporezivanja inflatornih dobitaka rijeaeno je vremenskim ograni enjem dobitaka koji mogu biti oporezovani, a porezno su privilegirani dobici koji su ostvareni otuenjem kojemu glavni motiv nije ostvarenje dohotka. Tretman kapitalnog gubitka takoer je, stro~im reguliranjem mogunosti odbitka takvog gubitka, te nemogunoau njegovog prijenosa unaprijed, zapravo pojednostavnjen. LITERATURA Essers, Peter, and Rijkers, Arie (eds.) The Notion of Income from Capital, IBFD, Amsterdam, The Netherlands, 2005. Holmes, Kevin, The Concept of Income, A multidisciplinary analysis, IBFD, Amsterdam, The Netherlands, 2001. Jel i, Barbara, i Jel i, Bo~idar, Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb, 1998. Lang, Michael, Schuch, Josef, Staringer, Claus, Einfhrung in das Steuerrecht, 7., berarbeitete Auflage, facultas.wuv, Wien, 2008. Messere, Ken, Tax Policy in OECD Countries, IBFD Publications BV, Amsterdam, 1993. Rosen, Harvey S., Javne financije, Institut za javne financije, Zagreb, 1999. Williams, David W., Morse, Geoffrey K., Salter, David, Davies Princples of Tax Law, Sweet & Maxwell, London, 1996. Sandford, Cedric, Why Tax Systems Differ, A Comparative Study of the Political Economy of Taxation, Fiscal Publications, Bath, 2000. Tiley, John, Revenue Law, 4th Edition, Hart Publishing, Oxford-Portland, Oregon, 2000. PROPISI Zakon o porezu na dohodak, "Narodne novine" br. 177/04, 73/08, 80/10. Pravilnik o porezu na dohodak, "Narodne novine" br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09. MI`LJENJE MINISTARSTVA FINANCIJA Mialjenje Ministarstva financija, Porezne uprave  Sredianjeg ureda o porezu na dohodak od imovine i imovinskih prava po osnovi otuenja nekretnina, klasa: 410-20/06-01/50, ur. br.: 513-07-21-01/06-2 od 25. rujna 2006.  Engl.: comprehensive (global) income tax, koncept poznat, prema imenima teoreti ara koji su ga u cijelosti definirali, kao Schanz-Haig-Simonsov (krat. SHS) koncept. Opairno o konceptu oporezivog dohotka i o modelima njegovog oporezivanja vidjeti: Jel i, Barbara, i Jel i, Bo~idar, Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb, 1998, str. 173-219.  Usprkos tome ato je vrlo esto polazna to ka teorijskih razmatranja, ali i konkretnih normativnih rjeaenja, taj koncept nikako nije neupitan (vidjeti: Lang, Joachim, The influence of tax principleson tghe taxaton of income from capital, u: Essers, Peter, and Rijkers, Arie (eds.) The Notion of Income from Capital, IBFD, Amsterdam, The Netherlands, 2005, str. 18-24).  Porezno dobro je gospodarsko dobro (tj., dobro koje mo~e biti predmetom tr~ianih transakcija), ili gospodarski dogaaj, uz koje je normama poreznog prava vezano oporezivanje (prema: Lang, Michael, Schuch, Josef, Staringer, Claus, Einfhrung in das Steuerrecht, 7., berarbeitete Auflage, facultas.wuv, Wien, 2008, str. 190, 192).  Koncept vodoravne (horizontalne) pravednosti nala~e jednako postupanje s onima koji su u jednakim situacijama.  Prema: Messere, Ken, Tax Policy in OECD Countries, IBFD Publications BV, Amsterdam, 1993, str. 312.  Isto.  Rosen, Harvey S., Javne financije, Institut za javne financije, Zagreb, 1999, str. 368.  Inflatorni dobitak je dobitak koja nastaje zbog djelovanja inflacije i stoga je samo prividan. Npr., nekretnina poreznog obveznika na dan 1. sije nja vrijedi 100 nov anih jedinica (n.j.), a na dan 31. prosinca 150 n.j; po toj je cijeni nekretnina i otuena. Stopa poreza na kapitalni dobitak je 50%. Iz navedenih podataka moglo bi se zaklju iti da je porezni obveznik ostvario kapitalni dobitak u iznosu od 50 n.j. (razlika u vrijednosti nekretnine na navedene datume), te da je porezna obveza 25 n.j. (50% od 50 n.j., tj. od ostvarenog dobitka). Meutim, ako je stopa inflacije na godianjoj razini 50%, onda promjena vrijednosti nekretnine nije posljedica njezine uspjeane prodaje od strane poreznog obveznika, nego revalorizacije njezine vrijednosti, provedene s ciljem o uvanja te vrijednosti u uvjetima inflacije. Dakle, 50 n.j. kao rezultat revalorizacije je samo prividan dobitak; kao takav, on ne smije biti oporezovan.  Messere, str. 312.  Tiley, John, Revenue Law, 4th Edition, Hart Publishing, Oxford-Portland, Oregon, 2000, str. 19.  Isto, str. 20.  Holmes, Kevin, The Concept of Income, A multidisciplinary analysis, IBFD, Amsterdam, The Netherlands, 2001, str. 381.  Isto.  Rosen, str. 367-368.  Sandford, Cedric, Why Tax Systems Differ, A Comparative Study of the Political Economy of Taxation, Fiscal Publications, Bath, 2000, str. 44.  Williams, David W., Morse, Geoffrey K., Salter, David, Davies Princples of Tax Law, Sweet & Maxwell, London, 1996, str. 219.  "Narodne novine" br. 177/04, 73/08, 80/10.  "Narodne novine" br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09.  Mialjenje Ministarstva financija, Porezne uprave  Sredianjeg ureda o porezu na dohodak od imovine i imovinskih prava po osnovi otuenja nekretnina, klasa: 410-20/06-01/50, ur. br.: 513-07-21-01/06-2 od 25. rujna 2006.  In fine navedenog Mialjenja.  Svakako, ostaje pitanje pravne snage mialjenja koja daje Ministarstvo. O ovome problemu opairnije vidjeti: Arbutina, Hrvoje, Taxation in Croatia: Development in the Field of Taxpayers' Rights and Obligations, in: Bentley, Duncan (ed.), Taxpayers' Rights, An International Perspective, The Revenue Law Journal, School of Law, Bond University, Queensland, Australia, 1998, pp. 143-144.  Prisutan je, svakako, i barem jedan "lose"  naime, porezni obveznici, otuitelji imovine, mogu se smatrati gubitnicima ako u kona nici snose porezno optereenje (tj. ako ga ne uspiju prevaliti), ato i jest intencija zakonodavca. Kako je, meutim, kod oporezivanja netko uvijek na gubitku, i kako se u pravilu radi (kao ato je supra re eno) o imunijim fizi kim osobama, njihova "gubitni ka" pozicija zapravo zna i uspjeanu realizaciju koncepta postizanja pravednosti, kako vodoravne tako i okomite, oporezivanjem.     ޽RTVXZ\8BT bdp *8:XBH:<VDRTVfŽͩ桝͕͕͍͝͝͝͝ɕheh6heh0h9fhichfhKhzh>*hzh>*hzh d>*h dhzhh{?A h*hV~jh0JUhjho0JUhxhoh*7R(:zP^( jZ\vZ` &NfXr.ԾԾh`hP*jhdP0JUhdPh[qhHhhhfh9fhichzheh%OVh0Jjl :<RTVXnpVX02DFgdt$a$gdI$a$gdtgd6>\gd6FV$Hhz:2PRVXnpVX02D,.8:ƘzmhthI0JCJaJhthCCJaJhChCCJaJhICJaJhthICJaJhthTaJ hTaJhT haJh hIaJhthtCJaJhth6>\CJaJh6>\hth-AhIhahP*hdPh[qh)F,.8:lnpj: d t ( jX$a$gda$a$gdI^jlnjl|:< "D    d f t v ( * > @ L P b f    Ĺxqqxqxqqqqq h'0h!jh'0h!0JUhT h]7h!h6>\jh6>\0JU hn6hIh!6h!jh!0JUhthICJaJhth;CJaJhdWVhxCJaJhdWVhdWV0JCJhdWVhdWVCJaJh;CJaJhxCJaJ,   , P r 0<@ Xl,L\lnp  FJ(,jlXZz|jlz| "&BD hdWV0JhdWVhdWV0JhdWVjhdWV0JU hh!jh!0JUjh'0h!0JU h'0h!h!IXzjz             $a$gdI$a$gde)$a$gdabdT^           hthICJaJjhyUhy h$?{h!jh!0JU hoh!h! h!66&P 1h:pZ. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List0O0 &(Style 5$a$DOD AHStyle 4$]^a$CJ6O6 &(Style5$a$aJtH BO"B b_ footnote text CJmHsH8O28 *style 5$a$aJtH 4O1B4 /< footnote 1CJR@RR  Footnote Text,FootnotesCJaJ@&@a@  Footnote ReferenceH*:Or: nStyle3$:]:a$aJlOl  T-10/9 curz$U+1$H$a$&6CJOJQJ]_HaJmHsHtHfOf  T-10/9 sred$U+1$H$a$ CJOJQJ_HaJmHsHtHjOj T-9/8-2"$ iV+1$H$`Va$ CJOJQJ_HaJmHsHtH\O\ Clanak$V+1$H$a$ CJOJQJ_HaJmHsHtHHoH dWV Style 5 CharCJ_HaJmHsHtH<o< dWVfootnote text CharTVh0R x$=&&'-#.03MBNOOa h&_  w   . [ ,2549:;  { | tuv2stT U *!+!,![!\!'(@*++&.'.(.l.m.t1u1v11133557777788===>>\A]AEEIIIJ JJJOP`RaRbRnRoRYYHZIZJZZZ``a`b`o`p`OfPfiiii j j}j~jjjLkMkkk%l&ltlulllnmommmmmmnnnnnnnoparsttttxxxyyyy6zzz5{|1|}000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@00@000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00I00 IIJJJOP`Rmmmmmnnnoy6zzz5{|1|}K00K00 '&K00 K00 K00K00K00K00K00K0  .I0 I0 0I0 0I0 000 00ԇK00hI00I00AK0PK00I00CK0PK00 00 rb,B=Pj~  DGIJKMN$YjFX EHLO F   U a  %   ###$%%%&G&N&6666A"AAEKEKKNNPPQQQQpTsTtT}T&V/VVVVVMWWWXX^^aaaa{ee jjjjj$j&j*j,j/j2j5j6j>[A]AEEIIJ JJJOP_RbRmRoRYYGZJZZZ_`b`n`p`NfPfiij j|j~jjjKkMkkk$l&lslulllmmommmmmnnnnnnooopp`rcrsst tttttttxxxxxyyyyyyyyy5z8zzzzz4{7{||0|3|}}v,!\!v11=>I JbRoRmmoxyyyz5{|0|oznpb%-#rc2$>' 449c[Fx?"?\pb%h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH. hh^h`OJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.$>'9c[zn-#?"?\t]B*\^utf#O Sp-AHy!*>&((6+P"/]7;>= >]?x?-A{?AC-CEF*xLdPDxQU%OVdWVHZ([6>\b_q`ic d9fni[qFPtyv wy1yV~lQ[9)f@0fQlnLt0ZKvcxox(e)#**f6WnG3-\Db6eg!8p>zIajjH2/< |/`x6xnWf &P*\ITno pzI`0eWV@ 20!"+,-1458:>?R?@@ @$@@@@@&@*@,@8@:@<@J@L@^@`@b@j@p@r@x@|@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialeTimes-NewRomanTimes New Roman?5 z Courier New;Wingdings"1=Fģ&!^8lAx4dOox 2QHX ? 2CGTPFZ harbutina      Oh+'0h  $ 0 <HPX`CGTPFZNormal harbutina33Microsoft Office Word@2@N@JX^՜.+,0 hp  Pravni fakultet u Zagrebu8Oo CGT Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@TXData 1TableIWordDocument84SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q