Pregled bibliografske jedinice broj: 723971
OLOVOV(IV) OKSID I NJEGOVI KOMPOZITI U PRIMJENI KAO KATODNI MATERIJALI U ELEKTROKEMIJSKIM SUPERKONDENZATORIMA
OLOVOV(IV) OKSID I NJEGOVI KOMPOZITI U PRIMJENI KAO KATODNI MATERIJALI U ELEKTROKEMIJSKIM SUPERKONDENZATORIMA, 2014., diplomski rad, diplomski, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
CROSBI ID: 723971 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
OLOVOV(IV) OKSID I NJEGOVI KOMPOZITI U PRIMJENI KAO KATODNI MATERIJALI U ELEKTROKEMIJSKIM SUPERKONDENZATORIMA
(PbO2 and its composites as cathode materials in electrochemical supercapacitors)
Autori
Brkić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Mjesto
Zagreb
Datum
11.07
Godina
2014
Stranica
101
Mentor
Mandić, Zoran
Ključne riječi
Elektrokemijski kondenzatori; grafen oksid; kompozitne elektrode; Nafion; olovov(IV) oksid; potenciostatska depozicija
(Electrochemical capacitors; graphene oxide; composite electrodes; lead oxide; Nafion; potentiostatic electrodeposition)
Sažetak
U ovom je radu potenciostatskom depozicijom na zlatnu elektrodu nanesen olovov(IV) oksid. Pripravljen je veći broj slojeva različitih debljina koji se međusobno razlikuju prema otopinama iz kojih su slojevi deponirani i prema podlogama na zlatnoj elektrodi na koje su slojevi deponirani. Zbog izvrsnih karakteristika PbO2 koje su dokazane u dosadašnjoj primjeni ovog materijala u elektrokemijskim uređajima, u radu su tehnikama cikličke voltametrije i kronoamperometrije proučena elektrokemijska svojstva PbO2 i kompozitnih elektroda s Nafionom i grafen oksidom sa stajališta primjene u pozitivnim elektrodama elektrokemijskih kondenzatora. Rezultati su pokazali da se modifikacijom zlatne elektrode postižu različite brzine nukleacije i rasta sloja na elektrodama. Uočen je izrazito povoljan utjecaj modifikacije zlatne elektrode Nafionom, čime se dobiju višestruko veće količine deponiranog sloja nego što je to slučaj kod nemodificirane elektrode. Površina elektrode se ne blokira Nafionom, već je depozicija PbO2 u prisutnosti Nafiona i termodinamski olakšana, a veći je i broj aktivnih mjesta za nastanak nukleusa. Povećanjem debljine Nafiona, povećava se i količina deponiranog PbO2, što ukazuje na odvijanje reakcije elektrodepozicije u cijelom sloju, ne samo na površini. Strukturna, morfološka i kemijska svojstva elektroda ispitana su tehnikama XRD, XPS i SEM.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Kemijsko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
Profili:
Zoran Mandić
(mentor)