Naslov
Probna arheološka istraživanja lokaliteta AN3 Beli Manastir – Sudaraž, sjever na trasi autoceste A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj 2013. godine
(Trial archaeological investigations at AS3 Beli Manastir- Sudaraž, north, on the route of the A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj motorway in 2013)

Autori
Tkalčec, Tatjana

Izvornik
Annales Instituti archaeologici (1845-4046) X (2014); 34-41

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
probna arheološka istraživanja; autocesta A5; neolitik; eneolitik; kasni srednji vijek; Beli Manastir
(trial archaeological investigations; A5 motorway; Neolithic; Eneolithic; Late Middle Ages; Beli Manastir)

Sažetak
Institut za arheologiju je u razdoblju od 3. do 5. listopada 2013. proveo probna arheološka istraživanja na lokalitetu AN 3 Beli Manastir – Sudaraž, sjever, registriranom prethodnim rekognosciranjima na trasi buduće autoceste A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj. Lokalitet se nalazi se jugozapadno od Belog Manastira, nedaleko naselja Sudaraž u Osječko- baranjskoj županiji. Nalazište se prostire u nizinskome kraju na tek blago povišenome brežuljku na kojem je zamijećena i najveća koncentracija nalaza (‚ 94.22 mnm), a koji nadvisuje širi okolni teren za oko pola metra. Arheološkim istraživanjima koja su trajala dva i po radna dana, obuhvaćena je planirana površina od 2299 m2, raspoređena u 18 sondi. Probnim istraživanjima ustanovljeno je naseljavanje ovog položaja od prapovijesti do u srednji vijek. Registrirano je preko 100 arheoloških objekata (stambeni i gospodarski objekti, jame, vatrišta, peći itd.). Iz prapovijesnih razdoblja prikupljeni su nalazi keramike na površini nekoliko objekata koji ukazuju na naseljenost u razdoblju neolitika (vjerojatno starčevačke kulture) te eneolitika. Mnoštvo je jama na čijim površinama nisu pronađeni nalazi koji bi nam omogućili njihovo kronološko opredjeljenje te nije u potpunosti jasno u kojem od ova dva razdoblja je intenzitet naseljavanja bio veći. Na istome položaju gdje su nekoć postojala prapovijesna naselja, ili nešto sjevernije, podignuto je i kasnosrednjovjekovno naselje koje je u probnim istraživanjima registrirano većom količinom keramičkih nalaza, velikom gustoćom nadzemnih stambenih i gospodarskih objekata (tragovi rupa od stupova, osobito u sondi 6), ali i podruma kuća ili pak poluukopanih kasnosrednjovjekovnih kuća. Osim toga, zabilježena su i vatrišta te peć kao i otpadne jame. Nalazi keramike, fakturom, načinima ukrašavanja, profilacijama oboda, znakovima na dnima posuda ukazuju na razdoblje kasnog srednjeg vijeka – drugu polovinu ili kraj 13. i 14. stoljeće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA