Naslov
Uloga sudova u arbitražnom postupku
(The Role of Courts in Arbitral Proceedings)

Autori
Maganić, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
20. Hrvatski dani arbitraže i mirenja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2012. - 07.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
sudovi; arbitražni sudovi; pravna pomoć; odluka o nadležnosti; arbitražni pravorijek
(courts; arbitration courts; legal assistance; decision on jurisdiction; arbitral award)

Sažetak
Odnos sudova i arbitražnih sudova određen nacionalnim pravom obilježava širi ili uži krug zadaća koje sudovi u arbitražnom postupku imaju. Tako prema ZA sudovi mogu pružati arbitražnim sudovima pravnu pomoć, specifične djelatnosti pomoći, preispitati odluku kojom je arbitražni sud odlučio da je nadležan, odlučivati o tužbi za poništaj arbitražnog pravorijeka, odrediti privremene mjere, odlučivati o priznanju i ovrsi arbitražnog pravorijeka. Iako su granice postupanja sudova određene zakonom, sudska intervencija može ovisiti o inicijativi stranke, sporazuma stranaka ili njihova sporazumna zahtjeva. Time stranke vlastitim dispozicijama utječu na opseg sudske ovlasti u arbitražnom postupku. Novina je da je pored dugogodišnje tendencije koja se kretala u pravcu osamostaljenja arbitraže od nepotrebnog utjecaja državne vlasti i sudova, aktualna tendencija širenja kontrolnih ovlasti koje sudovi u odnosu na pojedine arbitražne odluke imaju. Tendencija širenja ovlasti sudova u arbitražnom postupku manifestirala se u nekim novijim rješenjima austrijskog i švicarskog arbitražnog prava, kojima je zajedničko da arbitražni sud o nadležnosti može donijeti u obliku samostalnog pravorijeka (međuodluke ili međupravorijeka), što omogućava njegovo pobijanje. Pored toga, u Austriji su prepoznata posebna obilježja radnih i potrošačkih arbitražnih sporova u kojima je proširena i lista razloga zbog kojih se odluke donesene u tim sporovima mogu pobijati, a u Švicarskoj je uloga sudova osobito ojačana pravnim lijekovima i širinom razloga zbog kojih se oni protiv arbitražnih odluka mogu izjaviti. Iako su nova rješenja tih pitanja u Njemačkoj izostala, doktrina njemačkog procesnog prava nema jedinstven pristup tome problemu. Pored toga, u judikaturi je izražen stav o mogućoj pobojnosti i pozitivnih i negativnih odluka o nadležnosti te o pobojnosti odluka kojima se postupak okončava. S obzirom na svojevrsnu ustavno-arbitražnu krizu koju je Hrvatska pretrpjela time što je protiv arbitražne odluke kojom je arbitražni sud odlučio da nije nadležan podnesena ustavna tužba o kojoj je odlučivao Ustavni sud, a koja je bila izazvana time što protiv negativne odluke o nadležnosti arbitražnog suda nije (bilo) moguće zatražiti sud da „odluči o tom pitanju, “ razlozi pravne sigurnosti i svrsishodnosti nalagali bi da se i negativna odluka arbitražnog suda o nadležnosti može pobijati. U skladu s prezentiranim komparativnim rješenjima i potrebama hrvatskog arbitražnog prava u Hrvatskoj se de lege ferenda daje prijedlog o pobijanju odluke kojom je arbitražni sud odlučio da nije nadležan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA