Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 722790

Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama)


Martinović, Blaženka
Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2014 (monografija)


CROSBI ID: 722790 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama)
(On the way towards an accentual norm (exemplified by nouns))

Autori
Martinović, Blaženka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Grad
Zagreb

Godina
2014

Stranica
209

ISBN
978-953-169-265-6

Ključne riječi
naglasna norma; opća naglasna pravila; općeparadigmatski naglasak; naglasna tipologija; promjenljivi tip; uzorci; leksičke dublete; uzus; kodeks;
(accentual norm; general rules; general paradigmatic accentuation; accentual typolgy; changeable type; accentual patterns; lexical doublets; usage; codex;)

Sažetak
Proširene naglasne inačice razgovornoga stila hrvatskoga standardnog jezika (koje su rezultat činjenice da se idealna kodificirana norma gotovo nikada u cijelosti ne ostvaruje) uzrok su suvremenih preispitivanja norme, i odnosa norme i uzusa. Na tomu smo se tragu i mi zatekli pa smo otkrivali kolebanja koja se dadu opisati i kategorizirati, slijedeći dionice normiranja koje idu od popisa preko opisa pa sve do prijedloga propisa. Prihvatljivo i prihvaćeno osnovna su načela kojima se vodimo u brisanju razrožnosti uzusa i norme  u vremenu kada evolutivni doseg jezika gipkošću stabilizira normu. Naglasci su u jezičnoj uporabi rezultat varijantnosti standardnoga jezika koji se krije u postulatu o elastičnoj stabilosti standarda i koji, razumije se, postoji i u području naglašivanja. Ondje gdje ne vlada ujednačenost, ponudili smo moguća rješenja: unutar leksičkih dvostrukosti, paradigmatskih dvojbenosti i tipološkoga razvrstavanja. Bistrimo opća naglasna pravila i naglasnu tipologiju koja se iz svega nameće. Leksičke su višestrukosti najčešće motivirane upravo dvojbenim raspodjelnim pravilima naglasaka, ali i novim razvojnim tendencijama u izvođenju i slaganju imenica. Normativni priručnici sve više opovrgavaju tezu o strogosti naglasnoga kodeksa upravo unoseći u svoje retke uporabno proširene likove, pa i one koji zadiru u klasična raspodjelna pravila, što su ionako oduvijek (od prvoga propisa, već od Karadžića pa onda i u Daničića i Maretića) nosila sa sobom iznimke. U poglavlju o općemu paradigmatskome naglasku razgraničili smo opća, predvidljiva pravila od onih specifičnih. Opći su naglasci (tj. preinake) predvidljivi, jer su konstante u fleksiji, za što nije nužno uvoditi novi uzorak. Općom se naglasnom normom, morfološko-tvorbeno uvjetovanom, smatraju ona naglasna pravila koja u morfološkim paradigmama i tvorbi riječi određuju naglasak bez obzira na onaj u polaznome obliku. Analizom smo dokučili ove opće naglasno-paradigmatske stalnosti: prvo, duljenje pred konsonantskim skupom sa sonantom ; drugo, kraćenje sloga u zamjenu (primjerice u imenicama srednjega roda na -ø ispred -et-/-en-) ; treće, naglasak pojedinih padeža određenih imenica: V jd., L jd., N mn., G mn., DLI mn. Primjere paradigmi koje mijenjaju naglasak osnovnoga lika upravo po opisanim pravilima (kao što je u primjerima: grad – u gradu – gradovi, oko – očiju, stvar – u stvari, dijete – djeteta, čeljade – čeljadeta, lovac – lovca, palac – palčevi i sl. ) nudimo kao uzorke tipa II – predvidljivo promjenljivoga. Budući da se radi o predvidljivim preinakama, paradigme smo izdvojili iz („pravoga“) promjenljivoga tipa (tipa III). Tipološka su pravila ona koja vrijede samo za tipove i manje jedinice od tipova. Naglasni je tip dijelom jezika kao sustava koji se konkretizira normiranjem. Kao glavno mjerilo za razvrstavanje svih vrsta riječi u naglasne tipove uzima se u suvremenim akcentološkim radovima raspodjela prozodijskih svojstava  tona, trajanja i mjesta  i njihove preinake u paradigmama. Naglasni tipovi (I, II, III) dalje se granaju samo po naglasnim značajkama, ne uzimljući u obzir fonološku (broj slogova) i morfološku (vrsta sklonidbe ili rod imenice) značajku riječi. U leksikografskim djelima sasvim bi bila dovoljna oznaka nepromjenljivosti što bi jasno upućivalo na to da je naglasak stalan u paradigmi (isto se naglasno ponašaju primjerice imenice: narod, bibliotekarstvo, internacionalizacija, domaćin, selo, akademik, jarbol, bratić, vjeroučiteljica itd.  dakle bez obzira na kojemu je slogu naglasak, kojega je roda imenica ili kojoj sklonidbenoj vrsti pripada). Nepromjenljivi naglasni tip (tip I) odnosi se, dakle, na riječi koje zadržavaju u paradigmi naglasak osnovnoga (ob)lika (narod – naroda), gdjegdje se u nj uvrštavaju i smjene prozodijskih počela predvidljive iz općih pravila (primjerice fonemski: klinac – klinci), no mi smo takve preinake uvrstili u zaseban tip (tip II) . „Pravi“ promjenljivi tip (tip III) čine riječi koje imaju naglasak uzorka (čiji je broj ograničen) i čije se promjene naglaska drže specifičnima. Jezična ekonomija nije koncept koji se može uvijek u naglasnoj tipologiji primijeniti, naime ponekad se naglasne smjene čuvaju da bi se ujednačili likovi u istome obliku (a ne u cijeloj paradigmi), posebice je to vidljivo u G mn. imenica (dol – dolovi – dolova). U svjetlu novih spoznaja ponudili smo popis uzoraka koji je plod komparativne analize i prepoznatih razvojnih tendencija. Iz paradigmatskih obrazaca izdvojili smo one promjene koje su predvidljive iz općih paradigmatskih pravila, zatim preinake koje nisu potvrđene u uporabi i većini priručnika, koje su korpusno ograničene (izbjegavajući „atomiziranje” jezične građe) te nisu na razvojnome pravcu (primjerice na pravcu naglasnoga izravnavanja ili ujednakâ) zanemarene su također u prijedlogu. Vremenskim raslojavanjem jezika i uvođenjem napomena u opća paradigmatska pravila popis je ponovno moguće sažeti. Smanjenju broja preinaka pridonijelo je i prošireno harmoniziranje naglaska u fleksiji (primjerice jedininskih padeža kod imenica uzorka glava i voda). Vodili smo računa o praktičnosti, preglednosti i upotrebljivosti, na što su odavno upozoravali jezični teoretičari (S. Babić i B. Finka), i na koncu prikazali 17 uzoraka (s pripadajućim korpusom, koji nije hermetičan) na kojima se dalje može graditi jednostavna slika naglasnih preinaka u paradigmi. Pregledna naglasna tipologija imenica služi dvomu: lakšemu učenju i poučavanju naglasaka – onomu čemu se još uvijek pridaje najmanje pozornosti u nastavi te pojednostavnjenijemu, preglednijemu i potpunijemu prikazu naglasno-morfoloških podataka u rječničkim natuknicama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
009-0000000-3384 - Hrvatski pravopisno-pravogovorni priručnik (Silić, Josip, MZOS ) ( CroRIS)

Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Profili:

Avatar Url Blaženka Martinović (autor)

Poveznice na cjeloviti tekst rada:

Pristup cjelovitom tekstu rada

Citiraj ovu publikaciju:

Martinović, Blaženka
Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2014 (monografija)
Martinović, B. (2014) Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama). Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
@book{book, author = {Martinovi\'{c}, Bla\v{z}enka}, year = {2014}, pages = {209}, keywords = {naglasna norma, op\'{c}a naglasna pravila, op\'{c}eparadigmatski naglasak, naglasna tipologija, promjenljivi tip, uzorci, leksi\v{c}ke dublete, uzus, kodeks, }, isbn = {978-953-169-265-6}, title = {Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama)}, keyword = {naglasna norma, op\'{c}a naglasna pravila, op\'{c}eparadigmatski naglasak, naglasna tipologija, promjenljivi tip, uzorci, leksi\v{c}ke dublete, uzus, kodeks, }, publisher = {Hrvatska sveu\v{c}ili\v{s}na naklada ; Sveu\v{c}ili\v{s}te Jurja Dobrile u Puli}, publisherplace = {Zagreb} }
@book{book, author = {Martinovi\'{c}, Bla\v{z}enka}, year = {2014}, pages = {209}, keywords = {accentual norm, general rules, general paradigmatic accentuation, accentual typolgy, changeable type, accentual patterns, lexical doublets, usage, codex, }, isbn = {978-953-169-265-6}, title = {On the way towards an accentual norm (exemplified by nouns)}, keyword = {accentual norm, general rules, general paradigmatic accentuation, accentual typolgy, changeable type, accentual patterns, lexical doublets, usage, codex, }, publisher = {Hrvatska sveu\v{c}ili\v{s}na naklada ; Sveu\v{c}ili\v{s}te Jurja Dobrile u Puli}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font