Pregled bibliografske jedinice broj: 722405
Informacijska struktura rečenice i fonološko-sintaktičko sučelje
Informacijska struktura rečenice i fonološko-sintaktičko sučelje // Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 39 (2014), 2; 557-580 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 722405 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Informacijska struktura rečenice i fonološko-sintaktičko sučelje
(The Information Structure of the Sentence and the Phonology- Syntax Interface)
Autori
Peti-Stantić, Anita
Izvornik
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1331-6745) 39
(2014), 2;
557-580
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ed riječi; klitike; informacijska struktura rečenice; fonološko-sintaktičko sučelje
(word order; clitics; information structure of the sentence; phonology-syntax interface)
Sažetak
Polazeći od teorije paralelne arhitekture koja sve jezične razine smatra generativnima, u radu se iznose rezultati istraživanja suodnosa između reda riječi, tj. reda rečeničnih sastavnica na sintaktičkoj i na fonološkoj razini, i informacijske strukture kao sastavnice rečenične gramatike. Analiza u kojoj je informacijska struktura ravnopravna razina, a ne izvanjska, pragmatički uvjetovana sastavnica, omogućuje semantički informirano tumačenje varijacija u redu riječi u hrvatskom jeziku. Istraživanje rezultati kojega se iznose metodološki predstavlja premošćivanje jaza između formalnih i funkcionalnih pristupa. Kao primjer se uzima hrvatski, koji se tradicionalno smatra jezikom u kojem je red sintaktičkih komponenata (relativno) slobodan, dok se za položaj klitika u njemu smatra da je (relativno) ograničen. Na brojnim primjerima u radu pokazuje se kako klitike i grozdovi klitika svojim smještajem unutar linearnog rečeničnog ustrojstva ne predstavljaju nepravilnost sustava, nego oblik dinamiziranja rečeničnoga sadržaja koji izvorni govornici prihvaćaju kao otvorenu mogućnost. U dosadašnjim su se istraživanjima takvoj analizi postavljale dvije ključne prepreke. Prva se tiče bavljenja isključivo tzv. „neutralnim”, kontekstualno neuvjetovanim tipovima rečenica, dakle onima koje uglavnom odgovaraju na pitanje O čemu se radi? Druga se tiče nedostatka empirijskih istraživanja, kako korpusnih, tako i psiholingvističkih, kojima se otvara potpuno nov uvid u jezičnu strukturu i istančane mogućnosti njezine izražajnosti na informacijskoj razini. U radu se bavim obama uočenim problemima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Arts and Humanities Search
- Scopus