Naslov
Pravnopovijesne reference u ustavnim preambulama država srednje i jugoistočne Europe u postkomunističkom razdoblju
(Legal and historical references in the constitutional preambles of Central and South Eastern European states in the post-communist area)

Autori
Vukas, Budislav, ml.

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 63 (2013); 1233-1255

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ustavne preambule ; slom komunizma u Europi ; pravna povijest
(constitutional preambles ; the fall of communism in Europe ; legal history)

Sažetak
Naglašeni valovi demokratizacije, koji su Europu zahvatili u razdoblju prijelaza osme u devetu dekadu XX. stoljeća dominantno su određeni promocijom novih društvenih i idejnih vrijednosti, suštinski suprotstavljenih do tada temeljnim inačicama socijalističkog društvenog sustava. Ti novi politički poretci, u vrijednosnom i idejnom smislu nedvojbeno su građeni, sada prema uzorima mehanizama stoljećima stvaranih ustavnopravnih i državnopravnih institucija zapadnoeuropskih demokracija, kao i pravnog i političkog sustava SAD-a. Nakon pojave prvih oporbenih političkih skupina ili grupacija, institucionalno još „smještenih“ u okvire umirućeg socijalističkog državnopravnog sustava, počinju se pojavljivati i prve političke stranke, a kulminacija te naglašene promjene općih društvenih i pravnih vrijednosti, predstavlja proces donošenja novih ustava. Srednjoeuropska i jugoistočna zbiljska perspektiva vrlo je različita, no sve su države ipak prije ili kasnije počele izgrađivati naglašeno obnovljen pravni i politički sustav. Autor u članku, nakon općih uvodnih i pravnopovijesnih odrednica vremena sloma komunizma, poredbeno predstavlja temeljne pravnopovijesne i povijesne reference sadržane u ustavnim preambulama država u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Budući su neke države proglasile svoju punu državnost i priznate su kao međunarodnopravni subjektivitet, one su baš u ustavnim preambula nastojale iskazati svoj državnopravni kontinuitet ili individualitet, pozivajući se nerijetko i na neke od svojih važnih (pravno)povijesnih zbivanja ili događaja. Dinamika donošenja novih ustava nakon pada komunizma bila je vrlo različita, ovisna i o novim državnim elitama i međunarodnim okolnostima, pa je sistematizacija i predstavljanje ustava temeljeno na njihovim konceptualnim i sadržajnim sličnostima u svezi s temom rada, a ne na mogućim klasifikacijama ustavnopravne doktrine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA