Naslov
Zasjedanje prvog višestranačkog hrvatskog sabora (30. svibanj 1990.) - početni impulsi "drugog putovanja" Republike Hrvatske prema Europskoj uniji
(Decision of the first democratic Croatian parliament (sabor) - the first impuls to the long way of the Republic of Croatia toward the European Union)

Autori
Vukas, Budislav, ml.

Izvornik
Bosna i Hercegovina i euroatlanske integracije (Zbornik radova) (2303-5757) 2 (2014); 183-218

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
konstituiranje samostalne i suverene Republike Hrvatske; hrvatski sabor; saborska zasjedanja
(constitution of an independant and sovereign Repubic of Croatia; Croatian parliament (sabor); parliamentary sessions)

Sažetak
Mnogo je radova, rasprava ili analiza u posljednjim desetljećima napisano o odnosima Republike Hrvatske i Europske unije, o procesima njezine demokratizacije, gospodarskog i institucionalnog približavanja i harmoniziranja njezinog pravnog sustava s onim EU. Tako je znameniti hrvatski analitičar međunarodnih ekonomskih odnosa dr. Mladen Staničić proces približavanja RH EU nazvao «dugom putovanjem». Kada razmotrimo sve izazove koje su stajale pred politikom svih hrvatskih vlada , počev od temeljnih vanjskopolitičkih ciljeva proglašenja državne neovisnosti, očuvanja i obrane državne suverenosti (u specifičnim okolnostima jugoslavenske krize), preko imperativa opće demokratizacije, procesa oblikovanja civilnog društva i tranzicije hrvatskoga gospodarstva, te institucionalnih reformi, to je «putovanje» bilo uistinu dugo i «teško», kako ga je autor ovog rada i sam nazvao u jednom radu s njemačkim pravnim znanstvenikom i odvjetnikom dr. Geraldom Sanderom. Ono je možda bilo i najteže u usporedbi s drugim novim državama članicama Unije. Na početku tog «dugog» putovanja stoji, sada već povijesno zasjedanje Hrvatskoga sabora, 30. svibnja 1990, prvog višestranačkog i demokratskog Sabora nakon njegove uloge u institucionalnoj organizaciji SR Hrvatske u okvirima socijalističkog državnopravnog uređenja, definiranog jugoslavenskim ustavnim i političkim sustavom. Glavni je cilj ovoga rada (priopćenja) prikazati to povijesno zasjedanje, u prijelomnim trenucima velikih promjena čitavoga sustava međunarodnih odnosa, te okolnostima raspada jugoslavenske državne zajednice. Autor će u radu naznačiti kako je ovaj Sabor, iako nije usvojio neke važnije državnopravne odluke, kao dominantni vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske, isticao njezine nakane približavanju tadašnjoj EEZ, ukazavši na povijesnu pripadnost Hrvatske Europi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA