Pregled bibliografske jedinice broj: 721947
Estetika transparencije: medijalizacija u književnom tekstu
Estetika transparencije: medijalizacija u književnom tekstu // Medijska slika svijeta: od proizvodnje stvarnosti do aparata moći
Zagreb, 2012. (predavanje, nije recenziran, pp prezentacija, znanstveni)
CROSBI ID: 721947 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Estetika transparencije: medijalizacija u književnom tekstu
(Aesthetics of Transparency: Media and Literary Text)
Autori
Purgar, Krešimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni
Skup
Medijska slika svijeta: od proizvodnje stvarnosti do aparata moći
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.06.2012. - 14.06.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
mediji ; književnost ; Mauro Covacich ; Jean Baudrillard ; nadgledanje ; reality show
(media ; literature ; Mauro Covacich ; Jean Baudrillard ; surveillance ; reality show)
Sažetak
Možemo li tvrditi da su neki književni tekstovi "vizualniji" od drugih ne samo zbog njihovog korištenja slikovitijih jezičnih metafora nego zato što se referiraju na neka specifičnija sredstva i mehanizme nastanka vizualnih reprezentacija, poput pokretnih slika, sigurnosnih kamera i televizije? Na primjeru romana Fiona suvremenog talijanskog pisca Maura Covacicha pokazat ću jedan od načina na koji slikovna i medijska paradigma mogu strukturalno biti ugrađene unutar proznog djela, te kako je u djelu problematiziran dvostruki identitet glavnog lika. Iz analize proizlazi da se autor romana ne opredjeljuje niti za ideološku kritiku društva totalne transparencije niti podržava neupitni tehnološki progres u ime kojega bi se možda mogle opravdati neke devijacije (poput gubitka sfere privatnosti). Fiona ipak pruža razorne uvide u posljedice svojevrsne estetike transparencije koja se u dotičnom djelu smatra samorazumljivom. Pored ovih evidentnih medioloških aspekata romana, koji su sasvim uočljivi već na temeljnoj razini naracije roman je možda još uspješniji i, svakako, intrigantniji kada se odmaknemo od fabularne umreženosti njegovih raznolikih smjerova i zamislimo ga kao romansiranu teoriju slike i masovnih medija. Tada neprekidna prisutnost televizijskih kamera, sustava za nadgledanje i internih surveillance sustava u supermarketima dobiva snagu epistemološke metafore koja nas približava teorijskim uvidima o prirodi gledanja, formiranju identiteta, te o suštini vizualnih medija kako su to elaborirali autori poput Guya Deborda i Jeana Baudrillarda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti
Napomena
Skup su organizirali časopis Tvrđa i Centar za vizualne studije iz Zagreba