Pregled bibliografske jedinice broj: 721598
Tko je blagoga glasa? Eufonija u poeziji A. G. Matoša i u "Hrvatskoj mladoj lirici"
Tko je blagoga glasa? Eufonija u poeziji A. G. Matoša i u "Hrvatskoj mladoj lirici" // Šesti hrvatski slavistički kongres. Knjiga sažetaka / Botica, Stipe ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa (ur.).
Vinkovci : Vukovar : Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2014. str. 140-141 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 721598 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko je blagoga glasa? Eufonija u poeziji A. G. Matoša i
u "Hrvatskoj mladoj lirici"
(Whose voice is pleasing? Euphony in poetry of Antun
Gustav Matoš and "Hrvatska mlada lirika")
Autori
Nikolić, Davor ; Bakarić, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šesti hrvatski slavistički kongres. Knjiga sažetaka
/ Botica, Stipe ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa - Vinkovci : Vukovar : Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2014, 140-141
ISBN
978-953-296-090-7
Skup
6. hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska; Vukovar, Hrvatska, 10.09.2014. - 13.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
A. G. Matoš ; eufonija ; Hrvatska mlada lirika ; stilistika
(A. G. Matoš ; euphony ; Hrvatska mlada lirika ; stylistics)
Sažetak
Eufonija je impresionistička kategorija za koju se još od antičkih vremena traže objektivni korelati. Jedinstvena i univerzalna mjera eufonije nikada nije uspostavljena, ali najčešći parametri bili su omjer otvorenih i zatvorenih slogova, odnos suglasnika i samoglasnika, pravilnost ponavljanja glasova te glasovnih skupina i sl. Nadovezujući se na prethodna istraživanja hrvatskih usmenoretoričkih žanrova autori svoj model za analizu eufonije primjenjuju na korpusima pjesama A. G. Matoša i zbirke Hrvatska mlada lirika. Razlozi za odabir korpusa nisu samo prigodni – Matoševu se poeziju nerijetko opisuje kao iznimno eufoničnu, dapače egzemplarnu, a pjesnike Hrvatske mlade lirike trajno se suprotstavlja Velikom Bardu. Isključivši iz parametara eufonije one koji su vezani za vrstu stiha (metar, ritam i rima), analizirani se korpusi promatraju kroz dva koeficijenta: koeficijent pravilnosti ponavljanja i koeficijent otežanoga izgovora. Cilj je rada s jedne strane dobiti relativno objektivne vrijednosti kojima se Mladoliričari mogu uspoređivati sa svojim prethodnikom, a s druge strane propitati shvaćanje eufonije i kao fonosemantičke kategorije. Kombiniranjem statističkog i individualnog interpretativnog pristupa omogućuje se i potpuniji uvid u smjenu poetskih paradigmi na početku dvadesetoga stoljeća
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-130-1300787-0789 - Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (sistematizacija i valorizacija) (Botica, Stipe, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
