Naslov
UPORABA KATETERA ZA ARTERIOVENSKU FISTULU (AVF) KOD NESURADLJIVOG BOLESNIKA SA TEŠKO DOSTIŽNOM DOZOM DIJALIZE (PRIKAZ SLUČAJA)
(USE OF CATHETERS FOR ARTERIOVENOUS FISTULAS (AVF) IN PATIENTS WITH VERY DIFFICULT TO ACHIEVE DOSE OF DIALYSIS – case report)

Autori
Poje, Berislav ; Devčić, Bosiljka ; Vidić, Željka ; Vujičić, Božidar ; Rački, Sanjin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Acta Medica Croatica. Suplement 2 / Rački, Sanjin - Zagreb, 2014, 342-343

Skup
7. simpozij medicinskih sestara i tehničara nefrologije, dijalize i transplantacije bubrega

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 10.10.2014. - 12.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ARTERIOVENSKA FISTULA; KATETER
(ARTERIOVENOUS FISTULAS; CATHETER)

Sažetak
Uvod: Korištenje AVF katetera u Europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj je na prilično niskoj razini dok je recimo u Japanu to primarni odabir za pristup krvotoku. Većina naših centara se oslanja na tradicionalne igle sa krilcima te se koriste provjerenim tehnikama punkcije koje se onda prenose na nove generacije dijaliznih sestara. Međutim postoje slučajevi kada standardne igle nisu sigurne za bolesnika niti putem njih možemo isporučiti željenu dozu dijalize. To su slučajevi izuzetno kompliciranih AV fistula, alergije na metal, tjeskobni ili nemirni bolesnici (demencija), niske doze dijalize, noćna/noćna kućna HD, punkcije tijekom sazrijevanja fistule te infektivne bolesti (HBV, HCV, HIV). Prikaz slučaja: U radu prikazujemo slučaj 64-godišnjeg bolesnika koji se unatrag dvije godine liječi metodom hemodijalize. Bolesnikova osnovna bubrežna bolest je dijabetička nefropatija. Radi se o izuzetno nesuradljivom bolesniku koji na 182 cm visine ima 146 kg tjelesne mase (BMI=44) te izrazito velik intradijalitički donos (IDD) tekučine (≥ 6000ml). Tijekom postupka često mijenja položaj u krevetu, savija punktiranu ruku te je par puta došlo i do ispadanja igala za hemodijalizu. Nabavkom katetera za AVF odmah smo započeli primjenu istih kod navedenog bolesnika. Naglasio bih da su isporučene doze dijalize prije započetih punkcija AVF kateterom bile prilično niske i iznosile su u prosjeku Kt/V= 0, 85 (+/-0, 12). Broj mjerenja iznosi N=57. Također prosječna brzina efektivnog protoka krvi je iznosila Qb =365, 32 ml/min (+/- 8, 82) , prosječan tlak prije krvne pumpe je iznosio 217, 22 mm/Hg (+/-5, 18) a prosječan tlak nakon krvne pumpe 210, 26 mm/Hg (+/- 6, 28). Isti broj mjerenja smo učinili i na postupcima kada je bolesnik bio punktiran sa AVF kateterom te smo podatke usporedili t-testom za nezavisne uzorke. Prosječna doza dijalize je iznosila Kt/V 1, 13 (+/-0.10) , prosječna brzina krvnog protoka (Qb 442, 70 +/-18, 17) , tlak prije krvne pumpe (125, 31mm/Hg +/-5, 61), tlak nakon krvne pumpe (204, 73mm/Hg +/-4, 82). Testovima smo utvrdili značajnu statističku razliku u usporedbi svih mjerenjima (P ≤0, 05). Vrijednosti TMP-a nismo mjerili jer je uvelike ovisio o površini membrane dijalizatora te o IDD-u. Zaključak: Unatoč možda malom broju provedenih mjerenja dokazali smo da uporabom katetera za arteriovensku fistulu možemo značajno povečati dozu dijalize bez produženja postupka a i bez dodatnog rizika za pristup krvotoku, u ovom slučaju AVF. Na žalost kao što se i vidi iz rezultata naš bolesnik i dalje teško postiže Kt/V ≥ 1, 30 te se od strane naših liječnika preporučuje produženje postupka na 3x5h tjedno te s vremena na vrijeme dodatni postupak.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA