Pregled bibliografske jedinice broj: 719548
Procjena rizika za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2
Procjena rizika za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2, 2012., diplomski rad, preddiplomski, Sveučilišni Odjel Zdravstvenih studija, Preddiplomski Sveučilišni Studij Sestrinstva, Split
CROSBI ID: 719548 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena rizika za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2
(Evaluation of risk for obstructive sleep apnea in patients with type 2 diabetes)
Autori
Zemunik, Vanesa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Sveučilišni Odjel Zdravstvenih studija, Preddiplomski Sveučilišni Studij Sestrinstva
Mjesto
Split
Datum
21.09
Godina
2012
Stranica
41
Mentor
Pecotić, Renata
Ključne riječi
opstrukcijska apneja tijekom spavanja; testovi probira; šećerna bolest tip 2; upitnici-STOP upitnik; Epworthova ljestvica pospanosti
(obstructive sleep apnea; screening tools; type 2 diabetes; questionnaires-STOP; Epworth sleepiness scale)
Sažetak
Cilj: Cilj istraživanja je procijeniti rizik za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja s pomoću STOP upitnika u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2 te dokazati da te osobe imaju veći ITM, prekomjernu dnevnu pospanost te veći opseg vrata. Postupci: U našem istraživanju sudjelovala su 252 ispitanika sa šećernom bolešću tipa 2, 117 muškaraca i 135 žena, koji su bili anketirani za vrijeme redovitih pregleda u Regionalnom centru za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Kliničkog bolničkog centra Split. Provedena je obrada podataka prikupljenih iz izvora koji obuhvaćaju STOP upitnik (Prilog 1) i Epworthovu ljestvicu pospanosti. Rezultati: Rezultati našeg istraživanja pokazali su da je 156 ispitanika (61, 9%) imalo povećan rizik za OSA-u prema rezultatima STOP upitnika. Isto tako rezultati su pokazali da su ispitanici koji su imali povećani rizik za OSA-u u odnosu na ispitanike koji nisu imali rizik za OSA-u bili stariji (65 vs. 61 godina, P<0, 05), imali viši indeks tjelesne mase (ITM, 28, 6±5, 1 vs. 26, 5±4, 1, P<0, 001), veći opseg vrata (41, 5±4, 7 vs. 39, 6±6, 2, P<0, 05) i bili pospaniji prema rezultatima ESS (5, 3±3, 1 vs. 3, 9±2, 5, P<0, 001). Uz šećernu bolest, većina ispitanika imala je i pridružene bolesti koje su povezane s povećanim rizikom za nastanak OSA-e, a to su arterijska hipertenzija (46% ispitanika), gastroezofagealna refluksna bolest (28%), depresija (10%) i astma (8%). Zaključak: Budući da je OSA dio širokog spektra poremećaja disanja tijekom spavanja koja se dovodi u svezu s kliničkim entitetima poput šećerne bolesti tipa 2 i esencijalne arterijske hipertenzije, a u svjetlu nedostatnih epidemioloških podataka o njihovoj zastupljenosti u Hrvatskoj, ovo istraživanje ukazuje na opravdanost provođenja probira za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2 s pomoću kratkih i jednostavnih upitnika kao što je STOP upitnik.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti