ࡱ> PbjbjWW4==ȇ8 LL"84I.(!(P!P!P!P!?"?"?"$wBΪ5?"?"?"?"?"ΪP!P!DDD?"F P!P!D?"DDdP!k֤+0Z0I[C[d[d0?"?"D?"?"?"?"?"ΪΪD?"?"?"I?"?"?"?"[?"?"?"?"?"?"?"?"?"L T:Hofstedeove dimenzije  doprinos (su)konstrukciji interkulturalnog kurikuluma Sa~etak U ovom se radu najprije nastoji odrediti pojam kultura, multikulturalizam, interkulturalizam, kurikulum, te ostali relevantni pojmovi zna ajni za rad. Ukratko se elaboriraju osnovni elementi koji predstavljaju polaziate za izradu hrvatskoga nacionalnog kurikuluma kao i za interkulturalne dimenzije kurikuluma. Potom se obrazla~e jedan od moguih pristupa istra~ivanja kulturnih razlika - prema Hofstedeovom modelu. Podaci koji se koriste u radu dobiveni su uz znanstveno-istra~iva ki projekt  Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima u periodu 2007. do 2012. godine. Cilj ovog rada bio je definirati neke od bitnih odrednica sukonstrukcije interkulturalnog kurikuluma odreivanjem obilje~ja nacionalne kulture mladih. U projektu je koriaten upitnik, modificirani Hofstedeov model. Njegov se sadr~aj odnosi na etiri dimenzije: hijerarhijsku distancu, mu~evnost/~enstvenost, individualizam/kolektivizam i kontrolu neizvjesnosti (anksioznosti). Na osnovu istra~ivanja navedenih dimenzija nacionalne kulture dolazi se do spoznaje o osnovnim obilje~jima nacionalne kulture i vrijednostima koje se cijene u odreenome druatvu. U ispitivanju odreenih obilje~ja hrvatske kulture sudjelovalo je 1978 u enika iz 27 srednjih akola u Republici Hrvatskoj. Istra~ivanjem su se ispitali stavovi i vrijednosti srednjoakolaca o va~nim pitanjima o ~ivotu, radu i druatvu. Analizom odreenih obilje~ja mladih u Republici Hrvatskoj prema Hofstedeovim dimenzijama, dobili smo uvid u  prosje ne tendencije njihovih stavova i vrijednosti. Rezultati istra~ivanja ukazuju da kod mladih prevladavaju egalitarna uvjerenja (izra~en srednji stupanj hijerarhijske distance), da su na granici izmeu individualizma i kolektivizma, podjednako orijentirani prema vrijednostima definiranim u dimenziji mu~evnost/~enstvenost, te su na ljestvici srednjeg stupnja anksioznosti. Klju ne rije i: kultura, identitet, interkulturalni identitet, interkulturalizam, druatvene vrijednosti, kurikulum, interkulturalni kurikulum, dimenzije kulture Geerta Hofstedea. Renata Burai University of Zagreb, Faculty of Science Maruliev trg 19/II, 10000 Zagreb  HYPERLINK "mailto:rburai@geog.pmf.hr" rburai@geog.pmf.hr Summary Hofstedes dimensions contribution intercultural curriculum subconstruct This thesis primarily aims to define the concepts of culture, multiculturalism, interculturalism, curriculum and other concepts relevant for the thesis. Basic elements which form the foundation for drafting the Croatian National Curriculum, as well as the intercultural dimensions of the curriculum, are briefly defined, followed by an explanation of the possible approaches to cultural differences research according to Hofstedes model, on which this thesis is based. The data used in the thesis were obtained from the scientific-research project Intercultural Curriculum and Education in Minority Languages in the period from 2007 to 2012. The aim of this paper was to define some of the relevant determinants of intercultural curriculum subconstruct by determining the characteristic of the national youth culture. The project used a questionnaire, a modified Hofstede model. The content relates to four dimensions: hierarchical distance, masculinity/femininity, individualism/collectivism and control of uncertainty (anxiety). Based on the research of the afore mentioned dimensions of a national culture, a conclusion can be made about the basic characteristics of national culture and values estimated important by a certain culture. As a part of research on certain characteristics of the Croatian culture, the questionnaire was properly completed by 1978 pupils from 27 secondary schools in the Republic of Croatia. The research examined the attitudes and values of secondary school students on important questions of life, work and society. The analysis of certain characteristics of youth in the Republic of Croatia, according to Hofstedes dimensions, provided us with an insight into average tendencies of their attitudes and values. Research problem indicates that egalitarian beliefs (markedly intermediate level of hierarchical distance) are predominant in youth; that they border between individualism and collectivism, are equally oriented towards the values defined in masculinity/femininity dimension and they are in the intermediate level of the anxiety ladder. Key words: culture, identity, intercultural identity, interculturalism, societal values, curriculum, intercultural curriculum, Geert Hofstedes cultural dimensions. Hofstedeove dimenzije doprinos (su)konstrukciji interkulturalnog kurikuluma Kultura kao polazite interkulturalnog kurikuluma Kulture su tradicionalno zamialjene kao sveobuhvatni i vrsti duhovni okviri, koji svojim pripadnicima uvjetuju, ako ne i odreuju, pogled na svijet i na druge kulture (Mesi, 2006). Kultura naroda mnogostruko pro~ima svoje lanove: njihov na in mialjenja, osjeanja i prosuivanja, prehranu, odijevanje, govor tijela, ideale zadovoljstva, oblike imaginacije, estetske, moralne i druge vrednote. Va~nost kulture u ~ivotu odreene zajednice i njezino mijenjanje naglaaava se u brojnim dokumentima, od kojih je svakako osobito zna ajan dokument  Obrazovanje za sve (UNESCO, 2000). On, naime, naglaaava va~nost obrazovanja za razvoj vjerodostojne kulture, va~nost jezika za razvoj kulture i vlastitog identiteta kao temeljne pretpostavke za usklaivanje globalnih odnosa u suvremenom svijetu. Mijene druatveno politi kih sustava i odnosa moi mijenjaju zna enja kulture. Kultura se danas mo~e promatrati u kontekstu globalizacije koja se javlja kao ekonomski, politi ki i kulturni proces. Globalizaciju ne predvode druatvene klase, dr~ave ili ideologije ve glavnu rije  vode multinacionalne korporacije i financijska tr~iata kojima viae ne odgovaraju stare ideje i prakse rasizma, kolonijalizma, a ni nacionalizma. Kapitalizam koji zarauje na raznim podru jima i u razli itim kulturama i tradicijama spreman je prilagoditi svoje tvrtke razli itim na inima organizacije rada, voenja poslova, te oblicima komunikacije izmeu tvrtke i lokalne zajednice. Kako se moderni politi ki poredak ne odr~ava silom ve uvjeravanjem (Katunari, 2004), bitan dio uvjeravanja ti e se pozivanja na obi aje i vjerovanja veine. Takvom sustavu moi odgovara odreenje kulture kao na ina ~ivota, kulture kojoj su bitna obilje~ja da je zajedni ka lanovima odreenog druatva i da je nau ena procesom socijalizacije. Hofstede (2001), prema ijem je modelu provedeno ispitivanje odreenih obilje~ja hrvatske kulture u sklopu znanstveno-istra~iva kog projekta  Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima , takoer razmatra kulturu sa stajaliata da se kultura u i, a ne nasljeuje. Prema tome, kultura je proizvod druatvenog okru~enja u kojem pojedinac ~ivi, a ne nasljednih osobina. Druatveno okru~enje u kojem ~ivimo je multikulturalno. Takvo druatvo obilje~ava razli itost etni kih, kulturnih, vjerskih, regionalnih i drugih elemenata na istom prostoru. Na izazove koje pred mlade stavlja ~ivot u multikulturalnom druatvu potrebno je odgovoriti spremnoau dr~ave da preko obrazovne politike ustroji sustav odgoja i obrazovanja, te osmisli kurikulume prilagoene novim i vrlo zahtjevnim okvirima obrazovanja. `kola u tome ima jednu od najva~nijih uloga. U njoj se u e osnove druatveno-prihvatljivog ponaaanja, prenose se vrijednosti i opredjeljenja prema demokratskom druatvu u kojem treba biti odgovoran pojedinac, sposoban za su~ivot s drugima, aktivan, solidaran, kriti an i kreativan, sposoban, slobodan, svjestan svojih mogunosti, kulture, vrijednosti i tradicije, tolerantan prema razli itom. Univerzalne temeljne ~ivotne vrijednosti za koje se dr~ava zala~e te ih nastoji prenijeti svojim graanima osnovna su polaziata na kojima se odreuju ciljevi, koji pak ine strukturu Nacionalnoga kurikuluma. Iz ciljeva Nacionalnoga kurikuluma definiraju se zadae i sadr~aji s posebnim naglaskom na interkulturalno obrazovanje. Interkulturalno zna enje kulture Interkulturalno zna enje kulture nastaje sedamdesetih godina proalog stoljea, a odnosi se na relativno nov na in vienja sli nosti i razlika meu kulturama naglaaavajui jednakovrijednost razli itih kultura i njihov dijalog (Katunari, 1996). Interkulturalizam pretpostavlja borbu protiv predrasuda, mirni su~ivot meu narodima, pojedincima ili grupama razli itog podrijetla. Bit interkulturalizma je odnos, komunikacija, meusobno upoznavanje i vrednovanje te razmjena vrijednosti. Uloga akole je promicanje interkulturalnog odgoja i obrazovanja koji obogauje naau kulturu. Interkulturalno obrazovanje otklanja etnocentrizam, rasizam, predrasude i stereotipe nejednakosti i diskriminacije u akoli i druatvu (Spaji-Vrkaa, 1997, 56), te poti e razvoj interkulturalne osjetljivosti i poti e respektiranje i vrijednosti svake kulture. Provoenje interkulturnalnog obrazovanja, isti u eksperti Vijea Europe, mogue je samo uz slu~benu potporu i uz obrazovnu, druatvenu i kulturnu interakciju. U eni ka interkulturalna aktivnost ovisi o suradnji unutar obrazovnih timova, a neophodni preduvjet za u enje je komunikacija izmeu akole, obitelji, druatvene okoline u kojoj dijete ~ivi. Glavni cilj interkulturalnog obrazovanja je nau iti ~ivjeti zajedno, meusobno se poativati, dijeliti osjeaj pripadnosti airoj zajednici, poativati razli itosti. Posebno obilje~je interkulturalnog odgoja je odgoj stavova, sposobnosti, osjeaja, na ina postojanja i ophoenja s osobom kulturno razli itom. U enje vrijednosti i razvijanje stavova slo~en je i izazovan problem svakog odgojnog ina kojeg treba shvatiti vrlo airoko. To je meuigra razli itih inilaca od obitelji, vranjaka, socijalnog okru~enja do pojedinih institucija kao ato je akola, vjerske institucije, mediji& Istra~ivanja kulturnih razlika Hofstedeovim modelom Jedan od moguih pristupa istra~ivanja kulturnih razlika - prema Hofstedeovom modelu proizaaao je na temelju odreenja kulture kao na ina ~ivota, kulture u kojoj su bitna obilje~ja da je zajedni ka lanovima odreenog druatva i da je nau ena procesom socijalizacije. Na temelju analize kulturnih vrednota u preko 50 zemalja svijeta Hofstede (2001) je izdvojio pet problemskih podru ja relevantnih za sve ispitanike bez obzira na kulturnu pripadnost. To su: druatvena nejednakost, odnos pojedinca i grupe, predod~be muako-~ensko, kontrola neizvjesnosti te odnos prema budunosti. Ta problemska podru ja Hofstede naziva  kulturnim dimenzijama . Odnos prema autoritetu, odnosno hijerarhijska distanca pokazuje dimenziju kulture koja indicira razinu do koje druatvo prihvaa nejednakosti i nejednaku raspodjelu moi (hijerarhijsku, decentraliziranu) meu pojedincima te u odnosu na postojee institucije i organizacije. Dimenzija individualizam/kolektivizam odreuje se prema Hofstedeu kao socijalna zna ajka koja se mo~e razlikovati u postupcima pojedinca prema sebi i svojoj obitelji. Jedna od dimenzija nacionalne kulture, prema Hofstedeu, jesu oblici muakog ili ~enskog na ina mialjenja i ponaaanja. Dok dimenzija kontrola neizvjesnost pokazuje se do koje mjere druatvo osjea ugro~enost u neizvjesnim situacijama i kako ih pokuaava izbjei osiguravajui propise i pravila, vjerujui u jednu istinu i odbijajui tolerirati svaki odmak od takve istine (Hrvati, 2011, 9). Odgoj i obrazovanje za interkulturalnost Putem odgoja i obrazovanja mladi stje u znanja, razvijaju vjeatine i sposobnosti, oblikuju stavove i sustav vrijednosti, stje u odreene kompetencije te oblike ponaaanja koji bi trebali iskazati stupanj njihove tolerancije, privr~enosti idealima jednakosti, slobode, dostojanstva i pravednosti (Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, 1999, 97). Zbog toga mladima treba ponuditi programe koji sadr~e interkulturalna i demokratska obilje~ja putem kojih e se kod njih razvijati osjeaj za empatiju, tolerantnost, kriti ko mialjenje, interkulturalne kompetencije, razviti sposobnost prihvaanja druga ijih na ina mialjenja i stajaliata. Putem interkulturalnog kurikuluma mladi moraju usvojiti ideju zajedniatva, suradnje i razumijevanja. Zadaa interkulturalnog kurikuluma je prenositi ideje demokracije, egalitarnosti, ravnopravnosti te ih nau iti ~ivjeti zajedno u razli itosti. Interkulturalni kurikulum bi svojim sadr~ajem trebao poativati na ela jedinstvenosti i vrijednosti svake kulture za razvoj ovje anstva i osposobljavati mlade za kriti ki pristup. Konstrukcija interkulturalnog kurikluma pretpostavlja da je kurikulum otvoren, decentraliziran, demokrati an i inkluzivan, da sadr~ava europsku dimenziju te da je ujedna en (Hrvati i Sabli, 2008). Metodologija istra~ivanja Ovo istra~ivanje provedeno je uz znanstveno-istra~iva ki projekt  Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima u razdoblju od 2007. - 2012. godine, a voditelj projekta bio je dr. sc. Neven Hrvati, red. profesor. Znanstveno-istra~iva ki projekt  Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima predstavlja nastavak prethodnih istra~ivanja provedenih u okviru projekta  Genealogija i transfer modela interkulturalizma , te projekta  `kolski kurikuluma i obilje~ja hrvatske nacionalne kulture . U tim se projektima nastojalo ispitati posjedovanje osnovnih predispozicija i sposobnost recepcije interkulturalnih sadr~aja, socijalne distance prema nacionalno-etni kim skupinama, interesa za poznavanjem nekih elemenata razli itih kultura i analizirati nacionalne kulture prema prilagoenom Hofstedeovom modelu. Cilj istra~ivanja je bio utvrditi odreena obilje~ja hrvatske kulture mladih (prema Hofstedeovom modelu) te dobivene rezultate iskoristiti za odreenje postignua u enika u Nacionalnome okvirnom kurikulumu koja bi bila usmjerena na interkulturalni odgoj i obrazovanje te razvoj interkulturalnih kompetencija, tolerancije, pravednosti, solidarnosti, poatenja, pozitivnog dijaloga, ja anje vlastitog i nacionalnog identiteta i prihvaanje razli itosti u multikulturalnom okru~ju. Uzorak, instrument i provedba istra~ivanja U ispitivanju odreenih obilje~ja hrvatske kulture prema Hofstedeovom modelu, sudjelovalo je 1978 u enika polaznika srednjih akola u Republici Hrvatskoj. Stratificiranim uzorkom odabrano je 27 razli itih srednjih akola iz pet makroregija: rije ke, splitske, osje ke, zagreba ke ~upanije, Grada Zagreba, a u osnovni uzorak su bile uklju ene i etiri akole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina ( eakom, maarskom, srpskom i talijanskom) u Republici Hrvatskoj. Za ispitivanje odreenih obilje~ja hrvatske kulture u projektu  Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima koriaten je upitnik, modificirani Hofstedeov model. Za potrebe ovog istra~ivanja iskoristili smo 109 estica upitnika. Njihov se sadr~aj odnosio na etiri dimenzije: hijerarhijsku distancu, mu~evnost/~enstvenost, individualizam/kolektivizam i kontrolu neizvjesnosti (anksioznosti). U istra~ivanju zavisne varijable su stupnjevi prihvaanja stavova prema etiri Hofstedeove dimenzije. Nezavisne varijable istra~ivanja su: spol, dob, regionalna pripadnost u enika. Podaci su statisti ki obraeni, kao ato je bilo predvieno: osnovna deskriptivna statistika, prosje na vrijednost, minimum i maksimum, frekvencije i postoci. Rezultati istra~ivanja i rasprava U svrhu utvrivanja odreenih obilje~ja hrvatske kulture kod u enika i njihovih profesora s obzirom na spol, dob i razli itu regionalnu pripadnost, prema Hofstedeovom modelu prvo je provedena deskriptivna analiza odgovora u enika na svim varijablama za mjerenje etiri dimenzije Hofstedeovog modela. Pritom su izra unati postotci pojedinih odgovora, kao i prosje ni odgovor na skali slaganja od 1 do 5. Tab. 1. Hijerarhijska distanca  deskripcija estica; H1 H13 ESTICE HOFSTEDE1 U potpunosti se ne sla~em2 Uglavnom se ne sla~em3 Ne znam, nisam o tome razmialjao4 Uglavnom se sla~em5 U potpunosti se sla~emTotalProsjekSmjerH1. Nejednakosti u druatvu treba smanjivatiN7570213435118519784,31%3,83,510,82259,9100H2. Ljudi koji imaju vlast i ljudi koji nemaju vlast trebaju biti ravnopravniN5511916864199519784,21%2,868,532,450,3100H3. Ljudi koji nemaju vlast trebaju ovisiti o ljudima koji imaju vlast N8276113281516119781,99+%41,830,916,67,63,1100H13. Ljudi koji imaju bogatstvo trebaju ga isticati pred drugima N1285440112677419781,59+%6522,25,73,43,7100 Dvije najprihvaenije tvrdnje s prosjecima veim od 4,00 su one prema kojima nejednakosti u druatvu treba smanjivati (H1) te da ljudi koji imaju vlast i oni koji nemaju vlast trebaju biti ravnopravni (H2). S ovim se tvrdnjama uglavnom ili u potpunosti sla~e viae od 80% ispitanih u enika, a obje tvrdnje su formulirane u smjeru niske hijerarhijske distance. Najmanje prihvaena tvrdnja, s prosjekom izmeu potpunog i uglavnom neslaganja je da ljudi koji imaju bogatstvo trebaju to isticati pred drugima (H13)  s ovom se tvrdnjom uope ili uglavnom ne sla~e neato manje od 90% ispitanih u enika, a ona po smislu ozna ava visoku hijerarhijsku distancu. Najmanje prihvaena tvrdnja koja svojim sadr~ajem mjeri visoku hijerarhijsku distancu govori o tome da ljudi koji nemaju vlast trebaju ovisiti o ljudima koji imaju vlast (H3) (s njom se ne sla~e viae od 70% u enika). U dimenziji hijerarhijska distanca utvreno je da su u enici iskazali srednji stupanj hijerarhijske distance ato upuuje na injenicu da su stavovi prema nejednakoj raspodijeli moi u druatvu podijeljeni, odnosno da se nejednaka raspodjela moi tolerira. Kako bi utjecali na promjenu stavova u kojima se tolerira nepotizam i korupcija, prema poativanju demokratskih vrijednosti trebalo bi staviti naglasak na graanski odgoj putem kojeg bi u enici postali svjesni i odgovorni graani. Dimenzije graanskog odgoja: politika, gospodarstvo, kultura, poatovanje ljudskih prava trebalo bi preko akolskog kurikuluma implementirati u akolski kurikulum te predmetne kurikulume. Sadr~aji u navedenim podru jima mogu se osim kroz predmetne kurikulume provoditi putem izvannastavnih, izvanakolskih aktivnosti, izbornih i fakultativnih predmeta, diskusijskih radionica, stru nim ekskurzijama, terenskom nastavom, volonterskim radom, suradnjom s organizacijama civilnog druatva. Temeljem takvih aktivnosti u enici bi mogli stei graanske kompetencije, razviti komunikacijske i socijalne vjeatine suradnje te usvojiti potrebna znanja za djelovanje u meukulturalnim situacijama, kao i svijest o demokratskim vrijednostima i institucijama. Tab. 2. Individualizam/kolektivizam  deskripcija estica ESTICE HOFSTEDE1 U potpunosti se ne sla~em2 Uglavnom se ne sla~em3 Ne znam, nisam o tome razmialjao4 Uglavnom se sla~em5 U potpunosti se sla~emTotalProsjekSmjerH16. Trebamo kazati ato mislimo pa makar se to drugima ne svidjelo N3513072696104519784,31+%1,86,63,635,252,8100H17. Trebamo te~iti skladu i izbjegavati sukobe N82114100663101919784,22 %4,15,85,133,551,5100H18. Kad neato ne znamo ne trebamo se obratiti onima koji znaju, niti obavijest potra~iti u knjigama ili asopisima N130934711010910319781,66+%66,217,55,65,55,2100H20. Kad u inimo neki prekraaj nanosimo atetu i sebi i drugima N648313175694419784,23 %3,24,26,638,247,7100H21. U iti treba radi stjecanja znanja N316658596122719784,48 %1,63,32,930,162100H23. Diploma treba poveati mogunost dobivanja vee plae N621412086229450@@  f$prJLflﳢ|p|dWGhP<hP<5CJOJQJaJh &5CJOJQJaJh'yCJOJQJaJhRSCJOJQJaJhoCJOJQJaJh1kCJOJQJaJh1k0JCJOJQJaJ hP<hP<0JCJOJQJaJhP<hP<CJOJQJaJh(OOh(OO5CJOJQJaJh(OO5CJOJQJaJh[hP<5CJOJQJaJh(OOhP<5CJOJQJaJJ vJL"D$ hdha$gdOogd}U8 $a$gd}U8 $a$gd$ hdha$gdP<$dh`a$gdP<$dh`a$gdP< dhgdP< $dha$gdgl "Pfhɶ|gWB0"h2d5B*CJOJQJaJph(hP<h% 5B*CJOJQJaJphh}U8CJOJQJaJmH sH (h )h0JCJOJQJaJmH sH $h )hCJOJQJaJmH sH -jh )hCJOJQJUaJmH sH hCJOJQJaJmH sH $hXhCJOJQJaJmH sH %hP<hoB*CJOJQJaJphhP<B*CJOJQJaJph%hP<hP<B*CJOJQJaJphCDU V W !!!l"m"n"׮{k{[K:!h &5CJOJQJaJmH sH hP<CJOJQJaJmH sH h'yCJOJQJaJmH sH h &CJOJQJaJmH sH hoCJOJQJaJmH sH h}U8CJOJQJaJmH sH $hP<hP<CJOJQJaJmH sH (hOoh[5B*CJOJQJaJph'hOohOo5CJOJQJaJmH sH 'hOoh[5CJOJQJaJmH sH (h2dhOv5B*CJOJQJaJphDm"n"##b#c##=>KKBLWqq$dh]`a$gd;^$dh]`a$gdr$dh`a$gd;$dh]`a$gdOv$ hdha$gdOv$ hdha$gd!$ hdha$gd!$dh`a$gd}U8 n"w"y"""###,#E#a#b#c###|o|bK>.hPhP5CJOJQJaJhy5CJOJQJaJ-h!hOvB*CJOJQJaJmH phsH hI5CJOJQJaJhao5CJOJQJaJhIhI5CJOJQJaJhP5CJOJQJaJ'hFJB*CJOJQJaJmH phsH 'h!B*CJOJQJaJmH phsH -hP<hP<B*CJOJQJaJmH phsH $hP<hP<CJOJQJaJmH sH 'hP<hP<5CJOJQJaJmH sH #:%<%,(l())r*t****$/&/1116282N2222n3־ʣ|maRFh2mCJOJQJaJhP<h@IcCJOJQJaJhJpkCJOJQJaJhfahaCJOJQJaJ hbhb0JCJOJQJaJhbhbCJOJQJaJ h hi0h@IcCJOJQJaJhi0hi0CJOJQJaJhaCJOJQJaJh;^CJOJQJaJh h CJOJQJaJh CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJn3p3z33334 424444:;<;;;<<<X<<<<(=h====>˼zzzzznbRh nh=U!5CJOJQJaJhwBCJOJQJaJh;^CJOJQJaJhLCJOJQJaJh;CJOJQJaJh;h;CJOJQJaJhfahaCJOJQJaJh2mCJOJQJaJhfahfaCJOJQJaJ hfahfa0JCJOJQJaJhbCJOJQJaJh@IcCJOJQJaJhxzCJOJQJaJ>?@@AAA&BXBBD6EJGNG\GHHHIIIJJKKKKLʻֻ廬ʻthYJhy0J5CJOJQJaJh nh;^CJOJQJaJhzCJOJQJaJh9tCJOJQJaJh2mCJOJQJaJh nh54CJOJQJ]aJh nh[HCJOJQJ]aJh nh54CJOJQJaJh nh[HCJOJQJaJhaCJOJQJaJh nh=U!CJOJQJaJh;^CJOJQJaJh nh^aCJOJQJaJL,L0L|B|G|J|O|S|T|Ff$dh$7$8$H$Ifa$gdP<$dh$7$8$H$Ifa$gdP<dh$7$8$H$IfgdP<FfT|U|V||||||||||||||||||||Ffd $dh$7$8$H$Ifa$gdP<dh$7$8$H$IfgdP<Ffu $dh$7$8$H$Ifa$gdP<||||,}.}2}6}:}>}A}F}K}M}N}O}Q}V}[}`}d}h}FfBdh$7$8$H$IfgdP<FfS$dh$7$8$H$Ifa$gdP<$dh$7$8$H$Ifa$gdP<h}l}m}n}o}}}}}}}}}}}}}}}}}}Ff dh$7$8$H$IfgdP<Ff1$dh$7$8$H$Ifa$gdP<$dh$7$8$H$Ifa$gdP<}}}}}}}DFގsdh$7$8$H$IfgdP<dhgdP<$hdh`ha$gdiV$dh`a$gd $dh`a$gd%e $dha$gdP<Ff!$dh$7$8$H$Ifa$gdP<$dh$7$8$H$Ifa$gdP< $&lȄBDFTV;٢qbUE>b hP<hP<h hP<CJOJQJ\aJh@*CJOJQJ\aJh hP<CJOJQJaJ#jh*0JCJOJQJUaJhP<hP<5CJOJQJaJhP<hP<CJOJQJaJh|CJOJQJaJhP<hn{6CJOJQJaJhP<hn{CJOJQJaJh!CJOJQJaJh3CJOJQJaJhuACJOJQJaJh%eh&CJOJQJaJLƐАڐ$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff$qqdh$7$8$H$If]q^qgdP<*,ΑБґԑ@BFHFHJL \^\^@BD rtسر祖x#h7h&0J6CJOJQJaJhVCJOJQJaJh7h&CJOJQJaJh4aCJOJQJaJU%h hP<B*CJOJQJaJph#h hP<0J6CJOJQJaJh hP<CJOJQJaJ hP<hP<"h hP<5CJOJQJ\aJ/$(*,đΑґFf-$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff(ґԑ֑ڑ&.8BFFf\5$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff<1FHJNXbjrz "*2<FJFf=$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff|9JLNRZbjt~ޔFfE$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<FfA "&.6>HNVZ\^֕ڕ FfN$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<FfI19784,14+%3,17,110,531,447,8100H27. Prava i du~nosti trebaju biti isti za sve N40109149508117219784,35 %25,57,525,759,3100 Meu najprihvaenijim tvrdnjama na ovoj dimenziji ima i onih koje se odnose na kolektivizma i onih koje se odnose na individualizam, iako prema brojnosti prevladavaju kolektivisti ke tvrdnje. Tako se velika veina u enika sla~e da prava i du~nosti trebaju biti iste za sve (H27)  (85%), potom da treba te~iti skladu i izbjegavati sukobe (H17)  (85%), kad u inimo neki prekraaj nanosimo time atetu i sebi i drugima (H20)  (79%). Najprihvaenije individualisti ke tvrdnje su one da treba kazati ato mislimo iako se to drugima ne svia (H16). S tom se tvrdnjom sla~e 88% ispitanih u enika, a 79% u enika smatra da diploma treba poveati mogunost dobivanja vee plae (H23) te da kad u inimo neki prekraaj atetimo sebi samima (H19). Najmanje prihvaena tvrdnja je individualisti ka i ka~e da se kad neato ne znamo ne treba obratiti onima koji znaju, niti obavijest potra~iti u knjigama ili asopisima (H18). S ovime se ne sla~e 84% ispitanih u enika. Ravnote~a koju su srednjoakolci iskazali u dimenziji individualizam/kolektivizam dobar je pokazatelj njihovih pozitivnih izbora. Naime, podjednako slaganje s tvrdnjama koje se odnose na individualizam i onih koje se odnose na kolektivizam daje nam povratnu informaciju da su u enici sagledali va~nost solidarnosti, odgovornosti, a uz to ne zanemaruju dimenziju osobnog identiteta i pozitivnih karakteristika, kao ato su primjerice natjecateljski duh (osobina individualizma). Tab. 3. Mu~evnost/~enstvenost  deskripcija estica ESTICE HOFSTEDE1 U potpunosti se ne sla~em2 Uglavnom se ne sla~em3 Ne znam, nisam o tome razmialjao4 Uglavnom se sla~em5 U potpunosti se sla~emTotalProsjekSmjerH34. Za druatvo su najva~niji dobri meuljudski odnosi N377897648111819784,38 %1,93,94,932,856,5100H42. Za materijalnu sigurnost i osjeaje djeteta trebaju podjednako skrbiti i otac i majkaN3245132332143719784,57 %1,62,36,716,872,6100H43. Djevoj ice smiju plakati, a dje aci ne N123537611811113819781,76+%62,41965,67100H44. I djevoj ice i dje aci smiju plakati N10571115342134519784,39 %5,33,65,817,368100H51.Obrazovanje dje aka i djevoj ica treba biti razli ito N126732615211511819781,73+%64,116,57,75,86100H68. Meunarodne sukobe treba rjeaavati silomN10964951947012319781,80+%55,4259,83,56,2100H69. Meunarodne sukobe treba rjeaavati pregovorima i kompromisomN8571169546110719784,27 %4,33,68,527,656100H70. }ene se ne trebaju baviti politikom N103931520315726419782,14+%52,515,910,37,913,3100H75. }ene trebaju obavljati poslove koje muakarci ne obavljaju ili koje su napustiliN75454438816512719782,17+%38,127,519,68,36,4100 Meu najprihvaenijim tvrdnjama koje ine dimenziju mu~evnost/~enstvenost, prevladavaju one koje su po smislu orijentirane prema ~enstvenosti, a ne mu~evnosti. Prema stupnju prihvaenosti slijede tvrdnje prema kojima za materijalnu sigurnost i osjeaje djeteta trebaju podjednako skrbiti i otac i majka (H42) s kojom se sla~e gotovo 90% u enika, a potom da i djevoj ice i dje aci smiju plakati (H44) te da su za druatvo najva~niji dobri meuljudski odnosi (H34) s kojima se sla~e izmeu 85% i 90% ispitanih u enika. Takoer, velika veina u enika sla~e se da meunarodne sukobe treba rjeaavati pregovorima i kompromisom (H69), a ne silom (H68)  (80%). Sve ove tvrdnje ozna avaju ~enstvenost. Dvije tvrdnje s najni~im prosjecima su one da obrazovanje dje aka i djevoj ica treba biti razli ito (H51) te da djevoj ice smiju plakati, a dje aci ne (H43). Viae od 80% ispitanih u enika s ovim se tvrdnjama ne sla~e. Takoer, veina u enika se ne sla~e da ~ene trebaju obavljati poslove koje muakarci ne obavljaju ili koje su napustili (H75)  (66%) kao ni s tvrdnjom da se ~ene ne trebaju baviti politikom (H70)  (69%). Sve se ove tvrdnje odnose na mu~evnost. U dimenziji, mu~evnost/~enstvenost, koju je Hofstede odredio prema muako/~enskim stereotipima uloga koja vladaju u druatvu ispituju su rodne (druatvene) uloge u druatvu = naciji. To zna i da se svi pripadnici nacije (bez obzira na spol) opredjeljuju za muake ili ~enske oblike na ina mialjenja i ponaaanja. Ispitani srednjoakolci izrazili su vrijednosti koje podjednako zastupaju i muake i ~enske oblike ponaaanja. Istra~ivanjima koja su provedena u toj dimenziji uvidjelo se je da su nacije koje se smjeataju u  ~enstvenu kategoriju pokazuju viae tolerancije prema spolnim/rodnim razlikama, spolnoj orijentaciji, da nisu homofobni te da su stigmatizacija i diskriminacija u njoj manje prisutni. Stoga, s obzirom na dobivene rezultate smatramo da spolni odgoj treba biti dimenzija interkulturalnog odgoja i obrazovanja, jer razumijevanje drugih i druga ijih treba sagledati sa svih aspekata druatvenih odnosa. Posebno se mogu, kao pozitivni stavovi prema jednakopravnosti spolova, izdvojiti iskazani stavovi srednjoakolaca o odgoju djece pri emu se oni opredjeljuju za ravnopravnu ulogu oca i majke kao i podatak da smatraju kako odgoj djece, bez obzira na spol, treba bit jednak. Tab. 4. Kontrola neizvjesnosti  deskripcija estica ESTICE HOFSTEDE1 U potpunosti se ne sla~em2 Uglavnom se ne sla~em3 Ne znam, nisam o tome razmialjao4 Uglavnom se sla~em5 U potpunosti se sla~emTotalProsjekSmjerH79. Najbolje je otvoreno izraziti svoje osjeaje N4914912270095819784,20+%2,57,56,235,448,4100H80. Najbolje je prikrivati svoje osjeaje N7957431651908519782,00 %40,237,68,39,64,3100H89. Vrijeme je novac N21929728957360019783,52+%11,11514,62930,3100H95. Izmeu trajnog zaposlenja s osrednjom plaom i privremenog zaposlenja s dobrom plaom, bolje je izabrati trajno zaposlenje N9420043163661719783,75+%4,810,121,832,231,2100H108. Nitko ne treba biti proganjan zbog svojih uvjerenja.N9786041821169819781,86 %49,430,59,25,95100H109. Nije mogue prijateljstvo meu ljudima koji imaju suprotne ideje (npr. razli ita politi ka i religijska uvjerenja.)N101753319312910619781,87+%51,426,99,86,55,4100 Tvrdnja s prosjekom veim od 4,00 koja ozna ava visoku kontrolu neizvjesnosti odnosi se na mialjenje da je najbolje otvoreno izraziti svoje osjeaje (H79) s im se sla~e 84% u enika. Sljedeom tvrdnjom (H80) u kojoj se 78% u enika ne sla~e da je najbolje prikrivati svoje osjeaje u enici su iskazali visoku kontrolu neizvjesnosti i time potvrdili svoj prethodno iskazan stav. Joa jedna tvrdnja koja se odnosi na visoku kontrolu neizvjesnosti s kojom se veina ispitanih u enika sla~e (njih 63%) je ona da je izmeu trajnog zaposlenja s osrednjom plaom i privremenog zaposlenja s dobrom plaom bolje izabrati trajno zaposlenje (H95) ime u enici izra~avaju potrebu za sigurnoau. Tvrdnja s najni~im prosjekom je ona da nitko ne treba biti proganjan zbog svojih uvjerenja (H108)  ova tvrdnja odnosi se na nisku kontrolu neizvjesnosti, a s njom se ne sla~e ak 80% ispitanih u enika. Ovako veliki prosjek iskazivanja netolerancije prema druga ijim stavovima iznenauje tim viae ato su u enici u slijedeoj tvrdnji (H109) iskazali stav kojim prihvaaju prijateljstvo meu ljudima koji imaju suprotne ideje (78%). Dimenzija kontrola neizvjesnosti u kojoj u enici izra~avaju srednji stupanj (socijalne) anksioznosti pokazatelj je da kurikulum treba uklju iti sadr~aje koji e ja ati samopouzdanje, samostalnost, poduzetnost, kreativnost, osobni identitet, empati nost. Potrebno ih je nau iti nenasilno rjeaavati sukobe, razviti im kriti ki stav i sposobnost prihvaanja druga ijih stavova i opredjeljenja te ih pripremiti da budu spremni riskirati i prihvaati stalne promjene. U enike treba osposobiti za donoaenje odgovornih odluka koje su va~ne za njihovo psiho-fizi ko zdravlje i pomoi im da usvoje vjeatine putem kojih e razviti pozitivan odnos prema sebi, a time i pozitivan odnos prema drugima. Prema zaklju ku Kultura i kurikulum usko su povezani. Naime, karakteristika i kulture i kurikuluma je da su promjenjivi i otvoreni novim spoznajama, dostignuima, vrijednostima. Promjena jednog, uvjetuje promjenu drugoga. Kultura odreuje kurikulum, a ishodi kurikuluma mijenjaju kulturu (svijest, stavove, vrijednosti). Interkulturalni odgoj i obrazovanje jedna je od temeljnih odrednica Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma. Njime se prenose vrijednosti i stavovi koji mlade pripremaju za prihvaanje demokratskih vrijednosti. Jedan od cilja i zadataka interkulturalnog odgoja je i stjecanje interkulturalnih kompetencija koje nam poma~u razumjeti na in na koji kultura oblikuje naae stavove o sebi i drugima. Kroz interkulturalni odgoj i obrazovanje mladi u e njegovati kulturno-povijesnu tradiciju, identitet, jezik, kriti ki osvjeauju etni ke, rasne, rodne i druge imbenike druatvene nejednakosti te stje u po~eljne stavove i vrijednosti. Uspjeaan interkulturalni kurikulum pretpostavlja interdisciplinarnost, kriti ki pristup, poatenje, nepristranost, poativanje razlika, osjetljivost na probleme drugih, suradnju i solidarnost, usmjerenost na dobrobit u enika, odgovornost za promjene. Interkulturalni kurikulum ima viae zadaa: nau iti ~ivjeti zajedno, nenasilno rjeaavati sukobe, razviti toleranciju i razviti kriti ki stav, obrazovati za ljudska prava i graanstvo... Odgojno-obrazovno djelovanje koje je definirano Nacionalnim okvirnim kurikulumom, kao i njegovim interkulturalnim odrednicama, poatuje i prenosi pozitivne vrijednosti, stvara uvjete za ~ivot u budunosti. Odrednice nacionalne kulture temelj su pri izradi interkutluralnog kurikuluma. Otvorena koncepcija kurikuluma pru~a mogunost da svi sudionici odgoja i obrazovanja budu uklju eni u proces njegove (su)konstrukcije. Posebno je va~no u razvoj kurikuluma implementirati posebnosti socijalne i kulturne sredine pri odreivanju temeljnih vrijednosti. Interkulturne sadr~aje mogue je integrirati u gotovo sve nastavne predmete, izvannastavne i druge aktivnosti akole i socijalne zajednice. Stavovi i vrijednosti koje su srednjoakolci iskazali u ovom istra~ivanju ukazuju na prosje an (srednji) stupanj osvijeatenosti prema nejednako rasporeenoj moi u naaem druatvu, podjednaku tendenciju prema individualizmu i kolektivizmu, svjesnost o potrebi voenja brige o drugima, ali jednako tako brige o sebi, izra~avaju ambicioznost, ~elju za uspjehom, premda cijene i kvalitetu ~ivota, na granici su izmeu mu~evnih i ~enstvenih obilje~ja i iskazuju srednji stupanj kontrole neizvjesnosti (anksioznosti). Srednjoakolci su iskazivanjem svojih stavova pokazali da u odreenoj mjeri imaju usvojene temeljne vrijednosti (dostojanstvo, pravednost, druatvenu jednakost, toleranciju, mir, dijalog, demokraciju& ), definirane Nacionalnim okvirnom kurikulumom, no cilj je da ih u enici usvoje u potpunosti. Zbog toga je potrebno pri odreivanju o ekivanih postignua u enika koja bi bila usmjerena na razvoj interkulturalnih kompetencija, tolerancije, pravednosti, pozitivnih vrijednosti, poduzetnosti, solidarnosti, poatenja, pozitivnog dijaloga, ja anje vlastitog i nacionalnog identiteta, te za spremnost na promjene i prihvaanje razli itosti u multikulturalnom okru~ju. Rezultati istra~ivanja ukazuju i na potrebu da se kroz interkulturalnost poti e razvoj graanske kompetencije. U enike stoga treba poticati na razvoj demokratskih odnosa u druatvu putem aktivnosti kao ato su humanitarni rad, sudjelovanje u prigodnim obilje~avanjima zna ajnih dogaaja, akcijama solidarnosti, projektnoj nastavi, iskustvenim u enjem, debatama& Literatura Bartulovi, M., 2011: Hofstedeova dimenzija mu~evnosti kao analiti ki okvir rodne jednakosti i seksualne razli itosti, Pedagogijska istra~ivanja, 37 (1), 171-185. Bennett, M. J. (ed.), 2000: Basic concepts of Intercultural Communication. Selected Readings. Charles, K. R., 2000: Unity in diversity. A study of work values, attitudes and motivation in a multicutlural society, Rivista Interamericana de Psicologia 34 (1). a i-Kumpes, J. (ur.), 1999: Kultura, etni nost, identitet, Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko socioloako druatvo, Zagreb. Fuchs, R., Vican, D. i Milanovi Litre, I., (ur.) 2011: Nacionalni okvirni kurikulum za predakolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjoakolsko obrazovanje, MZOS, Zagreb. Fukuyama, F., 2000: Povjerenje - druatvene vrline i stvaranje blagostanja, Izvori, Zagreb. Hofstede, G., 2003: Cultures and organizations, Software of the Mind, Profile Books LTD, London. Hofstede, G., Hofstede, G. J., 2005: Cultures and Organizations; Software of the Mind. Intercultural Cooperation and Its Importance for Survival, McGraw-Hill, New York. Hrvati, N. i Sabli, M., 2008: Interkulturalne dimenzije nacionalnog kurikuluma, Pedagogijska istra~ivanja 5 (2), 197-208. Hrvati, N., 2011: Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima, Pedagogijska istra~ivanja, 37 (1), 7-19. Jelin i, D. A., Globalizacija i hrvatski identitet, (HYPERLINK "http://www.matis.hr/zbornici/2001/"http://www.matis.hr/zbornici/2001/, (30. travnja 2007.). Katunari, V., 1996: Tri lica kulture, Druatvena istra~ivanja 5 (24-26), 831-858. Katunari, V., 2004: Od distinkcije prema srodnosti: model  Nacionalne kulture Geerta Hofstedea, Pedagogijska istra~ivanja 1 (1), 25-41. Kim, Y. Y., 1992: Development of intercultural identity. Paper presented at the annual conference oft he International Communication Association. Miami, Florida, 22. Mijatovi, A., Previai, V. (ur.) 1999: Demokratska i interkulturalna obilje~ja srednjoakolaca u Hrvatskoj, Interkultura, Zagreb. Piral, E., 2001: Komparativna analiza nastanih programa i stavova u itelja u interkulturalizmu, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu (doktorska disertacija), Zagreb. Previai, V., 2004: Interkulturalni stavovi hrvatskih srednjoakolaca, Pedagogijska istra~ivanja 1 (1), 23 25. Previai, V. (ur.), 2007: Kurikulum  teorije  metodologija  sadr~aj  struktura, `kolska knjiga, Zagreb. Sabli, M., 2009: Sukonstrukcija interkulturalnog kurikuluma, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju, (doktorska disertacija), Zagreb. Scollon, R. (ed.), 2000: Intercultural Communication: A Discourse Approach, Blackwell Publishing Ltd. Skledar, N., 2001: ovjek i kultura, Uvod u socio-kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zavod za sociologiju, Matica hrvatska, Zapreai. Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, MZOS, Zagreb, 2012. Spaji-Vrkaa, V., Kuko , M. i Baai, S., 2001: Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju, Interdisciplinarni rje nik, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, Zagreb. Vican, D., Raki, V. i Milanovi L. I., 2007: Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predakolski odgoj, ope obvezno i srednjoakolsko obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta RH, Zagreb.  Smjer - tvrdnje s oznakom  + odnose se na visoku hijerarhijsku distancu, a one s oznakom    na nisku hijerarhijsku distancu. Interpretacija  ako tvrdnja ima predznak    i u enici ju prihvaaju, zna i da iskazuju nizak stupanj hijerarhijske distance, a ako ju ne prihvaaju onda iskazuju visok stupanj hijerarhijske distance na toj tvrdnji. I obrnuto, za tvrdnje sa znakom  + : ako ju prihvaaju onda iskazuju visoku hijerarhijsku distancu, a ako ju ne prihvaaju onda iskazuju nisku hijerarhijsku distancu na toj tvrdnji.  Prosjek za svaku tvrdnju dobiven je tako ato se je broj odgovora pomno~io s brojem koji ozna ava slaganje/neslaganje s navedenom tvrdnjom, zbrojile su se dobivene vrijednosti, te se je zbroj podijelio s ukupnim brojem ispitanika.  Smjer - tvrdnje s oznakom  + odnose se na individualizam, a one s oznakom    na kolektivizam  Smjer - tvrdnje s oznakom  + odnose se na mu~evnost, a one s oznakom    na ~enstvenost  Smjer - tvrdnje s oznakom  + odnose se visoku kontrolu neizvjesnosti, a one s oznakom    na nisku kontrolu neizvjesnost.      (0:DNVZ\^Ff\V$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff@BDnp$hdh`ha$gd|$dh`a$gdn{$dh`a$gdurFf^$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff|ZT.lnp.޷qbPbAh hP<CJOJQJaJ#jh}0JCJOJQJUaJhP<hP<CJOJQJaJhP<h|CJOJQJaJhn{CJOJQJaJh|CJOJQJaJhhn{6CJOJQJaJhhn{CJOJQJaJh&CJOJQJaJh7hG"SCJOJQJaJhVCJOJQJaJh7h&CJOJQJaJ#h7h&0J6CJOJQJaJp8j.:<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ffbqqdh$7$8$H$If]q^qgdP<$dh$7$8$H$Ifa$gdP<dh$7$8$H$IfgdP<dhgdP<.:<.0$&(*jl BDǵǵٵǵٵ視}ٵٵ#hwhP<0J6CJOJQJaJ hwhP<hwhP<CJOJQJ\aJhwhP<CJOJQJaJ"h hP<5CJOJQJ\aJ#h hP<0J6CJOJQJaJh hP<CJOJQJaJ hP<hP<h hP<CJOJQJ\aJ1  (,.0Ffjdh$IfgdP<Fff$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<$(*,08@HR\dhjlFf=sdh$IfgdP<Ffo$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP< $(04<@BDFf}{dh$IfgdP<Ff]w$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<Ffdh$IfgdP<Ff$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP< vzFfdh$IfgdP<Ff݇$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<~Ff=dh$IfgdP<Ff$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<@VZdFf}dh$IfgdP<Ff]$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dlt|Ffdh$IfgdP<Ff$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<$dh`a$gdDpFfdh$IfgdP<Ffݨ$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<\"$04J24$(>h>ϷϷxxl]M]hP<hn{6CJOJQJaJhP<hn{CJOJQJaJhn{CJOJQJaJ#hQh&0J6CJOJQJaJhz;CJOJQJaJ#hQhJx0J6CJOJQJaJhQhJxCJOJQJaJhJxCJOJQJaJh@4CJOJQJaJhQh&CJOJQJaJh|CJOJQJaJ hP<hP<h hP<CJOJQJaJ$fh2d (4qqdh$7$8$H$If]q^qgdP<$dh$7$8$H$Ifa$gdP<dh$7$8$H$IfgdP<dhgdP<$dh`a$gdAt$hdh`ha$gdn{$dh`a$gdDp>fhvx(46 "nrt>@8:ptִƥ|j|||j||#h hP<0J6CJOJQJaJ"h hP<5CJOJQJ\aJ hP<hP<h hP<CJOJQJ\aJh hP<CJOJQJaJ#jhF10JCJOJQJUaJhP<hP<5CJOJQJaJhP<hP<CJOJQJaJhn{CJOJQJaJhhn{CJOJQJaJ)46 Ff>$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff! "z~Ff~$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff^.2:BJRZdnrtvzFf$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff&08<>Ff$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff>@ &*268Ff>$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff8:.2<DLT\fptvx|Ff~$dh$Ifa$gdP<$dh$Ifa$gdP<dh$IfgdP<Ff^tvTVXbdj(*r2r  ÷ϨϨÍύϜύ~Ϸrcrrh4ahhCJOJQJaJhhCJOJQJaJh4ahHCJOJQJaJh4ah&CJOJQJaJh'JSCJOJQJaJh4ah# -CJOJQJaJhCJOJQJaJh# -CJOJQJaJhHCJOJQJaJhP<hP<CJOJQJaJh hP<CJOJQJaJ hP<hP<# n T2!+{j$dh`a$gd$dh`a$gd4a$dh`a$gdI$dh`a$gdFJ$hdh`ha$gdFJ$hdh`ha$gd# -$dh`a$gd-3Sm$$dh`a$gd'JSm$ dhgdP<Ff     ` f j l n   (Xz&(Һwwwk_kL%hhP<B*CJOJQJaJphhUCJOJQJaJhm^wCJOJQJaJh.HCJOJQJaJhyiCJOJQJaJhhP<6CJOJQJaJhhP<CJOJQJaJh# -CJOJQJaJh-3SCJOJQJaJh'JSCJOJQJaJhhCJOJQJaJh4ah&CJOJQJaJ#h4ah&0J6CJOJQJaJ028!!P"b""%%&P&+++ ,,4,F,ƺƩƝsdUsUdUI=IUh/CJOJQJaJh<CJOJQJaJhIhICJOJQJaJhIh%.CJOJQJaJhCJOJQJaJh%.hCJOJQJaJh%.h%.CJOJQJaJhP<CJOJQJaJ hh0JCJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJh4ah4a5CJOJQJaJhFJhIUCJOJQJaJhSCJOJQJaJF,,,----.0....&/B/J/L/²l\lGl8h0h0CJOJQJaJ(h0h06B*CJOJQJaJphh$eB*CJOJQJaJph%h0h0B*CJOJQJaJphh0B*CJOJQJaJphhd~hS5CJOJQJaJ%h*EhIUB*CJOJQJaJphh|B*CJOJQJaJphh<B*CJOJQJaJph%hIhIB*CJOJQJaJphhIhICJOJQJaJh/CJOJQJaJ+--.L/ 0R1234t5678$ & F;dh]^`;a$gd3z!$ & F ;dh]^`;a$gdDs+!$ & F ;dh]^`;a$gd $dha$gd$hdh7$8$H$`ha$gdIU L/// 00@1R1112233$44455:55666j77777"8b8d88888񞒃wgh3zh3z6CJOJQJaJh$eCJOJQJaJh3zh3zCJOJQJaJh3zCJOJQJaJhd~CJOJQJaJhCJOJQJaJh&CJOJQJaJhhd~6CJOJQJaJhhd~CJOJQJaJhd~hd~6CJOJQJaJhd~hd~CJOJQJaJ"88"9$99999D:p:^;;J==== >>????@P@@ABC^CC"DD E4E6EFG2Hݰݰݰݤݰݘݘݰݰݰݰ݇ufݰhFhd~CJOJQJaJ#hd~hd~0J)6CJOJQJaJ hd~hd~0J)CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhd~hd~6CJOJQJaJ hd~hd~0JCJOJQJaJh_jh_Uhd~hd~CJOJQJaJ%h3zh3zB*CJOJQJaJph%89:;<=?l@DAlB8CD6EvF2H4HVL&N$a$gdP< $da$gd! $dha$gd!$ & F ;dh]^`;a$gdDs+ & F ;dh]^`;gdDs+2H4H6H8HJHHHTLVLXL&N(N*N666666666666666666666666666666666666666666666H666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J P<Normal dCJ_HaJmHsHtH n n P<Naslov 1ddd@&[$\$*5CJ0KH$OJPJQJ\aJ0mHsHtHj 2j P<Naslov 3ddd@&[$\$&5CJOJPJQJ\aJmHsHtH>A`> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa (O( P<0bodytextX/X P< Naslov 1 Char&5CJ0KH$OJPJQJ\^JaJ0tHT/T P< Naslov 3 Char"5CJOJPJQJ\^JaJtHb "b P<0Podno~jedp# CJOJPJQJaJmHsHtHJ/1J P<0 Podno~je CharCJOJPJQJ^JaJ2)A2 P< Broj stranice6U`Q6 P< Hiperveza >*B*phd^bd P<Standard (Web)ddd[$\$CJOJPJQJaJtH>&`q> P<0Referenca fusnoteH*``` P<0 Tekst fusnote d CJOJPJQJaJmHsHtHT/T P<0Tekst fusnote CharCJOJPJQJ^JaJd d P< Zaglavljedp# CJOJPJQJaJmHsHtHP/P P<Zaglavlje CharCJOJPJQJ^JaJtH0W 0 P< Naglaaeno5\B/B P<google-src-text1 <VOV P<goog_qs-tidbit goog_qs-tidbit-0 P<Reaetka tablice7:V0 dCJOJPJQJ^JaJtHF' F P<Referenca komentaraCJaJN N "P<Tekst komentara!CJaJmHsHtHX/!X !P<Tekst komentara CharCJOJPJQJ^JaJDj D $P<Predmet komentara#5\b/Ab #P<Predmet komentara Char5CJOJPJQJ\^JaJ` R` &P<Tekst balon ia %dCJOJQJaJmHsHtHX/aX %P<Tekst balon ia CharCJOJPJQJ^JaJ0X q0 P<@ Istaknuto6]88 P<goog_qs-tidbit-08O8 P<goog_qs-tidbit-1RR P<Odlomak popisa1 *^m$CJOJPJQJf/f P<Default +7$8$H$1B*CJOJPJQJ^J_HaJmHphsHtH`B ` -P< Tijelo teksta,dKa$CJOJQJaJmHsHtHX/X ,P<Tijelo teksta CharCJOJPJQJ^JaJtH/ P<st1/ P<st^^ P< Odlomak popisa0d^CJOJPJQJaJtHRR d~Odlomak popisa2 1^m$CJOJPJQJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] => ISa\7:  ln"#n3>LUL_bsjz$.>t F,L/82HOPKMNPQRSTUWXY[acDWv{T||h}}ґFJpd4 >8+8&NPLOVZ\]^_`bdefgh?nXXL# @0(  B S  ? 2BgvDSis)GMNW 7 C - 9 FVy'6?N!!""""####a$q$ %%&&''(#())1)**7+@+,,[.j...L/\/////:0I00 1 11]1g11111112'2222222J4Z4 55v55 6686H666f7r788D9S999::<<+=7===@@HHUMeMNORR@XPX\\__baeajjmmnnnnaopoPp_p@qOqZrjrrs2xBx#y3ytyyzzT{[{d{f{p{u{v{~{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|| |||| |!|(|*|1|2|@|D|N|]|c|i|k|||}}%}'}}}~~~#~$~'~(~5~7~?~@~B~C~F~G~K~U~Z~h~p~v~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~%1@KQR[Áā́сԁՁہ܁ HJapPVbpq %&.09:DEHJQv{PUȇ MNUV^_Xi r ac&&&&,,,,1122!5"567+7-799;;<<======>>,>->P>Q>f>g>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??Q?R?V?W?Z?[?^?_?b?c?f?g?k?l?p?q?s?u?z?{???????????????????????????@@@ @ @@@@@@@@^@_@e@f@i@j@m@n@p@q@s@t@x@y@}@~@@@@@@@@@@@@@@@BBDDHH I III:I;ISITIwIxIIIIIIIIIIIJJJJ J J J JJJJJJJJ J"J$J)J*J-J.J1J2J6J7J;JTATFTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUUUUUU U#U$U'U(U,U-U1U2U4U6UJv4PP Bhx:fm\^so(|G5!9x[5#X\ A#DLH$xڈ[ T'&MrC+9x,50:0-0;dB=<6=Li Ki=Bm>FE%^G0uI̔l\N5PjQ@k}XV.X9x"ZvYZZ#\^L]z4l^~ie5iRhJl^<5nOs0'uV dzX`tl|Z}0,^,`o(.^`. L^ `L. ^ `.l^l`.<L^<`L. ^ `.^`.L^`L.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.88^8`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.z0^z`05o(.^`.L^`L. ^ `.R^R`."L^"`L.^`.^`.L^`L.^`o(.-^-`o(..0^`0o(...0^`0o(.... N ^N `o( ..... i ^i `o( ......  `^ ``o(....... `^``o(........ ^`o(.........80^8`0o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.>^`>o(.88^8`.L^`L.  ^ `.  ^ `.xLx^x`L.HH^H`.^`.L^`L.80^8`0o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`o(.pp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(,^,`o(.^`. L^ `L. ^ `.l^l`.<L^<`L. ^ `.^`.L^`L.^`6o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.80^8`0o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.-^-`o(.  ^` o(..0^`0o(...0^`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... e`^e``o(....... e`^e``o(........  ^ `o(.........^`o(.,^,`o(..0^`0o(...L0^L`0o(....  ^ `o( ..... l ^l `o( ...... 0`^0``o(....... `^``o(........ P^P`o(.........8^8`o(.8^8`o(..0^`0o(...0^`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... p`^p``o(....... p`^p``o(........  ^ `o(......... ^`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(  p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(^`o(.TT^T`.$ L$ ^$ `L.  ^ `.^`.L^`L.dd^d`.44^4`.L^`L.^`o(.a^a`.1 L^1 `L.^`.^`.L^`L.q^q`.A^A`.L^`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.P ^P `OJQJ^Jo(o  ^ `OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( `^``OJQJo(0^0`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo()^)`o(.^`o(..0^`0o(...0^`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........  ^ `o(.........-^-`o(.^`. L^ `L. ^ `.m^m`.=L^=`L. ^ `.^`.L^`L.,^,`o(.^`. L^ `L. ^ `.l^l`.<L^<`L. ^ `.^`.L^`L.,^,`^Jo()^`^J. L^ `L^J. ^ `^J.l^l`^J.<L^<`L^J. ^ `^J.^`^J.L^`L^J.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(80^8`05o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.80^8`0o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. OJQJo(o(.^J^J^J^J^J^J^J ^`OJQJo(v^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.TT^T`.$ L$ ^$ `L.  ^ `.^`.L^`L.dd^d`.44^4`.L^`L.80^8`0o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. 8^8`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o  ^ `OJQJo(  ^ `OJQJo(x^x`OJQJ^Jo(o H^H`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo(^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.-$M` 'uXE,5:Os}=so dzZU$"Z%^Gl^Ki=@k}XJl A#5![5#Lp C+x:\^Jv<5nx:  I\N5PZ#\~i-0;'up 5iL]ZU YZ**Zʊ\Y 9~*QD,Z?*Qt?0r̐DzyBQ .4`w& Dv;o!}7?3dp$eRn# 5q   7/ & y o  454K0r*g p=U!)"-"^"B#($I$ &V'c'/( )@*Ds+# -%./i0R1;23W4@4}U8;,*;z;=z?rX@/AuA*EFgG.HIFJ(OOG"S-3S'JSIUiVYjY@DZ[a\;^S^r`a@Ic2lc2deqe#eWggyi1kJpk2m nOoao)pDp~pq rptOvwRS%ehIHVK}yd~bbo5urAtfagr<Z~P%;Gs%_l F1g(^'yR) %LwxI&4aȇʇ@0  !&(),-127<=>@HIJLXXX4@X$X(X4X>X@XBXLXPXRXXXZXbXdXnXxXzX@X~XXXXUnknown G* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.@ Calibri5. *aTahomaK: K PUniZgLightCorbel?= * Courier New;WingdingsA$BCambria Math"qEA*gFA*g' DsEwG20 3qHP  $PP<2!xxRenataRenata*                           ! " # $ % & ' ( ) Oh+'0l   ( 4 @LT\dRenata Normal.dotmRenata3Microsoft Office Word@e@(3U@V@}ɤDs՜.+,D՜.+,, hp|  E  Naslov0 8@ _PID_HLINKSA 2;#http://www.matis.hr/zbornici/2001/" V8mailto:rburai@geog.pmf.hr"   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F֤@Data 91Table@WordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore֤k֤452HEKLHKZ==2֤k֤Item  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q