Naslov
Potencijal proizvodnje Lonicera caerulea var. kamtschatica u Hrvatskoj
(Production potential of Lonicera caerulea var. kamtschatica in Croatia)

Autori
Duralija, Boris ; Franc, Kristijan ; Karlović, Ksenija ; Šindrak, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
ZBORNIK SAŽETAKA 9. ZNANSTVENO-STRUČNO SAVJETOVANJE HRVATSKIH VOĆARA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM / Šimunović, Višnja ; Strikić, Frane - Split : Hrvatska voćarska zajednica, 2014, 52-53

Skup
9. ZNANSTVENO-STRUČNO SAVJETOVANJE HRVATSKIH VOĆARA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 06.02.2014. - 08.02.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Lonicera caerulea var. kamtschatica; mogućnost uzgoja; sortiment
(Lonicera caerulea var. kamtschatica; growing possibilities; assortment)

Sažetak
Lonicera caerulea var. kamtschatica je jagodasta voćna vrsta porijeklom iz sjeveroistočne Azije. Obzirom da nije prirodno rasprostranjena na području Hrvatske i da se radi o novoj vrsti na našem prostoru, u dostupnim podacima na hrvatskom jeziku koristi se veći broj sinonima. Tako neki autori za ovu vrstu koriste naziv haskap, jer tako ovu voćku i voće naziva narod Ainu koji živi na području njenog prirodnog rasprostranjenja. Naziv haskap koristi se u Japanu i Sjevernoj Americi (također honeyberry i honeysuckle). Drugi autori smatraju da ovu vrstu hrvatski treba označiti kao modra kozja krv ili modra kozokrvina s obzirom da postoje samonikli predstavnici roda Lonicera čiji je hrvatski naziv kozokrvina (kozja krv). U hrvatskim rasadnicima voćnog sadnog materijala prodaje se pod nazivom sibirska borovnica zbog plodova koji bojom i veličinom podsjećaju na borovnicu te najvjerojatnije zbog boljeg plasmana sadnica. Još se koriste sinonimi poput kamčatska borovnica, medna bobica, majska jagoda i drugi. U Hrvatskoj nema veliki značaj jer je slabo poznata voćna vrsta. Sadi se u proljeće ili jesen. Razmaci između grmova u redu iznose 1, 5 m ako želimo pojedinačne grmove ili 1 m ako želimo da nam grmovi rastu u obliku živice. Obično na jedan hektar dolazi 2-3 tisuće sadnica s urodom po sadnici od 1-3 kg. Sorte koje su se počele saditi su uglavnom europske i dolaze nam preko Poljske, a od njih možemo istaknuti sljedeće: 'Nimfa', 'Morena', 'Duet', 'Aurora', 'Rebeka', 'Wojtek' i 'Zojka'. Kao najvažnije značajke vrste koje su interesantne proizvođačima su rano vrijeme dozrijevanja plodova (svibanj), dobra otpornost na niske zimske temperature (do -45ºC) i one u cvatnji (do -7ºC) te zahtjev za sumom inaktivnih temperatura oko 1500 (za prag 7ºC). Plodovi su vrlo sitni (1-2 g), odlikuju se slatkokiselkastim okusom te značajnim antioksidativnim kapacitetom. Kao i većina ostalog jagodastog voća plodovi su vrlo mekani i nisu podesni za duže čuvanje. U prvim nasadima posađenima kod nas pokazalo se da je rast i razvoj biljaka neujednačen, a to variranje najviše ovisi o vrsti tla. Uvidjelo se da biljke sađene na skeletnom tlu imaju manji porast i slabije razvijenu osnovu grma, kraće i slabije izdanke u usporedbi sa biljkama posađenim na pjeskovitom ili glinastom tlu. Obzirom da se radi o relativno novoj voćnoj vrsti kod nas, do sada nije bilo značajnijeg uzgoja ili istraživanja ove vrste, stoga je potrebno bolje upoznati zahtjeve za uzgojem, potencijal rodnosti i kvalitetu plodova Lonicera caerulea var. kamtschatica u Republici Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA