Pregled bibliografske jedinice broj: 718813
Povezanost salivarnih biokemijskih biljega stresa s psihološkim pokazateljima i stupnjem tjelesne aktivnosti u studentskoj populaciji
Povezanost salivarnih biokemijskih biljega stresa s psihološkim pokazateljima i stupnjem tjelesne aktivnosti u studentskoj populaciji, 2014. (dekanova nagrada).
CROSBI ID: 718813 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost salivarnih biokemijskih biljega stresa s psihološkim pokazateljima i stupnjem tjelesne aktivnosti u studentskoj populaciji
(Correlation between salivary biochemical markers of stress and psychological indicators of physical activity levels in student populanonna)
Autori
Lipovec, Renata ; Radiček, Marija
Izvornik
Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, dekanova nagrada
Godina
2014
Ključne riječi
slina ; stres ; kortizol ; amilaza ; psihološko testiranje
(saliva ; stress ; amilase ; cortisol ; psychological testing)
Sažetak
Slina je tjelesna tekućina složenog sastava koja ima razne funkcije u usnoj šupljini. SŽS ima najznačajniju ulogu u regulaciji salivacije. Slina kao uzorak pogodna je zbog jednostavnosti uzorkovanja, a u njoj se analiti nalaze u slobodnom tj. aktivnom obliku. Stres je stanje u kojem je poremećena unutrašnja (psihofiziološka) ravnoteža organizma. Aktivira osovinu hipotalamus– hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde pa je salivarni kortizol indikator slobodnog kortizola, dobro korelira sa serumskom vrijednošću i odražava slobodnu frakciju koja je biološki aktivna. Istovremeno, stresna stanja stimuliraju simpatički neuronski sustav što uzrokuje promjenu sekrecije sAA iz salivarnih žlijezda. Hipoteza ovog istraživanja bila je da su studenti sa svakodnevnom intenzivnom fizičkom aktivnošću izloženi kroničnom stresu u odnosu na druge studente koji imaju minimalne fizičke aktivnosti. U istraživanje je bilo uključeno 54 zdravih dobrovoljaca (N = 54), studenata Sveučilišta u Zagrebu, podijeljenih u dvije skupine, jednu skupinu dobrovoljaca činili su fizički aktivni dobrovoljci (N = 27) sa Kineziološkog fakulteta - SK, a drugu skupinu činili su fizički neaktivni dobrovoljci (N = 27) sa ostalih fakulteta - OS. Skupina ispitanika bila je ujednačena po spolu, u prvoj skupini fizički aktivnih ispitanika bilo je 15 muškaraca i 12 žena, a u drugoj skupini fizički neaktivnih ispitanika bilo je 14 muškaraca i 13 žena, u dobi od 19 do 26 godina. Utvrđena je slaba do umjerena negativna povezanost između koncentracija salivarnog kortizola i sAA, ali nije dokazana statistička značajnost. Podjednaka povezanost zapažena je kod svih studenata neovisno o fizičkoj aktivnosti. Najbolja povezanost koncentracije kortizola i sAA i najčvršća statistička značajnost pokazala se u skupini studenata koji imaju umjerene fizičke aktivnosti. Nije utvrđena statistički značajna povezanost između biokemijskih pokazatelja stresa i rezultata dobivenih metodom psihološkog testiranja. Aktivnije i pozitivnije suočavanje sa stresnim stanjima zapaženo je kod studenata kineziologije na temelju jedne domene psihološkog testiranja stilova suočavanja sa stresnim situacijama. Usporedbom biokemijskih i psiholoških pokazatelja u odnosu na stres zaključujemo da su dvije skupine studenata izjednačene te da ne nalazimo objektivno uporište po kojem bismo mogli jednoj skupini pripisati kronični stres. Unatoč bitno različitim fizičkim aktivnostima nije utvrđena razlika između studentskih populacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Farmacija
Napomena
Mentor rada: Nada Vrkić, izv. prof. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rad je prijavljen na natječaj za Rektorovu nagradu u akademskoj godini 2013./2014. Nagrađen je Dekanovom nagradom na Farmaceutsko- biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2013./2014.
POVEZANOST RADA
Projekti:
134-0061245-0205 - Hemoreološki poremećaji u kroničnim bolestima (Vrkić, Nada, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
KBC "Sestre Milosrdnice"
Profili:
Nada Vrkić
(autor)