Naslov
Filozofija vrlina Josefa Piepera
(Josef Pieper's Philosophy of Virtue)

Autori
Mijatović, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.09

Godina
2014

Stranica
217

Mentor
Oslić, Josip

Ključne riječi
Pieper; filozofija vrlina; ljudska narav; moralni karakter; antropologija; metafizika.
(Pieper; philosophy of virtue; human nature; moral character; anthropology; metaphysics.)

Sažetak
Iz analize mnogobrojnih etičkih struja jasno proizlazi da izazovi s kojima se susreće moralno-etički subjekt ne samo da nisu razriješeni već se dodatno zaoštravaju. Jedan od mogućih odgovora na etičke promjene i probleme u društvu nudi i filozofija vrlina, koja se u istraživanju vrlina i njihove uloge u moralno-etičkom životu oslanja na rad Josefa Piepera. Pri tome je središnje pitanje shvaćanje ljudske naravi i njezine mogućnosti potpune aktualizacije, teorije i intencionalnosti djelovanja, postizanja konačnog cilja prakticiranjem vrlina... Bez fundamentalne povezanosti metafizike i etike, metafizike i antropologije, koje su oblici jednog koherentnog sistema, vrlo teško je pojmiti ljudsku narav kao teologijski projekt koji se mora realizirati. Ističući filozofijsko-teologijski karakter, Pieperova filozofija vrlina nam omogućuje razumijevanje supstancijalne uloge vrlina u formaciji kreposnog karaktera i esencijalnu ulogu milosti u usavršavanju čovjekovih sposobnosti čineći zajedno holističku sliku ljudskog napretka kao racionalnog bića. Na temelju početne poteškoće definiranja etike vrlina i iz filozofijske perspektive dana je konceptualna analiza i problematizacija fundamentalnih elemenata filozofije vrlina (ljudska narav, sreća, čovjekovo djelovanje, dobro, racionalnost) koji omogućuju preciznije i jasnije razumijevanje temeljnih pojmova pri čemu je prikazan značaj i funkcija vrlina u oblikovanju moralnog karaktera djelatnika. Koncept revitaliziranja vrlina predstavlja neodgodivi zahtjev i temeljni nacrt antropologijsko-metafizičke paradigme vrlina koja se jedina tiče cjeline ljudskoga života. Stoga filozofija vrlina, u svjesnoj suprotnosti prema onom obliku etike koja primarno razumijeva samu sebe kao diskurs opravdavanja moralnih normi, znači, prije svega, razvijajuću prirodnu mogućnost egzistencije, a ne njezino suzbijanje, odnosno kontinuitet nečega što je počelo davno prije i treba postići svoj cilj ispravnim djelovanjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA