Naslov
Teška astma
(Severe asthma)

Autori
Popović-Grle, Sanja

Izvornik
Medicus (1330-013X) 20 (2011), 2; 169-73

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
teška astma; definicija; fenotip; liječenje
(severe asthma; definition; phenotype; treatment)

Sažetak
Teška astma prisutna je u 5-10% bolesnika s astmom. Točni patofiziološki mehanizmi nisu poznati, ali je češća neutrofilna upala u dišnim putovima ili odsutnost upalnih promjena uz ubrzano remodeliranje bronha. Klinički se najčešće radi o nealergijskoj astmi u žena, pretežno fenotip astme kasne pojavnosti i aspirinska astma, dok alergijska astma znatno rjeđe pripada skupini teških astma. U svakog bolesnika s teškom astmom treba više puta evaluirati dijagnozu astme, pridržavanje terapije i tražiti pokretače astme. Prije nego što se u liječenju teške astme uvedu peroralni kortikosteroidi treba upotrijebiti najviše doze inhalacijskih kortikosteroida, do 2.000 μg beklometazona, uz dodatak beta2-agonista dugog djelovanja, antagonista leukotrijenskih receptora, teofilinskih preparata i antikolinergika dugog djelovanja. Ako se ne postigne uspjeh, može se pokušati liječenje omalizumabom ili antimikoticima više mjeseci, ili personalizirani pristup bolesniku. Razvijene su i bronhološke metode termoplastike. Liječenje bolesnika s teškom astmom odnosi 30-50% novčanih sredstava uloženih u liječenje astme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA