Pregled bibliografske jedinice broj: 717619
GIS modeliranje lokaliteta revitalizacije autohtonih otočnih kultura - otok Hvar
GIS modeliranje lokaliteta revitalizacije autohtonih otočnih kultura - otok Hvar // Anatomija otoka / Blagaić Bergman, Marina ; Niemčić, Iva (ur.).
Vis: Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb ; Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj, Vis, 2014. str. 32-33 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 717619 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
GIS modeliranje lokaliteta revitalizacije autohtonih otočnih kultura - otok Hvar
(GIS Modelling for the Revitalisation of Authentic Island Localities - the Island of Hvar)
Autori
Morić Španić, Antonio ; Durbešić, Anamarija ; Fuerst-Bjeliš, Borna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Anatomija otoka
/ Blagaić Bergman, Marina ; Niemčić, Iva - Vis : Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb ; Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj, Vis, 2014, 32-33
Skup
Budućnost sela i autohtonih poljoprivrednih kultura na otocima
Mjesto i datum
Vis, Hrvatska, 17.09.2014. - 21.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ekološka poljoprivreda; geografski informacijski sustav; održivi razvoj; otok Hvar; pejzaž
(organic agriculture; Geographic Information System; sustainable development; Island of Hvar; landscape)
Sažetak
Autohtoni pejzaž otoka Hvara znatno je izmijenjen u posljednjih dvjestotinjak godina, posebice intenzivnim razvojem turističke djelatnosti od polovice prošlog stoljeća. Koristeći GIS, kao najsustavniji metodološki alat za prostornu analizu, obavljen je uvid u prikaz stanja pejzaža 1975. godine i razdoblju od 2002. do 2011. godine. Uzevši u obzir međuzavisnost temeljnih prirodnogeografskih i sociogeografskih čimbenika oblikovanja okoliša, interpretiran je intenzitet pejzažnih promjena u promatranom razdoblju. Posebni naglasak stavljen je na mogućnost revitalizacije nekadašnjih poljoprivrednih zona otoka, uzgojem vinove loze, masline i lavande kao dominantnih poljoprivrednih kultura. Prijedlog revitalizacije agrarnih zona otoka Hvara, koji bi se razvijao u kontekstu projekta ''Hrvatski otočni proizvod'', temelji se na usporednoj analizi areala obradivih poljoprivrednih površina 1975. godine i današnjih agrarnih zona otoka. Na 58, 59 % agrarnih površina iz 1975. godine nije došlo do promjene tipa pejzaža, dok je na ostalih 3 833, 20 ha zahvaćenih deagrarizacijom utvrđen trend promjene ekstenzifikacija, koji se manifestira kroz prirodno zaraštanje makije i gariga. Upravo te, nekoć obradive, poljoprivredne zone zbog postojeće parcelizacije, omeđenosti suhozidima i položaja na terasiranim lokalitetima, predstavljaju ''zamrznuti'' poljoprivredni kapital otoka, koji se u razmjerno kratkom vremenu može ponovno aktivirati. Koristeći GIS alate, korelacijskom analizom prirodnogeografskih čimbenika (pedološke podloge, nagiba i ekspozicije terena) i odabranih autohtonih poljoprivrednih kultura i sorti, dobiven je prostorni model s najpovoljnijim lokalitetima za uzgoj odabranih kultura u slučaju aktiviranja nekoć obradivih agrarnih zona otoka. Analizom su obuhvaćene autohtone sorte vinove loze faros, drnekuša, bogdanuša i prč, lavanda i sorta masline oblica. Buduće gospodarenje otočnim prostorom moralo bi se razvijati kroz međuzavisnost održivog turizma i ekološki orijentirane poljoprivredne proizvodnje, kao dvaju temeljnih prostornih resursa otoka Hvara.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb