ࡱ> npijklmbjbj$$ =F|F|b%%%%%D:&:&:&&<':&+R0h0h0h01b79$|*%91199%%h0h04އއއ92%h0%h0އ9އއsh0"洃kfK<0Zxss%\ 99އ999999999999999999999 $:SVEU ILI`TE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Sran Raj evi Rak kao profesionalna bolest DIPLOMSKI RAD  Zagreb, 2014. Ovaj diplomski rad izraen je u Zavodu za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada `kole ''Andrija `tampar'' Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu pod vodstvom prof.dr.sc.Jadranke Mustajbegovi i predan je na ocjenu u akademskoj godini 2013./2014. Mentor rada: prof. dr.sc. Jadranka Mustajbegovi Sran Raj evi Sadr~aj Popis kratica 1. Sa~etak 2. Summary TOC \o "1-1" \h \z \t "Pomocni_naslov;1;Podnaslov_1;2;Podnaslov_2;3;Podnaslov_3;4"   HYPERLINK \l "_Toc389725239" 3. Uvod  PAGEREF _Toc389725239 \h 1  HYPERLINK \l "_Toc389725240" 3.1. Zakon o listi profesionalnih bolesti Republike Hrvatske  PAGEREF _Toc389725240 \h 2  HYPERLINK \l "_Toc389725241" 4. Karcinogene tvari i skupine profesionalnih karcinogena  PAGEREF _Toc389725241 \h 4  HYPERLINK \l "_Toc389725242" 4.1. Kemijski karcinogeni  PAGEREF _Toc389725242 \h 6  HYPERLINK \l "_Toc389725243" 4.1.1. Metali kao karcinogene tvari  PAGEREF _Toc389725243 \h 6  HYPERLINK \l "_Toc389725244" 4.1.2. Organski kemijski karcinogeni  PAGEREF _Toc389725244 \h 7  HYPERLINK \l "_Toc389725245" 4.1.3. Azbest  PAGEREF _Toc389725245 \h 8  HYPERLINK \l "_Toc389725246" 4.2. Fizikalni karcinogeni  PAGEREF _Toc389725246 \h 9  HYPERLINK \l "_Toc389725247" 4.3. Bioloki karcinogeni  PAGEREF _Toc389725247 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc389725248" 5. Otkrivanje i dokazivanje karcinogenih tvari  PAGEREF _Toc389725248 \h 12  HYPERLINK \l "_Toc389725249" 6. Karcinogeneza  PAGEREF _Toc389725249 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc389725250" 7. Sijela raka koja se povezuju sa profesionalnom izlo~enoau  PAGEREF _Toc389725250 \h 18  HYPERLINK \l "_Toc389725251" 7.1. Rak dianog sustava i maligni mezoteliom  PAGEREF _Toc389725251 \h 19  HYPERLINK \l "_Toc389725252" 7.1.1. Rak plua  PAGEREF _Toc389725252 \h 19  HYPERLINK \l "_Toc389725253" 7.1.2. Maligni mezoteliom  PAGEREF _Toc389725253 \h 22  HYPERLINK \l "_Toc389725254" 7.1.3. Rak sinusa, nosa i grkljana  PAGEREF _Toc389725254 \h 23  HYPERLINK \l "_Toc389725255" 7.2. Rak mokranog mjehura  PAGEREF _Toc389725255 \h 24  HYPERLINK \l "_Toc389725256" 7.3. Rak ko~e  PAGEREF _Toc389725256 \h 25  HYPERLINK \l "_Toc389725257" 7.4. Rak jetre  PAGEREF _Toc389725257 \h 26  HYPERLINK \l "_Toc389725258" 7.5. Rak krvotvornih organa  PAGEREF _Toc389725258 \h 27  HYPERLINK \l "_Toc389725259" 8. Zakoni i pravilnici Republike Hrvatske koji ureuju profesionalno izlaganje karcinogenima  PAGEREF _Toc389725259 \h 31  HYPERLINK \l "_Toc389725260" 8.1. Pravilnik o zaatiti radnika od rizika zbog izlo~enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima  PAGEREF _Toc389725260 \h 31  HYPERLINK \l "_Toc389725261" 8.2. Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu  PAGEREF _Toc389725261 \h 33  HYPERLINK \l "_Toc389725262" 8.3. Zakon o zatiti od ionizirajueg zra enja i sigurnosti izvora ionizirajueg zra enja  PAGEREF _Toc389725262 \h 34  HYPERLINK \l "_Toc389725263" 9. Zaklju ak  PAGEREF _Toc389725263 \h 36  HYPERLINK \l "_Toc389725264" 10. Zahvale  PAGEREF _Toc389725264 \h 37  HYPERLINK \l "_Toc389725265" 11. Literatura  PAGEREF _Toc389725265 \h 38  HYPERLINK \l "_Toc389725266" 12. }ivotopis  PAGEREF _Toc389725266 \h 40  Popis kratica DNA- deoxyribonucleic aciddeoksiribonukleinska kiselinaUV-ultravioletultraljubi asto HBV-hepatitis B virushepatitis B virusHCV-hepatitis C virushepatitis C virusIRAC-International Research Agency on CancerMeunarodna agencija za istra~ivanje rakaOSHA-Occupational Safety and Health AdministrationAdministracija zaatite na raduBCME-Bis-klorometil eterCMME-klorometil eterPAU-policikli ni aromatski ugljikovodiciVCM-vinilklorid monomerPVC-polivinil kloridSv-sivertIOSH-Institution of Occupational Safety and HealthInstitucija za zaatitu na raduHbsAg-hepatitis B virus surface antigenhepatitis B virus povrainski antigenSAD-Sjedinjene Ameri ke Dr~aveCT-computed tomographykompjuterizirana tomografijaMR-magnetic resonancemagnetska rezonancaUZV-ultrazvukCCOHS-Canadian Centre for Occupational Health and SafetyKanadski centar za zaatitu na raduSCCA-Seattle Cancer Care AllianceSeattle savez za zaatitu od karcinomaMDK-Maksimalno dopustiva koncentracijaSa~etak Rak kao profesionalna bolest Sran Raj evi Rak je skupni naziv za brojne bolesti ija je osnovna zna ajka da su nastali kao posljedica promjena na DNA, a profesionalni rak je rak koji je nastao kao posljedica izlaganja karcinogenim tvarima u radnom okoliau. Profesionalni rak ne razlikuje se ni klini ki ni bioloaki od raka bilo kojeg drugog podrijetla. Danas se smatra da je izlaganje karcinogenima na radnom mjestu uzrok 4 do 10 % svih karcinoma u muakaraca i oko 4 % karcinoma u ~ena. Karcinogeni radnog mjesta dijele se prema karcinogenom potencijalu da uzrokuju malignu pretvorbu i tu podjelu u inili su IRAC i Europska unija. Karcinogeni se dijele i u tri velike skupine, odnosno fizikalne, kemijske i bioloake karcinogene. Danas se zna da 56 profesionalnih atetnosti sigurno izaziva rak, 40 atetnosti vrlo vjerojatno uzrokuje, a 113 profesionalnih atetnosti je svrstano u mogue karcinogene. Naj eai profesionalni karcinomi jesu oni respiratornog trakta, organa mezotelnog podrijetla, mokranog mjehura i ko~e. Prevencija izlaganja karcinogenima u radnom okoliau i redoviti zdravstveni pregledi radnika vrlo su va~an faktor u smanjenju pobola od raka. Republika Hrvatska je zakonskim propisima i pravilnicima uredila obveze poslodavaca i prava radnika kojima se smanjuje izlaganje karcinogenim tvarima na radnom na na in da to ne utje e na zdravlje radnika i omoguila redovite zdravstvene preglede svim radnicima koji dolaze u dodir sa profesionalnim atetnostima. Klju ne rije i: rak, prevencija, zakonski propisi Summary Cancer as an occupational disease Sran Raj evi Cancer is a common term for a number of diseases whose main feature is that they occur as a result of changes in the DNA and professional cancer is cancer that has emerged as a result of exposure to carcinogens in the working environment. Occupational cancer has no differences either clinically or biologically of cancer of any other origin. Today it is considered that exposure to carcinogens in the workplace cause 4-10 % of all cancers in men and about 4 % of cancers in women. Workplace carcinogens are divided according to the carcinogenic potential to cause malignant transformation and that division is made in the IRAC and the European Union. Carcinogens are divided in three major groups - physical, chemical and biological carcinogens. Today it is known that 56 occupational hazards certainly causes cancer, 40 of them most likely causes cancer and 113 occupational hazards were classified as possible carcinogens. The most common occupational cancers are those of the respiratory tract, organs of mesothelial origin, bladder and skin. Considering that in Croatia every fourth man dies of cancer and a substantial percentage of cancer is caused by carcinogens in the workplace, prevention of the exposure to the carcinogens and regular health check-ups are very important factor in reducing the incidence of cancer. Republic of Croatia with the legislation and regulations has regulated the obligations of employers and of workers' rights that reduce the exposure to the carcinogens at work in a way that it does not affect the health of workers and allow regular medical examinations for all workers who are in contact with occupational hazards. Keywords: cancer, prevention, legislation Uvod Bolesti za koje se sa sigurnoau mo~e potvrditi da su nastale kao posljedica atetnosti u procesu rada i radne okoline nazivaju se profesionalnim bolestima, a jedna od najte~ih meu njima je i rak. Rak je skupni naziv za brojne bolesti ija je zajedni ka poveznica njihovo nastajanje nakon promjena nastalih na deoksiribonukleinskoj kiselini (DNA) koja je osnovna molekula u stanici odgovorna za rast i diobu stanice (Zavali 2006). Profesionalni rak se u svom klini kom i bioloakom sastavu ne razlikuje od zloudnih bolesti drugog podrijetla, ali je njegova bitna razlika u tome da nastaje kao posljedica izlaganja radnika kancerogenim tvarima u svom radnom okoliau. Povezanost raka s profesionalnim zanimanjem spominje se ve u 1700-tim godinama kada je Ramazzini postavio povezanost raka dojke sa zanimanjem opatica. Britanski lije nik Percival Pott joa 1775. godine povezao je rak ko~e skrotuma sa zanimanjem dimnja ara, a njema ki lije nik Rehn je 1895. godine rak mokranog mjehura povezao sa profesionalnom izlo~enosti anilinskim bojama (Pranji 2007). Danas, izlo~enost karcinogenima u radnoj okolini smatra se jednim od glavnih uzroka u nastanku od 4-10 % svih zloudnih bolesti u muakaraca, a oko 4 % u ~ena starijih od 30 godina. Meutim, jedan od najpoznatijih istra~iva a raka Samuel Epstein osporava gore navedene brojke i ka~e da se izlo~enost atetnim tvarima u radnoj okolini pre esto podcjenjuje te da su te brojke znatno vee (20-40 %) (Zavali 2006). Kod radnika u odreenim tehnoloakim procesima, pojedine vrste raka javljaju se i eae. Isto tako, ljudska izlo~enost pojedinim karcinogenima ne nalazi se samo u radnoj okolini, ve i u njihovoj ~ivotnoj okolini (npr. azbest, benzen, itd.). Zakon o listi profesionalnih bolesti Republike Hrvatske Tradicija praenja pobola u kojem uvjeti i na in rada su klju ni za nastanak bolesti, imaju dugu tradiciju na podru ju Hrvatske. Prvu knjigu medicine na hrvatskom jeziku napisao je 1776. godine Lalangue, lije nik iz Vara~dina, upravo o radnim uvjetima i profesionalnim bolestima kmetova:  Vrachtva ladanyska . Reich 1886. godine opisuje u  Lije ni kom vjesniku olovne kolike, a izmeu 1912. i 1935. Hanh u domaim i stranim asopisima objavljuje niz lanaka o profesionalnim bolestima. Prvu knjigu o profesionalnim bolestima napisao je 1939. godine Branko Kesi, direktor  `kole narodnog zdravlja (`ari, }uakin, Medicina rada i okoliaa). U samostalnoj se dr~avi prvi Zakon o listi profesionalnih bolesti pojavljuje 1998.godine (N.N. 162/98), te Zakon o izmjenama i dopunama zakona o listi profesionalnih bolesti 2007. godine (N.N. 107/07). Zakon utvruje bolesti koje se prema Zakonu o mirovinskom osiguranju smatraju profesionalnim bolestima, te poslovi i uvjeti koji uzrokuju te profesionalne bolesti. Zakonom je odreena definicija profesionalne bolesti, dakle bolest koja je posljedica djelovanja atetnosti radne okoline, uvjeta i na ina rada, a intenzitet atetnosti i duljina trajanja izlo~enosti na razini su koja uzrokuje oateenje zdravlja. Bolesti s gore navedene liste dokazuju se pomou algoritama iji postupak obuhvaa radnu anamnezu, dokazivanje povezanosti bolesti s izlo~enoau na radu, klini ku sliku gdje se vidi oateenje funkcije i morfologije, pozitivne nalaze dijagnosti kih metoda, te procjenom opasnosti i odreivanjem intenziteta i trajanja izlo~enosti toj atetnosti. Bolesti koje se smatraju profesionalnim bolestima utvruju se u Listi profesionalnih bolesti, a na rednom broju 44. nalazi se rak kao profesionalna bolest: Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 1. Poslovi prilikom kojih mo~e doi do pojave raka (NN 107/07) Red. brojProfesionalna bolestPoslovi pri ijem se obavljanju bolest pojavljuje44.Rak razli itih organa i organskih sustavaPoslovi koji se obavljaju u zoni ionizacijskog ili ultraljubi astog zra enja ili pri ijem se obavljanju dolazi u kontakt s azbestom, arsenom, niklom, kromom i njihovim spojevima, vinilkloridom, bisklorometil eterom (BCME), benzenom, nitro i amino derivatima aromatskih ugljikovodika, policikli kim aromatskim ugljikovodicima, polikloriranim derivatima aromatskih ugljikovodika, katranima, smolama, aom, bitumenom i drugim naftnim derivatima, emisijom iz koksare, praainom tvrdog drva i drugim atetnostima za koje je znanstveno dokazana veza izmeu izlo~enosti i razvoja malignoma Karcinogene tvari i skupine profesionalnih karcinogena Profesionalni karcinogen jest svaka tvar ili kombinacija tvari koje uzrokuju porast incidencije karcinoma ili bitno skrauju latentno razdoblje izmeu izlo~enosti i nastanka karcinoma prema Occupational Safety and Health Administration (OSHA). Profesionalni karcinogeni se dijele u tri skupine: kemijski karcinogeni (npr. benzen, vinil klorid i azbestna vlakna), fizikalni karcinogeni (npr. ultraljubi asto (UV) i ionizirajue zra enje), te bioloaki karcinogeni gdje su najva~niji virus hepatitisa B te virus hepatitisa C. Meunarodna agencija za istra~ivanje karcinoma (eng. International Research Agency on Cancer - IRAC) koja sustavno prati uzro no posljedi ne veze izmeu pojave karcinoma i izlaganja karcinogenima utvrdila je da 56 profesionalnih atetnosti sigurno izaziva karcinom, 40 ih vrlo vjerojatno izaziva karcinom dok je 113 svrstano u mogue profesionalne karcinogene. IRAC je razvrstala profesionalne karcinogene prema potencijalu da uzrokuju malignu pretvorbu odnosno karcinom (tablica 2) dok je Europska unija u svojoj Direktivi 67/548 EEC (1967 god.) takoer razvrstala tvari i pripravke prema karcinogenom potencijalu uzimajui u obzir samo one za koje postoji siguran dokaz ili velika vjerojatnost da uzrokuju maligne promjene u ovjeka (tablica 3). Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 2. Razvrstavanje tvari (pripravaka) po karcinogenom potencijalu  podjela prema Meunarodnoj agenciji za ispitivanje karcinoma (Zavali 2006) SkupinaTvar (pripravak)SKUPINA 1Tvar (pripravak) je karcinogen za ovjeka; okolnosti izlaganja imaju za posljedicu da su izlaganja karcinogena za ovjeka.SKUPINA 2ATvar (pripravak) je vjerojatno karcinogena za ovjeka; okolnosti izlaganja imaju za posljedicu da su izlaganja vjerojatno karcinogena za ovjekaSKUPINA 2BTvar (pripravak) je mo~da (vjerojatnost je manja nego li kod 2A) karcinogena za ovjeka; okolnosti izlaganja imaju za posljedicu da su izlaganja mo~da karcinogena za ovjekaSKUPINA 3Tvar (pripravak ili okolnosti pripreme) se ne mo~e razvrstati kao karcinogena za ovjeka.SKUPINA 4Tvar (pripravak) vjerojatno nije karcinogena za ovjeka. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 3. Razvrstavanje tvari (pripravaka) po karcinogenom potencijalu podjela prema EU Direktivi 67/548 EEC (Zavali 2006) SkupinaTvar (pripravak)Skupina 1Spoj, tvar ili proces za koje dokazano da su karcinogeni za ovjeka; postoje dovoljni dokazi za uzro nu vezu izmeu izlo~enosti ovjeka kojoj od tih tvari i nastanka raka.Skupina 2Tvari, njihovi spojevi ili procesi koje se ne ubrajaju u sigurno dokazane karcinogene za ovjeka, ali na temelju dovoljnih dokaza iz - odgovarajuih dugotrajnih pokusa na ~ivotinjama -drugih zna ajnih podataka opravdano sumnja da izlaganje ovjeka tim tvarima mo~e uzrokovati nastanak raka.Skupina 3Tvari za koje se pretpostavlja da uzrokuju nastanak raka kod ovjeka; postoje rezultati pokusa na ~ivotinjama koji ukazuju na tu mogunost, ali prikupljene informacije joa nisu dovoljne za pouzdano svrstavanje u skupinu 2. Republika Hrvatska u Pravilniku o zaatiti radnika od rizika zbog izlo~enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima (NN 40/07) obavezuje poslodavce da evidentiraju sve radnike izlo~ene karcinogenima skupine 1, 2A i 2B prema Meunarodnoj agenciji za ispitivanje karcinoma i sve skupine karcinogena prema Direktivi 67/548 EEC . Kemijski karcinogeni Brojni kemijski karcinogeni prilikom profesionalne izlo~enosti mogu uzrokovati rak, a postoji i podjela istih na viae na ina. Jedan od kriterija podjele mo~e biti na in djelovanja kemijskog karcinogena na strukturu DNA, te se dijele na kemijske tvari ovisne o metaboli koj aktivaciji koje svoje karcinogeno djelovanje ostvaruju putem metabolita koji je nastao razli itim enzimskim sustavima biotransformacije u organizmu te na karcinogene neovisne o metaboli koj aktivaciji koji ve u svojoj po etnoj strukturi imaju aktivne dijelove molekule koji djeluju na DNA (Borani 2000). Kemijski karcinogeni se dijele i ovisno pripadaju li anorganskim ili organskim kemijskim tvarima (`ari & }uakin 2002). Metali kao karcinogene tvari Metali kao anorganski kemijski karcinogeni dokazani su humani karcinogeni. Bilo u formi metala ili spojeva, arsen, berilij, aesterovalentni krom, kadmij, nikal i ~eljezo su priznati humani karcinogeni. Treba napomenut da je povezanost ~eljeza s karcinomom utvrena samo u rudnicima i smatra se da je pravi uzrok radon. Sijela karcinoma uzrokovanih metalima ili spojevima su plua s najveim udjelom zatim ko~a, prostata i nosni sinusi. Najvea profesionalna izlo~enost jest u rudnicima, ljevaonicama, talionicama, a rjee u sekundarnoj obradi i proizvodnji (Zavali 2006). Prikaz naj eaih metala kao karcinogena i sijela karcinoma koji uzrokuju prikazano je u tablici 4. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 4. Naj eai karcinogeni meu metalima (Zavali 2006) MetalSijelo karcinomaArsenPlua, ko~aBerilijPluaKadmijPlua, prostataKrom (aesterovalentni)PluaNikalNosni sinusi}eljezo u rudnicima hematita (radon)PluaLjevaonice ~eljeza i elikaPlua, probavni sustav Organski kemijski karcinogeni Dvije velike i zna ajne skupine organskih kemijskih karcinogena i profesije gdje mo~e doi do izlaganja istima jesu organska otapala i karcinogeni koji nastaju pri proizvodnji plasti nih masa. Organska otapala obuhvaaju veliku i raznoliku skupinu kemijskih spojeva i smjesa iz reda ugljikovodika koji imaju svojstvo otapanja ulja, masti, smola,guma i plasti nih masa (`ari & }uakin 2002). Organska otapala upotrebljavaju se za iaenje, odmaaivanje, razrjeivanje, kao goriva, za proizvodnju boja, lakova, plasti nih masa, ljepila, pesticida i lijekova. Naj eaa je izlo~enost u radnika na bojenju i zaatiti raznih povraina, u grafi koj industriji, na odmaaivanju metala u metalskoj industriji, pri laminiranju plasti nih masa, proizvodnji i primjeni pesticida, u proizvodnji i obradi nafte i upravo ta primjena u najraznovrsnijim podru jima ljudske djelatnosti ini ih jednim od naj eaih one iaenja u radnoj okolini (`ari & }uakin 2002). Velika veina spojeva i smjesa koja se koriste u industriji sreom nisu karcinogena no neki od njih su dokazani i priznati humani karcinogeni. Od zna ajnih karcinogena treba spomenuti benzen iz skupine aromatskih ugljikovodika koji je prema IARC-u klasificiran u prvu skupinu karcinogena i u ovjeka uzrokuje leukemiju. Bis-klorometil eter (BCME) i klorometil eter (CMME) takoer karcinogeni prve skupine uzrokuju rak plua. Od ostalih karcinogena treba spomenuti epiklorhidrin (IARC 2A), metilenklorid (2B), kloroform (2B), tetraklorugljik (2B), trikloretilen (2A), heksaklorobenzen (2B), benzilklorid (2A), poliklorirani bifenili (2A), klorometil eter, policikli ni ugljikovodici (PAU), te amino i nitro derivati aromatskih ugljikovodika kao naprimjer anilin koji u li ilaca mo~e uzrokovati rak mokranog mjehura (`ari & }uakin 2002). Pri proizvodnji plasti nih masa treba spomenut karcinogen iz prve skupine prema IARC-u vinilklorid monomer (VCM) iz kojeg polimerizacijom u autoklavima nastaje polivinil klorid monomera (PVC) koji dokazano uzrokuje angiosarkom jetre. Rije i o svakom navedenom karcinogenu bit e u poglavljima o naj eaim sijelima profesionalnih karcinoma. Azbest Azbest pripada skupini vlaknastim vrstama silikatnih minerala, te osim vezanog silicijevog dioksida sadr~e i magnezij, ~eljezo, kalcij, natrij i vodu, te u tragovima nikal, kobalt, krom i mangan. Prema mineraloakim zna ajkama dijeli se u dvije osnovne skupine: serpentinski i amfibolni azbest. Azbest koji je naj eae upotrebljavan pripada serpentinskoj skupini i naziva se krizotil ili bijeli azbest i ugrauje se u 95% proizvoda koji sadr~e azbest. Od ostalih vrsta koja se koriste u proizvodnji, ali u manjoj mjeri treba spomenut krocidolit ili plavi azbest i amozit. Fizi ka svojstva zbog kojih je njegova uporaba nekad, a i danas u nekim zemljama toliko raairena jesu: izolacija od topline, hladnoe i buke, nezapaljivost, dobra dielektri na svojstva, otpornost vlakana na vlak, savitljivost, te otpornost na korozivno djelovanje lu~ina i veine kiselina. Profesionalna izlo~enost najvea je u graevinarstvu i to postavlja i azbestnih izolacija, radnici koji mijeaaju azbestni cement, stolari i postavlja i metalnih limova. Velika izlo~enost jest u brodogradnji, a primarna izlo~enost postoji kod rudara i kod radnika na mljevenju rude. Bolesti koje azbest naj eae uzrokuje jesu azbestoza plunog parenhima, plakovi i kalcifikacije pleure ili dijafragme, difuzna zadebljanja pleure, sterilni benigni pleuralni izljevi, te maligni mezoteliom i karcinomi plua i bronha kao najte~e posljedice dugogodianjeg izlaganja (Zavali 2007). Fizikalni karcinogeni Najzna ajniji fizikalni karcinogeni kojima ovjek mo~e biti profesionalno izlo~en jesu ultraljubi asto (UV) i ionizirajue. Ionizirajue zra enje jest ono zra enje koje ima dovoljnu energiju da izbaci jedan ili viae orbitalnih elektrona iz atoma ili molekule (Borani 2000). Ionizirajua zra enja mogu biti elektromagnetska (x i gama zra enja) i korpuskularna (elektroni, protoni, alfa estice itd.). Zra enje djeluje na bilo koju stanicu u tijelu, a kriti na meta jest DNA, a djelovanje mo~e biti direktno na molekule ili indirektno putem vode odnosno djelovanjem slobodnih radikala koji nastaju radiolizom vode. Do vidljivih promjena u organizmu mogu proi sati, dani ili godine. Bioloaki u inci ionizirajueg zra enja na ovjeka dijele se na nestohasti ke (deterministi ke, predvidive) i stohasti ke (nepredvidive). Nestohasti ki utjecaji nastaju nakon gubitka veeg broja stanica i nastaju prilikom viaih doza zra enja dok su stohasti ki u inci vidljivi tek nakon odreenog vremena latencije i mogu ih uzrokovati manje doze zra enja. Stohasti ki utjecaji uzrokuju oateenja somatskim, ali i spolnim stanicama i mogu se prenijeti na potomstvo. Najosjetljivija tkiva su ona koja se brzo dijele kao krvotvorni organi, gonade i gastrointestinalni sustav. Jedan od u inaka zra enja jesu i tumori, a na nastanak utje u neki imbenici: dob (stariji ljudi su manje osjetljivi na zra enje), spol (~ene manje obolijevaju od razli itih tumora izuzevai leukemiju), genetski defekti i ostali initelji (puaenje, sun eva svjetlost itd.). Za procjenu ukupnog u inka zra enja upotrebljava se ekvivalentna doza koji mjeri apsorbiranu energiju, ali i vrstu zra enja i distribuciju u tkivo. Jedinica ekvivalentne doze jest 1 sivert (Sv) (Borani 2000). Profesionalna izlo~enost zra enju najvea je meu zdravstvenim djelatnicima uklju ujui medicinske sestre, radiologe, interventne medicinske discipline, a u ostalih zanimanja meu radnicima u nuklearnim elektranama, astronautima i farmaceutima. UV zra enje jest neionizirajue zra enje valnih duljina od 100 do 400 nm. Glavni izvor UV zra enja jest Sunce. Glavna molekula koju pogaa jest DNA, te uzrokuje niz dogaaja koji se sastoji od stvaranja pirimidinskih dimera, jednolan anih lomova DNA, stvaranju slobodnih radikala kisika i tome se pridaje veliko zna enje u karcinogenezi i morbogenezi. Najva~niji produkt interakcije UV zra enja i molekule DNA jest stvaranje ciklobutanskih dimera timina, citozina i uracila te stvaranje pirimidinskih molekula na istom lancu DNA koje se smatra klju nim mutagenim oateenjem (Brumen 2007). Genotoksi no djelovanje o ituje se u dokazano poveanoj incidenciji ko~nih karcinoma u ljudi koji su poja ano izlo~eni UV zra enju i to bazocelularnog i planocelularnog i melanoma. Profesionalno su ugro~eni svi radnici koji provode vei dio radnog vremena na otvorenom (graevinari, poljoprivrednici itd.). Bioloaki karcinogeni Bioloaki karcinogeni koji su najva~niji i usko povezani sa profesionalnom izlo~enoau su zarazne bolesti hepatitis B virus (HBV) i hepatitis C virus (HCV). Mogua izlo~enost tim karcinogenima se ponajviae odnosi na zdravstvene djelatnike koji dolaze u kontakt s bolesnicima i njihovim tjelesnim tekuinama i krvi. HBV jest hepatotropni virus koji u zara~enog mo~e osim kroni ne upale jetre, uzrokovati i hepatocelularni karcinom. Medicinsko osoblje ima 3 do 6 puta veu vjerojatnost obolijevanja od hepatitisa B nego opa populacija i dok je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u estalost povrainskog antigena virusa hepatitisa B (HBsAg) kao markera bolesti u opoj populaciji od 0,1 do 0,6% u SAD-u i Zapadnoj europi, u medicinskog osoblja iznosi od 1 do 3 % (`ari & }uakin 2002). Najviai rizik imaju zdravstveni djelatnici koji dolaze u kontakt s krvlju, ekskretima i sekretima bolesnika pa je najugro~enije osoblje zaposleno na hemodijalizi, kirurzi, anesteziolozi, stomatolozi, medicinske sestre i laboratorijsko osoblje. Iste zna ajke vrijede i za virus hepatitisa C, a u estalost u opoj populaciji iznosi od 0,5 do 1% dok je u medicinskog osoblja od 1,75 do 2,5%. Preventivne mjere su upotreba zaatitne odjee, uporaba igala za jednokratnu uporabu, testiranje bolesnika na hemodijalizi i pasivna imunizacija primjenom HBV imunoglobulina kod ubodnog incidenta. U naaem zakonodavstvu obavezna je aktivna HBV imunizacija svih zdravstvenih djelatnika. Imunizacija za HCV ne postoji stoga se strogo treba pridr~avati ostalih zaatitnih mjera (`ari & }uakin 2002). Otkrivanje i dokazivanje karcinogenih tvari Preventivne mjere kojima se sprije ava izlaganje karcinogenim tvarima uvelike ovise o metodama gdje se na eksperimentalnim modelima utvuje interakcija izmeu potencijalno mutagenih tvari i DNA. Jedna od metoda eksperimentalnog rada za dokazivanje karcinogena jesu i pokusi na ~ivotinjama gdje je va~no da dobiveni rezultati mogu va~iti i za ovjeka. To ote~ava injenica da metaboli ka aktivacija ksenobiotika u ~ivotinja nije uvijek u cijelosti sli na ljudskoj, da postoje velike razlike u enzimskoj aktivnosti izmeu ~ivotinjskih vrsta, ali i znatna razlika meu jedinkama iste vrste tako da se u eksperimentalnim uvjetima posti~e samo pribli~na ekstrapolacija. Najva~nije jest da ustanovljene mutacije u testnom sustavu budu istog tipa kao i mutacije za koje se vjeruje da su va~ne za ovjeka i njegovo zdravlje. Od laboratorijskih testova se najviae upotrebljavaju bakterije iz razloga ato je mutacija rijetka pojava pa se mora ispitati veliki broj uzoraka, te je testiranje na bakterijama tehni ki lako izvedivo, mnogo br~e i jeftinije nego testiranje na ~ivotinjama. Najvei broj podataka o interakciji mutagenih spojeva i DNA potje e od eksperimenata s bakterijama Salmonella typhimurium i Escherichia coli. Finim metodama se u hranjivom mediju od milijun bakterija mogu izdvojiti samo one koje su mutirale pod utjecajem mutagena. Budui da se u organizmu sisavaca karcinogeni esto prije metaboli ki aktiviraju, u bakterijskim testovima se metaboli ka aktivacija posti~e dodavanjem razli itih tkivnih ekstrakata kao npr. mikrosomne frakcije atakorske jetre. Za kona ni dokaz karcinogenosti neke tvari nije dovoljno pokazati da ona oateuje DNA i izaziva mutacije na bakterijskim modelima, nego je va~no dokazati da uzrokuje i nasljedna oateenja u stanicama sisavaca uzgojenih u kulturi i da doista izaziva tumore u pokusnih ~ivotinja. Nijedan test koji danas znamo ne mo~e sa sigurnoau neku tvar definirati kao karcinogen jer rezultati dobiveni testovima koji se naj eae upotrebljavaju pokazuju takozvane slijepe to ke za pojedine karcinogene ili skupinu karcinogena. Iz tog razloga danas se primjenjuju baterije testova koji uklju uju testove na bakterijama, stanicama uzgojenim u kulturi i kona no na pokusnim ~ivotinjama (Borani 2000). Britansko zdravstveno i socijalno osiguranje je predlo~ilo jednu takvu bateriju testova koja se sastoji od: Indukcija to kastih mutacija(promjena para baza ili okvira za itanje genske poruke) u jednom bakterijskom testnom sutavu, kao ato su Salmonella typhimurium, Escherichia coli ili Bacillus subtilis (Amesov test). Nastanak kromosomskih oateenja u stanicama sisavca koje se uzgajaju in vitro s tim da oateenja nastaju i bez koriatenja odgovarajueg metaboli kog aktivacijskog sustava. Izazivanje recesivnih letalnih mutacija u vinskoj muaici (Drosophilia melanogaster). Indukcija kromosomskih oateenja u intaktnoj laboratorijskoj ~ivotinji (atakoru ili miau): mikronukleusni test, analiza metafaza u stanicama koatane sr~i ili drugim stanicama koja proliferiraju oateenja germinativnih stanica koja se o ituju kao indukcija dominantno letalnih mutacija u potomstvu. Osim laboratorijskih testova i pokusa na ~ivotinjama veliki doprinos u otkrivanju potencijalnih karcinogenih tvari dala je epidemiologija sa svojim analiti kim studijama kojima su se provjeravale pretpostavke o etiologiji raka. Najvrijednija su prospektivna istra~ivanja na to no definiranim skupinama (eng. cohort studies) te usporedbe oboljelih i kontrolnih skupina (eng. case-control studies). Kohortnim istra~ivanjem se utvruju odnosi izmeu sadaanjeg izlaganja i budueg zdravstvenog stanja i tada se radi o prospektivnoj kohortnoj studiji, a kada se iz prakti nih razloga uzimaju ve postojei podaci o zdravstvenom stanju i izlaganju u proalosti tada se radi o retrospektivnoj kohortnoj studiji. U case-control studijama se utvruju osobe oboljele od neke bolesti, te zdrave osobe i tada se razli itim na inima prikupljaju podacima o izlo~enosti atetnim initeljima u obje skupine. Karcinogeneza Karcinogeneza jest nastanak tumora u viaestani nom organizmu djelovanjem razli itih kemijskih, fizikalnih i bioloakih atetnih initelja, te uz djelovanje geneti kih otklona pojedinih stanica (Borani 2000). `tetni imbenici mogu djelovati zasebno ili udru~eno, ali najva~nije svojstvo jest da dolazi do oateenja stani nog genoma odnosno DNA. Kemijski i fizikalni imbenici koji na organizam djeluju kroni no inducirat e tumor ve i pri jednokratnim dozama. Spektar mutacija koje nastaju djelovanjem pojedinih kemijskih i fizikalnih imbenika su prikazani u tablici 5. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 5. Glavne strukturne promjene mutacije DNA koje uzrokuju kemijski i radijacijski karcinogeni (Borani 2000) TvarStrukturna promjenaNa in popravkaaromatski aminigvaninski i adeninski adukti mutacije s pomakom okvira itanjaekscizijapolicikli ni ugljikovodicigvaninski i adeninski aduktiekscizija postreplikacijskimetilirajue i etilirajue tvarioksidacija gvanina timinski adukti depurinacijaekscizija glikozilacija zra enje ultraljubi astopiridinski dimeri jedno- i dvolan ani lomovi DNA kri~ne veze proteina i DNAekscizija postreplikacijski glikozilacijazra enje ionizirajuedepurinacija/pirimidinizacija klastogeneza kri~ne veze proteina i DNA lomovi lanca DNAekscizija postreplikacijski Karcinogene tvari koje ne oateuju DNA i uzrokuju nastanak tumora druga ijim epigenetskim mehanizmima nazivaju se ko-karcinogeni (Borani 2000). Tumor nastaje stupnjevitim procesom i to u najmanje tri stadija: inicijacija (upuivanje), promocija (promicanje) i progresija (napredovanje). Najva~nije zna ajke svakog pojedinog stadija suprikazano u tablici6. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 6. Morfoloake i bioloake zna ajke stadija inicijacije, promocije i progresije u procesu karcinogeneze (Borani 2000) InicijacijaPromocijaProgresijaireverzibilna, s konstantnim potencijalom mati nih stanicaprakti ki reverzibilna na razini ekspresije gena i na celularnoj razini, ato se ostvaruje remodeliranjem i/ili apoptozomireverzibilnainicirane mati ne stanice ne mogu se morfoloaki identificiratimorfoloaki prepoznatljive i mjerljive promjene u strukturi stani nog genomau inkovitost inicijacije ovisi o ksenobioticima i drugim kemijskim tvarimaopstanak populacije promoviranih stanica ovisi o trajnoj prisutnosti promotivne tvarispontano nastajanje iniciranih stanica mo~e se kvantificiratidjelotvornost ovisi o dobi, dijetnim i hormonskim initeljimau ranoj fazi progresije proliferacija promijenjenih stanica ovisi o okolianim initeljima fiksacija ovisi o stani noj diobine postoji mjerljiv prag ovisnosti u inka o dozipostoji mjerljiv prag ovisnosti u inka o dozi i maksimalni u inak ovisi o dozi inicirajue tvarirazvijaju se benigne ili maligne neoplazme Nastavak tablice 6 s prethodne strane InicijacijaPromocijaProgresijadjelotvornost inicijatora mo~e se usporeivati na temelju broja fokalnih lezija na odreenog razdoblja promocijedjelotvornost promotora mo~e se usporeivati na temelju prirasta populacije iniciranih stanica pri konstantnoj dozi tvari progresijski agensi pokreu promovirane stanice kroz ovaj stadij ali ne djeluju kao inicirajui agensi Va~no je naglasiti da su stadij inicijacije i progresije nastali zbog promjena u DNA dok stadij promocije ne uklju uje izravne strukturne promjene u stani nom genomu nego mu je osnovna zna ajka promijenjeno izra~avanje genoma inicirane stanice. Uzrok druga ijem izra~avanju jest zajedni ko djelovanje geneti kih promjena i vanjskih initelja koje nazivamo promotori (Borani 2000). Kriti ni molekularni ciljevi u stadijima inicijacije, promocije i progresije odnosno geni gdje se zbivaju promjene izazvane karcinogenima jesu protoonkogeni, stani ni onkogeni i tumor supresor geni. Protoonkogeni i stani ni onkogeni normalno postoje u veini sisavaca, ali se procesom onkogeneze mogu aktivirati i uzrokovati malignu alteraciju. Aktivacija se naj eae ostvaruje jednim od oblika mutacije kao naprimjer jednostavnom transverzijom, delecijom ili translokacijom. Trea glavna skupina gena koji su u procesu karcinogeneze jesu tumorsupresorski geni odnosno geni koji sprje avaju izra~avanje onkogena. U mnogim ljudskim tumorima kao glavni tumorsupresorski gen opisan je gen p53, a njegovom mutacijom gubi se funkcija koja omoguava proces apoptoze kao zaatitu od maligne preobrazbe (Borani 2000). Sijela raka koja se povezuju sa profesionalnom izlo~enoau Prema brojnim studijama smatra se da je godianje oko 5,3 % (8000) svih smrti od karcinoma u Ujedinjenom Kraljevstvu uzrokovano izlaganjem tvarima na radnom mjestu (IOSH). Razdoblje latencije od trenutka izlaganja ,RT P R   j l ư{wwsokc[SN h5h>hl5h>h95h>hbf5hA:h=OhshhCgh/"CJ hr{h/"h/" hA:h=O hA:h/" hA:h74hA:hA:5CJ,aJ,+jhA:hA:5CJ,UaJ,mHnHuhA:5CJ,aJ,hd5CJ,aJ,hA:hd5CJ,aJ, hdhdhdhA:hd5hA:hV'5,TVXZ\^`b  6$a$gd/"gd=Ogdd l W ^r*, (gd>'gd>&gd>dgd>gdA:gd\gds5gds6$a$gd/"  U V W X Y u v w x z {  ŷŷط~l~a~ŷh8mHnHu#j/h#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu*j}/h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh&h#q0J mHnHu$jh&h#q0J UmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuh=2jh=2U h>h>h>       ! " > ? @ A C D z { | ɸɭ׸xbɸɭP#j1h#qUmHnHu*jq1h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh8mHnHu#j0h#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuh&h#q0J mHnHu$jh&h#q0J UmHnHu*jw0h&h#q0J UmHnHu  <=>Xͮͣwaͣ*je3h&h#q0J UmHnHuh8mHnHu#j2h#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu*jk2h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh&h#q0J mHnHu$jh&h#q0J UmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuXYZ[\]^_`|}~wweO*jY5h&h#q0J UmHnHu#j4h#qUmHnHuh#qmHnHu*j_4h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh&h#q0J mHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHu$jh&h#q0J UmHnHuh8mHnHujh#qUmHnHu#j3h#qUmHnHu3456:;PQRlmnopqrstմƩƖweƩƖ#j6h#qUmHnHu*jS6h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHu$jh&h#q0J UmHnHuh8mHnHu#j5h#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuh&h#q0J mHnHu"<>@tvx|~ɸɭ׸xbɸɭP#j8h#qUmHnHu*jG8h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh8mHnHu#j7h#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuh&h#q0J mHnHu$jh&h#q0J UmHnHu*jM7h&h#q0J UmHnHu $&(*,.fhjlprͮͣwaͣ*j;:h&h#q0J UmHnHuh8mHnHu#j9h#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu*jA9h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh&h#q0J mHnHu$jh&h#q0J UmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHu "&(*,.0hjlnvx  HJLNwweO*j/<h&h#q0J UmHnHu#j;h#qUmHnHuh#qmHnHu*j5;h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh&h#q0J mHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHu$jh&h#q0J UmHnHuh8mHnHujh#qUmHnHu#j:h#qUmHnHuNZ\npr(*,`bdhjlnprմƩƖweƩƖ#j=h#qUmHnHu*j)=h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHu$jh&h#q0J UmHnHuh8mHnHu#j<h#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuh&h#q0J mHnHu"n:<<BhLPRTp| <$$Ifa$gdhgdI[gd/Ugd F&gd>'gd>(gd>,.0468:<>vxz|ɸɭ׸xbɸɭP#j?h#qUmHnHu*j?h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh8mHnHu#j>h#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuh&h#q0J mHnHu$jh&h#q0J UmHnHu*j#>h&h#q0J UmHnHu2468@BRTV.ͮͣwaͣ*jAh&h#q0J UmHnHuh8mHnHu#j@h#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu*j@h&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh&h#q0J mHnHu$jh&h#q0J UmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHu.0268:<>@xz|~68:<wweO*jCh&h#q0J UmHnHu#jBh#qUmHnHuh#qmHnHu*j Bh&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh&h#q0J mHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHu$jh&h#q0J UmHnHuh8mHnHujh#qUmHnHu#jAh#qUmHnHu<@B.0268:<>@xz|~ !;<=?@ABCD`aմƩƖweƩƖ#j|Dh#qUmHnHu*jCh&h#q0J UmHnHuh#qmHnHu$jh&h#q0J UmHnHuh8mHnHu#jCh#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuh&h#q0J mHnHu"abcghɸɭ׸xbɸɭP#jpFh#qUmHnHu*jEh&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh8mHnHu#jvEh#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuh&h#q0J mHnHu$jh&h#q0J UmHnHu*jDh&h#q0J UmHnHu "$&Z\^bdfhjlͮͣwaͣ*jGh&h#q0J UmHnHuh8mHnHu#jjGh#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu*jFh&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh&h#q0J mHnHu$jh&h#q0J UmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHu BDFHNPdfhwweO*jIh&h#q0J UmHnHu#j^Ih#qUmHnHuh#qmHnHu*jHh&h#q0J UmHnHuh#qmHnHuh&h#q0J mHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHu$jh&h#q0J UmHnHuh8mHnHujh#qUmHnHu#jdHh#qUmHnHu >@BFHJLNPRTVnpvzմƩƖ|sjaYTYTLGYT h(5hANhp5 hp5h:hp5h>h;pCJh>haQCJh>h CJ h/Uh/U h Fh=2h Fjh=2U$jh&h#q0J UmHnHuh8mHnHu#jXJh#qUmHnHujh#qUmHnHuh#qmHnHu!h#qCJOJQJaJmHnHuh&h#q0J mHnHu ( =$IfgdmzkkdJ$$IflFO$= t$6    44 layt  & 2 4 V X z ,!.!!!!!! "("6"8"^"`"n"p"""#$f$$&%^%%%P&&&(''''''''|/~/B2D23383~33hTthh< h$h< h<5h$h<5h>haQCJaJh>hL4CJaJhEQh5Na hhphh( h4Jwhphp>( * 4 X | =$IfgdmzkkdBK$$IflFO$= t$6    44 layt| ~ =$IfgdmzkkdK$$IflFO$= t$6    44 layt .!! =$IfgdmzkkdL$$IflFO$= t$6    44 layt!!!!*" $Ifgd5Na $IfgdkkdL$$IflFO$= t$6    44 layt*","8"`"b" $IfgdkkdL$$IflFO$= t$6    44 laytb"d"p""" $Ifgd $Ifgdk>kkdcM$$IflFO$= t$6    44 layt""""" $IfgdkkdM$$Ifl/FO$= t$6    44 layt"""# # $Ifgdkkd=N$$Ifl7FO$= t$6    44 layt #"#,#N#P# $IfgdkkdN$$Ifl1FO$= t$6    44 laytP#R#Z#h#j# $IfgdkkdO$$Ifl8FO$= t$6    44 laytj#l#x##$ $IfgdkkdO$$IflFO$= t$6    44 layt$$"$f$$ $IfgdkkdO$$Ifl8FO$= t$6    44 layt$$$$$ $Ifgdkkd^P$$Ifl@FO$= t$6    44 layt$$$&%`% $IfgdkkdP$$Ifl:FO$= t$6    44 layt`%b%j%%% $Ifgdkkd8Q$$Ifl4FO$= t$6    44 layt%%%%% $IfgdkkdQ$$Ifl.FO$= t$6    44 layt%%%P&& $Ifgd $IfgdkkdR$$IflFO$= t$6    44 layt&&&&*' $IfgdkkdR$$IflFO$= t$6    44 layt*','6'|'~' $IfgdkkdR$$IflFO$= t$6    44 layt~'''''/333333Q58:~~~~~~~dgd<$a$gd<gdk>kkdYS$$IflFO$= t$6    44 layt3333333Q5R5:::>;@;B;D;J;L;N;D<P<l<<<==>>@?d?@@,B4BBBnDDDDRE\EDGNGHHHн~~~~~~~~~zvh @]hG~h@e.hC} hG~h33' hgih33'h33'h>h;CJaJh>h CJaJh>h+CJaJhR4 hk>hTth$h<5h< hk>h< h?Qhh< h$h< h<5h>haQCJaJh>hTtCJaJ.::@;B;L;HHHHH"IQQUUUUVWWW>X $$Ifa$gddgddgd;gd33'dgdG~gd;gdR4gd<HH I"IIIZJJNNOOOOPPPPQQRRTTUUUVVVVVVWWW W$WWWW>XxZZ,].]]8^\^^^a aabb:bnbpbrbtb|bcc`ehGiZh>h @]CJaJhd hZLh @]hc!h @]5hC}h8mHnHujhG~U h4h @]hhzhG~hJxh*JJh^%h @]h@>X@XHXX*]jaUa $$Ifa$gdd $IfgddkdS$$IfTlFF $FFIF t0$6    44 lBayt T*],].]]gggggghc^VVVVVVdgdG~gdG~gd @]kdaT$$IfTl FF $FFIF t0$6    44 lBayt T `ebeteveeeJgggggggggggg`hbhhhhhhi ii,i0i>n@nNnPnRnnnnnnoNolonoooooмזĢx hfh=mh-hf5h-h=m5 h8/hJqjhJqUhJq hJqhJq h @]5CJ hG~h @] h 5hc!h @]5hchzh h8/h @]h8mHnHujhG~UhG~h>hh*JJh @]hC}/gggghi0i2iFiSJ $IfgddkdU$$IfTl90#DD t0644 lBaytT $$Ifa$gdd $$Ifa$gd gdGiZdgdG~FijTjvkokdU$$IfTl0#DD t0644 lBaytT $Ifgddvkxkklxoo $Ifgddkd>V$$IfTl0#DD t0644 lBaytTllmmxoo $IfgddkdV$$IfTl0#DD t0644 lBaytTmmmn@nno~ooxmh\\ $$Ifa$gd-gdGiZ $dha$gd @]kdX$$IfTl0#DD t0644 lBaytToooq{{ $Ifgdf{kdX$$Ifl0$t t0$644 layt-ooo qq"q$q,r.rjsls~ss*hh*JJh @]h hfh=m hfhf:qq$q.rrjs{{{{ $Ifgdf{kd1Y$$Ifl0$t t0$644 layt-jslss>u{{ $Ifgdf{kdY$$Ifl0$t t0$644 layt->u@uBuwwwn}p}}܁ށ|||w||r||||gdJqgdJqdgdJq{kd7Z$$Ifl0$t t0$644 layt- 468<΃hjօČ dnp2pz~DFTΖЖ*,~46lprpDF~vRV濻濫毳 hsdh^Gyh7,hRh*JJhhzbhKAh{:-h hVh @]6h hJqh @]hc!h @]5hCh @]hJqjhJqUh8mHnHu?΃Ѓ܃i`` $IfgddkdZ$$IfTl0 BF F  t0644 lBaytdT $$Ifa$gddgdGiZzqq $Ifgddkd`[$$IfTl0 BF F  t0644 lBaytdT"Bzqq $Ifgddkd\$$IfTl0 BF F  t0644 lBaytdTBDr~zqq $Ifgddkd\$$IfTl0 BF F  t0644 lBaytdT~zqq $IfgddkdR]$$IfTl0 BF F  t0644 lBaytdTzqq $Ifgddkd]$$IfTl0 BF F  t0644 lBaytdT8fzqq $Ifgddkd^$$IfTl0 BF F  t0644 lBaytdTfhjŒČDFTnpzniaaaaaiaadgdJqgdJq  & F^gdkdD_$$IfTl0 BF F  t0644 lBaytdT pġTVHJLNPz.r:<PRdgd gdJqgdJqdgdJq.jFHprĵƵȵֵ*.8ܷJLPzLrxzF6.~fh\¾h7 h0M\h @]h>h @]CJaJhYh(LhzhKAh^Gyh7,hhX0h*JJh h @]J\pr,.8<0NV02LPxz8:R迴୩譥譥hh hRubh @]h>h @]CJaJ h sh @]h(Lh @]6h  hY6 h @]6h hYhKAh @]h7 h0M\h @]h0M\h @]6A2NXLkd_$$IfTlFab t06    44 laytGiZT $$Ifa$gdGiZgdGiZgdJqdgdJq(*,2@BDrtvx|.LNfj  "& LN:x24.0hY h @]h @]hC}h @]5hKAh^Gyh7hc!h @]5hC heah @]h8mHnHujhJqUhJq hJqhJqhC} h @]CJ hRubh @]h @];>RTakd`$$IfTlFab t06    44 laytGiZT $IfgdGiZ @fj^UUUUU $IfgdGiZ $$Ifa$gdGiZkda$$IfTlFab t06    44 laytGiZT*jjaaaaaaa $IfgdGiZkda$$IfTlFab t06    44 laytGiZT"^xjaaaaaaa $IfgdGiZkdRb$$IfTlFab t06    44 laytGiZT  "6Lj_WWRFFF $$Ifa$gdGiZgdGiZdgdJq $dha$gd @]kdb$$IfTlFab t06    44 laytGiZTLNjaaa $IfgdGiZkdc$$IfTlFQ $  p t0$6    44 laytKATRTjaaa $IfgdGiZkd d$$IfTlFQ $  p t0$6    44 laytKAT02jaaa $IfgdGiZkdd$$IfTlFQ $  p t0$6    44 laytKAT24,jaaa $IfgdGiZkdTe$$IfTlFQ $  p t0$6    44 laytKAT*,.jaaa $IfgdGiZkde$$IfTlFQ $  p t0$6    44 laytKAT.0Tjaaa $IfgdGiZkdf$$IfTlFQ $  p t0$6    44 laytKAT&<jeeYYY $$Ifa$gdKAgdKAkd"g$$IfTlFQ $  p t0$6    44 laytKAT<> jaaa $IfgdKAkdg$$IfTlFQ $  p t0$6    44 laytKAT>&(xfpNP:>@$*,6  ` >dнҽbdxz028:RTjlrẶՐՐjhJqU hJqhJqhC}h"* hYh @]hs7h @]5h hs7h @]U h}jh @]h>h @]CJaJhJqhYh7h @] hKAhKAhKA h @]hKAhC}hKA58>@rje]]]X]SgdGiZgdJqdgdJqgdKAkdVh$$IfTlFQ $  p t0$6    44 laytKATodraenoj tvari do pojave karcinoma je u prosjeku 15 do 20 godina odnosno 3,5 godine za pojavu akutne leukemije. Naj eai tipovi profesionalnih karcinoma jesu rak dianog sustava i organa mezotelnog podrijetla, rak mokranog mjehura i rak ko~e. Detaljan prikaz naj eaih sijela profesionalnog raka i jakost povezanosti sa profesionalnom izlo~enoau raen prema studijama u Sjedinjenim Ameri kih Dr~avama (SAD) biti e prikazani u tablici 7. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 7. Naj eai tipovi profesionalnog karcinoma i povezanost sa izlo~enoau na radnom mjestu (Canadian Centre for Occupational Health and Safety - CCOHS ) Sijelo karcinomaPovezanost sa profesionalnom izlo~enoau (SAD)Plua6,3  13%Mokrani mjehur3  19%Mezoteliom85  90%( muakarci ) 23%( ~ene )Leukemija0,8  2,8%Grkljan1  20%( muakarci )Rak ko~e(ne-melanomski)1,5  6%( muakarci )Rak sinusa, nosa i nazofarinksa31  43 % ( muakarci )Bubreg0  2,3 %Jetra0,4  1,1 % ( samo vinilklorid ) Rak dianog sustava i maligni mezoteliom Rak plua Najzna ajniji pojedina ni uzro ni imbenik u razvitku raka plua smatra se puaenje koje je odgovorno za 80% slu ajeva raka plua, meutim profesionalna izlo~enost odreenim karcinogenima pojedina no, te u kombinaciji s puaenjem smatra se va~nim imbenikom razvitka raka plua. Doll i Peto u jednoj procjeni iz 1981.godine ustanovili su da je pribli~no 15% raka plua u muakaraca, te oko 5% raka plua u ~ena uzrokovano profesionalnom izlo~enoau (`ari & }uakin 2002). Rak plua uzrokovan profesionalnom izlo~enoau ne razlikuje se klini ki ni patohistoloaki od raka plua uzrokovanog bilo kojim drugim imbenikom te su dijagnosti ki postupci i lije enje takoer istovjetni. Latentno razdoblje u razvoju raka plua kod profesionalne izlo~enosti je dug i u prosjeku iznosi 20 do 40 godina, te uklju uje i izlo~enost izvan radnog mjesta stoga prilikom identifikacije same etiologije treba uzeti detaljnu osobnu i radnu anamnezu pritom posebno obraajui pozornost na puaa ku anamnezu uklju ujui i izlo~enost pasivnom puaenju koja sinergisti ki djeluje s profesionalnim karcinogenima u razvitku raka plua. Priznati i naju estaliji karcinogeni raka plua radnog mjesta jesu azbest, klormetilni eteri, nikal, krom, poliaromatski ugljikovodici (PAU), radon i pasivno puaenje. Svojstva azbesta kao plunog karcinogena uo ena su joa 1935. godine, te su viaekratnim epidemioloakim istra~ivanjima ponovno dokazana. Radnici koji rade s azbestnim izolacijskim materijalima u proizvodnji tekstilnih azbestnih proizvoda na bazi krizotil azbesta imaju vei relativni rizik za pojavu raka plua nego rudari izlo~eni azbestu. Uzrok tomu je dokazana povezanost duljine azbestnih vlakna (vlakna duljine od 10 do 20 mikrometara) s veom u estaloau raka plua. Bis klorometil eter (BCME) i klorometil metil eter (CMME) u vezu s rakom plua dovedeni su 1962. godine u jednoj kemijskoj tvornici u Philadelphiji gdje je viae radnika oboljelo od mikrocelularnog raka plua. Klormetilni eteri koriste se u ionskoj izmjeni u industriji smole te u proizvodnji tekstila gdje nastaju kad kloridi reagiraju s formaldehidom. BCME je potentniji karcinogen od CMME te klorometil eteri pokazuju linearni odnos izmeu doze i u inka (`ari & }uakin 2002). Povezanost izmeu pojave raka i izlo~enosti poliaromatskim ugljikovodicima (PAU) prvi je uo io Percivall Pott 1775. godine kad je opisao rak testisa u dimnja ara dok je prvo istra~ivanje o raku plua i izlo~enosti PAU provedeno u Japanu u pogonu za karboniziranje ugljena gdje je dokazan povean rizik za razvoj raka plua (`ari & }uakin 2002). Do profesionalne izlo~enosti PAU-a dolazi u postrojenjima za rasplinjavanje ugljena, proizvodnji koksa i plina, te u proizvodnji aluminija. Radon kao uzro nik raka plua dokazan je u studijama koje su se provodile u rudniku Schnebergu u Njema koj, te u rudniku urana u Coloradu u SAD-u 1950.godine (`ari & }uakin 2002). Postoji interakcija izmeu puaenja i izlaganja radonu gdje je u inak multiplikativan. Svi priznati i suspektni malignomi plua s obzirom na vrstu i izvore izlo~enosti su prikazani u tablici 8. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 8. Priznati karcinogeni za nastanak raka plua i izvori izlo~enosti (`ari & }uakin 2002) Priznati (izlo~enost)Izvori izlo~enosti azbest Izolateri, brodograevna industrija, prerada azbesta, proizvodnja azbestno cementnih proizvoda Klormetilni eteri Kemijska industrija krom Proizvodnja kromata  nikal Rudarenje, rafinacija, galvanizacija Nastavak tablice 8 s prethodne strane Priznati (izlo~enost)Izvori izlo~enosti PAU Proizvodnja koksa, gumarski radnici, proizvodnja aluminija, proizvodnja plina, koksa, ~eljeza i elika radon Rudnici uranaSuspektni (izlo~enost)Izvori izlo~enosti akrilonitril Proizvodnja plastike, tekstilnih vlakana, Petrokemija, proizvodnja gume berilij Proizvodnja i procesiranje kadmij Topionice, proizvodnja baterija vinilklorid Proizvodnja polivinil klorida(PVC) formaldehid Proizvodnja formaldehidskih smola  slobodni silicijev dioksid Rudarenje, kamenolomi, proizvodnja porculana i keramike sinteti ka vlakna Izolateri, kamena drozga, proizvodnja kamene vune Glavni oblici raka plua su sitnostani ni i nesitnostani ni, klini ki znakovi raka plua su kaaalj uz hemoptizu, gubitak na te~ini i dispneja. Otkriva se rentgenom plua i CT-om, a kona na dijagnoza biopsijom prilikom bronhoskopije. Lije enje se sastoji od kirurakog zahvata, kemoterapije te radioterapije. Petogodianje je pre~ivljenje za sve tipove raka plua u prosjeku 15 %, te je naj eai uzrok smrti od zloudnih tumora u ~ena i muakaraca u svijetu i 2008. godine je bio odgovoran za 1,38 milijuna smrtnih slu ajeva. Maligni mezoteliom Difuzni maligni mezoteliom izuzetno je rijedak tumor koji nastaje malignom alteracijom mezotelnih stanica seroznih aupljina i naj eae se razvija na pleuri dok je lokalizacija na peritoneumu i perikardu mnogo rjea (Kanceljak-Macan 2009). Veina oboljelih od malignog mezotelioma ima anamnesti ki podatak o izlo~enosti azbestu na radnom mjestu ili okoliau. Veina studija pokazala je da je vrijeme latencije za ovu vrstu tumora 30 do 40 godina i da je rizik vei ato je du~a i vea izlo~enost azbestnim vlaknima meutim zabilje~eni su i slu ajevi pojave tumora nakon samo 1 do 2 godine izlo~enosti (`ari & }uakin 2002). Nije dokazano poveanje rizika za obolijevanje od malignog mezotelioma uz istovremeno konzumiranje cigareta i izlo~enost azbestu. Povean rizik od razvoja mezotelioma ima profesionalna izlo~enost vezana za preradu azbestu, izradu azbestno-cementnih proizvoda, brodograevnu industriju i proizvodnju azbestnog tekstila. O ekuje se porast broja oboljelih u Hrvatskoj i Europi do 2020. godine zbog dugog razdoblja latencije dok zemlje u razvoju gdje rad sa azbestom nije nadziran i dobro zakonom reguliran o ekuje du~e razdoblje obolijevanja od mezotelioma. Mezoteliomi se klasificiraju u tri histoloake skupine: epitelni, sarkomatozni i mijeaani oblik. Muakarci obolijevaju u 90% slu ajeva u ~ivotnoj dobi od oko 65 godina, a klini ki znakovi bolesti su bol u prsiatu, dispneja, gubitak na te~ini i kaaalj. Definitivna dijagnoza se postavlja punkcijom seroznih aupljina i citoloakom pretragom dobivene tekuine. U inkovitog lije enja nema i prosje no pre~ivljenje od trenutka postavljanja dijagnoze iznosi 12 do 15 mjeseci (`ari & }uakin 2002). Rak sinusa, nosa i grkljana Prve spoznaje o povezanosti raka sinusa i nosa s profesionalnom izlo~enoau potje u iz 1932. godine kad su prvi put opisani slu ajevi tog tumora u rafinerijama nikla (`ari & }uakin 2002). Veza je kasnije u mnogim studijama viaekratno potvrena. Tumori u podru ju sinusa i nosa su vrlo rijetki i ine manje od 1 % svih zloudnih tumora. U estalost u Hrvatskoj je 0,4 novooboljela na 100 000 stanovnika. Naj eai su u maksilarnom sinusu, zatim u nosnim aupljinama, etmoidnom sinusu, a najrjei u frontalnom i sfenoidnom sinusu (Centar za tumore glave i vrata Klini kog bolni kog centra Zagreb). Mogu biti dobroudni i zloudni, a do 80 % svih tumora sinusa i nosa ini karcinom plo astih stanica. eae se javljaju u osoba koje su profesionalno izlo~ene niklu, drvnoj praaini, PAU-a, uljima za hlaenje metala, kromovim pigmentima u sastavu praaine i dimetil sulfatu u proizvodnji izopropilnog alkohola (`ari & }uakin 2002). Puaenje ima va~nu ulogu kao i pasivno puaenje, a dvaput eae se javlja u muakaraca. Simptomi se esto javljaju u uznapredovalom stadiju bolesti, a naj eai su epistaksa, bol i oticanje u podru ju nosa i sinusa, nemogunost otvaranja usta i neuroloaki ispadi. Zlatni standard u dijagnozi jest pregled fiberoskop i po potrebi pregled CT-om i MR-om. Lije enje mo~e biti kiruako, kemoterapijom ili radioterapijom. Tumor grkljana ini 1-2% svih zloudnih tumora. Karcinom grkljana je 4-10 puta eai u muakaraca i javlja se nakon 50 godine. Glavni rizi ni imbenik jest aktivno puaenje ali i pasivna izlo~enost dimu. Profesionalna izlo~enost azbestu, niklu i uljima za hlaenje takoer se dovode u vezu s karcinom grkljana. Naj eai simptom jest promuklost koja traje du~e vrijeme, a mogu se javit i bol, ote~ano gutanje kao i bol u uhu. Dijagnoza se postavlja pomou detaljne osobne i radne anamneze, indirektnom laringoskopijim, fiberoskopijim, UZV grkljana, te nakraju pomou laringomikroskopije prilikom koje se uzima komadi tkiva za patohistoloaku analizu. Lije enje jest operativno i zra enjem (Centar za tumore glave i vrata Klini kog bolni kog centra Zagreb). Rak mokranog mjehura Povezanost nastanka karcinoma mokranog mjehura s profesionalnom izlo~enoau anilinskim bojama prvi je uo io njema ki lije nik Rehn joa 1895. godine (Zavali 2006). Rak mokranog mjehura ini oko tri posto svih zloudnih tumora, a muakarci obolijevaju 3 do 4 puta eae dok je dob obolijevanja izmeu 50 i 70 godina. Rizi ni imbenici za razvitak raka mjehura jesu puaenje na prvom mjestu jer puaa i obolijevaju 3 puta eae od nepuaa a, zatim kroni ne infekcije mjehura, profesionalna izlo~enost atetnim tvarima. Smatra se da je 20% karcinoma mjehura profesionalne etiologije (`ari & }uakin 2002). Tvari u radnom okoliau koje mogu inducirati ovu vrstu raka jesu: benzidin, bifenilamin, naftilamin, biskloretil, okzasosforin, tetrahidro-2-oksid, PAU i purin (Pranji 2007). Zanimanja koja su izlo~ena poveanom riziku su radnici u gumarskoj, kemijskoj i ko~noj industriji, soboslikari, frizeri, tiskari, tekstilni radnici i voza i kamiona. Histoloaki rak mokranog mjehura dijeli se na: karcinom prijelaznog epitela (95%), adenokarcinom (2%) i karcinom skvamoznih stanica (1-2%). Prvi i najzna niji simptom bolesti jest bezbolna hematurija dok kod uznapredovalog karcinoma mogu se javiti bolno i ote~ano mokrenje, u estali nagon na mokrenje i bol u leima. Dijagnoza se postavlja uz klini ki pregled, anamnezu, analizu mokrae i krvi, te najva~nijom pretragom cistoskopijom i biopsijom promjene. Lije enje je kirurako uz potporu kemoterapije i radioterapije. Prognoza ovisi od dubini prodora tumora u stijenku i okolne limfne vorove i metastazama. Petogodianje pre~ivljenje za povrainski lokalizirani tumor je 70%, uz zahvaene limfne vorove 30% dok sa udaljenim metastazama iznosi 5%. Rak ko~e Naju estaliji oblici raka ko~e, a da se zna da su uvjetovani profesionalnom izlo~enoau, jesu bazocelularni karcinom i planocelularni karcinom gdje je bazocelularni mnogo eai (Pranji 2007). Ujedno ta dva tipa ine viae od 90% svih tumora ko~e i spadaju u skupinu ne-melanomskih tumora ko~e dok maligni melanom iako mnogo rjei uzrokuje 90% svih smrti od raka ko~e. Fizikalni karcinogeni koji se dovode u svezu s pojavom jesu UV zra enje i to UVB zra enje koje ini 3% ukupne doze UV zra enja, te se smatra najva~nijim uzrokom tumora ko~e i ionizirajue zra enje u podru jima s kroni nim radiodermatitisom. Od kemijskih karcinogena isti e se va~nost izlo~enosti arsenu, PAU-a, industrijskim uljima i katranu (`ari & }uakin 2002). Maligni melanom se za razliku od ostalih tumora ko~e eae javlja u osoba koje rade u zatvorenim prostorima ato ukazuje na injenicu da je va~nije rekreativno ili intermitentno izlaganje UV zra enju od kontinuiranog. Simptomi tumora ko~e jesu: izdignuta papula ili macula na ko~i, krvarenje iz izrasline na ko~i, promjena boje, oblika, veli ine i rubova made~a ili pigmentirane lezije. Predilekcijska mjesta za pojavu ne-melanomskih tumora ko~e jesu na nosu, uaima, elu, donjoj usni, obrazima i mjestima ve oateenim UV zra enjem dok maligni melanom nastaje iz pigmentiranih lezija ili made~a. Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom i biopsijom promijenjene tvorbe. Lije enje karcinoma bazalnih stanica i planocelularnog karcinoma ovisi o veli ini, dubini i smjeataju tvorbe, a za uklanjanje tumora koristi se struganje, kauterizacija (spaljivanje), kriokirurgija (smrzavanje), kirurako uklanjanje i radioterapija. Maligni melanom lije i se kirurakim uklanjanjem, te kod prisutnih metastaza i odstranjivanjem prateih limfnih ~lijezda. U prevenciji va~no je smanjiti izlo~enost radnika na otvorenom izmeu 11 i 16 sati tijekom ljeta koliko god je mogue i uzimati eae pauze sa boravkom u sjeni, koristiti zaatitnu majicu i nao ale, te koristiti pripravke za zaatitu od sunca (CCOHS). Rak jetre Rak jetre je openito jedan od naj eaih u Aziji i Africi, a u zapadnom svijetu je rijetkost. U Hrvatskoj je zastupljen godianjom stopom od 1 na 100 000 i 2,2 na 100 000 u osoba starijih od 35 godina. Naj eae se radi o hepatocelularnome tumoru, a javlja se tri puta eae u muakaraca. Tri glavna rizi na imbenika koja dovode do razvoja hepatocelularnog karcinoma jesu kroni na infekcija virusom hepatitisa B i C, alkohol i aflatoksin, a tome u korist govori i injenica da se 75% raka jetre javlja u osoba s cirozom (`ari & }uakin 2002). O definiranim profesionalnim karcinogenima koji uzrokuju ovaj tip karcinoma jetre ne mo~emo govoriti, iako je u pojedinim profesijama opa~ena vea u estalost hepatocelularnog karcinoma. Mo~e postojati posredna povezanost gdje npr. radnici izlo~eni akcidentalno prekomjernim koncentracijama organskih otapala mogu razviti cirozu jetre ato je rizik za hepatom. Ovdje treba spomenuti i zdravstvene djelatnike koji imaju vei rizik i veu prevalenciju zaraze ve ranije spomenutim HBV i HCV i samim time veu aansu razvoja kroni nog hepatitisa, ciroze i naposljetku hepatocelularnog karcinoma i stoga je va~no joa jednom napomenut mjere zaatite kroz aktivnu i pasivnu imunizaciju zdravstvenih radnika i pridr~avanja mjera osobne zaatite. Hemangiosarkom je mnogo rjei tip raka jetre, ali je mnogo izravnije povezan s profesionalnom izlo~enoau. Dvije tvari koje se izdvajaju su izlo~enost arsenu i vinilklorid- monomeru (VCM). Rizik za pojavu tog tipa raka jest zabilje~en u izlo~enosti arsenskim pesticidima, zatim u topionicama metala i u vinarstvu. Na VCM kao mogueg uzro nika hemangiosarkoma upozoreno je 1974. godine na osnovi pojave tog tumora u jednoj tvornici PVC-a u Louisvilleu u SAD-u (`ari & }uakin 2002). Do danas je zamijeen veliki pad incidencije hemangiosarkoma zahvaljujui rigoroznim zaatitnim mjerama, odnosno usavraavanjem tehnoloakih procesa prije svega automatizacijom i hermetizacijom. Radnike izlo~ene VCM-u treba periodi no pregledavati i usmjeriti pregled na jetrene probe. Simptomi karcinoma jetre su nespecifi ni i uklju uju opu slabost, gubitak teka, pad tjelesne mase i nejasni febrilitet. Dijagnoza se postavlja anamnezom i fizikalnom pregledom, a dodatne pretrage koje poma~u su ultrazvuk, MR, CT i za kona nu dijagnozu biopsija sumnjive tvorbe. Laboratorijski u detektiranju hepatocelularnog karcinoma je i alfa-fetoprotein. Kiruraka ekscizija je najbolji na in lije enja, meutim bolest se naj eae otkriva prekasno pa esto nije mogua, a od ostalih rijeaenja u obzir dolaze radioterapija i transplantacija jetre. Prosje no petogodianje pre~ivljenje je skromno i iznosi 2 do 6 %. Rak krvotvornih organa Od malignoma limfati nog i krvotvornog sustava treba istaknuti dokazanu povezanost akutnih i kroni nih mijeloi nih leukemija s izlo~enoau benzenu, ionizirajuem zra enju i citostaticima (alkilirajua sredstva i antimetaboli ni spojevi) koje je va~no za zdravstvene djelatnike. Vrijeme latencije pojave ovih tumora jest mnogo manje nego kod solidnih i ve nakon 3 godine mo~e doi do pojave bolesti. Benzen kao priznati humani karcinogen spada u skupinu aromatskih ugljikovodika i dobiva se destilacijom katrana kamenog ugljena,kao nusprodukt pri proizvodnji koksa, a k tome je i sastavni dio nafte i benzina. U industriji se naj eae koristi kao otapalo organskih spojeva pri ekstrakciji i odmaaivanju, te kao polazni i intermedijarni spoj u organskoj sintezi brojnih spojeva koji imaju benzensku jezgru (`ari & }uakin 2002). Zbog njegovih izrazito hematotoksi nih i karcinogenih u inaka primarno je u zaatiti zdravlja zamijeniti ga manje toksi nim spojevima, toluenom, ksilenom ili etilbenzenom. U tehnoloakom procesu ako nije mogue izbjei njegovu upotrebu, potrebno je postupak hermetizirati ili osigurati lokalnu ventilaciju. Kod izlo~enih osoba potrebni su redoviti pregledi i praenje pokazatelja izlo~enosti i pokazatelja u inka. Od ionizirajueg zra enja je najviae ugro~ena medicinska struka i to medicinske sestre, intervencijske discipline, radiolozi, a od ostalih struka radnici u industriji umjetnih gnojiva, radnici u nuklearnim elektranama, farmaceuti, astronauti itd. U zaatiti od ionizirajueg zra enja vrijede tri pravila: U zoni zra enja raditi ato je mogue br~e i krae. Maksimalno poveati udaljenost od izvora zra enja do izlo~ene osobe. Obavezno koristiti zaatitni ekran i ostala osobna zaatitna sredstva protiv ionizirajueg zra enja. Mjere zaatite dijele se na tehni ke, organizacijske i medicinske. Tehni ke mjere uklju uju: postavljanje zaatitnih ekrana izmeu izmeu izvora i ovjeka, poveanja udaljenosti od izvora zra enja, skraivanja vremena boravka u zoni zra enja, obavezna kontrola primljene doze zra enja na radnom mjestu i mjerenje kontaminacije radne sredine pomou dozimetra. Medicinske mjere se sastoje od: profesionalne selekcije osoba koja rade s ionizirajuim zra enjem, kontrolno-periodi nim medicinskim pregledima osoba koja rade u zoni zra enja, odgojno obrazovnim mjerama u cilju upoznavanja radnika s opasnostima i zaatitom od zra enja i primjeni osobnih zaatitnih sredstava. Pod organizacijske mjere spada: skraivanje radnog vremena, du~i godianji odmor, beneficirani radni sta~ (Jovanovi 2007). Kratak pregled svih profesionalnih karcinogena 1. skupine, naj eaa sijela karcinoma i zanimanja prilikom kojih mo~e doi do izlo~enosti istima su prikazani u tablici 9. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 9. Naj eai profesionalni karcinogeni 1. skupine i sijela karcinoma (Seattle Cancer Care Alliance - SCCA) Izlo~enostciljni organiindustrija/uporaba4-aminobifenilMokrani mjehurproizvodna gumenih proizvodaArsen i spojeviPlua, ko~astakla, metala, pesticidaAzbestPlua, serozne membrane (poplunica, osr je, potrbuanica)Izolacija, filtri, azbestno-cementni i azbestno-tekstilni proizvodiBenzenLeukemijaOtapala, gorivaBenzidinMokrani mjehurIzrada boja i pigmenata, laboratorijska sredstvaBerilij i spojeviPluaZrakoplovna industrijaBis (klorometil) eterPluaNusprodukt u kemijskoj industrijiKlorometil metileter (tehni ki)PluaNusprodukt u kemijskoj industrijiKadmij i spojeviPluaBoje/izrada pigmenataKrom (IV) i spojevinosne aupljine, pluaOblaganje metala, boje/izrada pigmenataPremazi katrana drvenog ugljenako~a, plua, mokrani mjehurGraditeljstvo, elektrodeKatran drvenog ugljenaKo~a, pluaGoriva Nastavak tablice 9 s prethodne strane Izlo~enostciljni organiindustrija/uporabaEtilen oksidLeukemijaKemijski intermedijar, sterilantMineralna uljaKo~aSredstva za podmazivanjeMustard gas}drijelo, pluaBojni otrov2-NaftilaminMokrani mjehurBoje/izrada pigmenataSpojevi niklaNosne aupljine, pluaMetalurgija, legiranje, katalizaNafta iz `kriljevcaKo~aMaziva, goriva aiko~a, pluaPigmentiTalkplua, poplunicaPapir, bojeVinil kloridJetra, plua, male krvne ~ilePlasti ne mase, monomerDrvna praainaNosne aupljineIndustrija namjeataja, drvna industrija Zakoni i pravilnici Republike Hrvatske koji ureuju profesionalno izlaganje karcinogenima Najva~nija injenica kod tumora koji su posljedica izlaganja karcinogenima na radnom mjestu jest da se mogu i trebaju prevenirati. U Hrvatskoj postoje propisi koji ureuju rad s karcinogenima, a to su: Pravilnik o zaatiti radnika od rizika zbog izlo~enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima (NN 40/07). Pravilnik o zaatiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu (NN 40/07). Zakon o zaatiti od ionizirajueg zra enja i sigurnosti izvora ionizirajueg zra enja (NN 64/06). Pravilnik o zaatiti radnika od rizika zbog izlo~enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima Ovaj pravilnik odreuje obveze poslodavaca u pogledu zaatite zdravlja i sigurnosti radnika od opasnosti pri radu s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima ato takoer uklju uje i prevenciju takvih opasnosti. Du~nost je poslodavca da prema Pravilniku o izradi procjene opasnosti (NN 46/97) ustanovi vrstu, stupanj i trajanje izlo~enosti radnika da se procijeni opasnost za radnika i na temelju toga poduzmu mjere zaatite. Najva~nija mjera zaatite i obveza poslodavca jest da u radnom procesu mora zamijeniti karcinogene tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima, a ako nije mogue koriatenje treba biti svedeno na najmanju moguu mjeru. Kod svake upotrebe karcinogene ili mutagene tvari poslodavac je obvezan dr~ati se propisanih zaatitnih mjera, a najva~nije od njih su: Ograni avanje na najmanju moguu mjeru koli inu karcinogene ili mutagene tvari. Odr~avanje ato manjeg broja radnika koji su ili bi mogli biti izlo~eni. Planiranje radnih postupaka i izrada mjera kontrole tako da se izbjegne oslobaanje karcinogenih tvari na najmanju moguu mjeru. Da se ako je mogue karcinogena ili mutagena tvar ukloni na samom izvoru pomou lokalnog sustava odsisa ili opom ventilacijom. Mjerenje karcinogenih ili mutagenih tvari na radnom mjestu. Koriatenje skupnih mjera zaatite i ukoliko se izlaganje ne mo~e druga ije izbjei, koristiti individualne mjere zaatite. Poslodavac takoer mora u roku 30 dana prije po etka koriatenja karcinogene i/ili mutagene tvari o tome pismeno obavijestiti nadle~no tijelo inspekcije rada i Hrvatski zavod za medicinu rada. Zdravstveni nadzor radnika koji rade s karcinogenim tvarima takoer je obaveza poslodavca koji mora osigrati preventivne zdravstvene preglede prije po etka rada i za vrijeme obavljanja posla. Usmjereni periodi ki pregledi ne smiju biti krai od 12 mjeseci, a u slu aju sumnje na akcidentalni dogaaj, radnik treba biti upuen na izvanredni pregled. Prakti ne preporuke za zdravstveni nadzor radnika uklju uju: Lije nik ili tijelo nadle~no za zdravstveni nadzor radnika izlo~enih karcinogenim i/ili mutagenim tvarima moraju biti upoznati s uvjetima ili okolnostima izlaganja svakog radnika. Zdravstveni nadzor radnika mora se obavljati u skladu s na elima i praksom medicine rada, a uklju uje voenje evidencije o radnikovoj zdravstvenoj i profesionalnoj anamnezi, osobni razgovor s radnikom i gdje je prikladno izvraiti bioloaki nadzor, kao i otkriti rane i reverzibilne u inke. Za svakog radnika koji je predmet zdravstvenog radnika mogu se odrediti dodatne pretrage, u svjetlu najnovijih saznanja s podru ja medicine rada. Pravilnik o zaatiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu Glavni zadatak Pravilnika o zaatiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu jest zaatiti radnike od rizika za zdravlje koji nastaje radi izlaganja azbestu na radnom mjestu, a i jednako va~nu prevenciju takvih rizika. Pravilnik definira maksimalno dopustive koncentracije (MDK) azbesta u zraku kojoj smiju biti izlo~eni radnici u radnom prostoru. Regulira se vrsta i na in obavljanja aktivnosti tijekom kojih su radnici izlo~eni azbestu, na in na koji se mjeri koncentracija azbesta u zraku radnog prostora, preventivne mjere za smanjivanje izlo~enosti azbestu na radu i mjere za zaatitu izlo~enih radnika. Pravilnik takoer zabranjuje sve aktivnosti prilikom kojih radnici mogu biti izlo~eni namjerno dodanom azbestu, dok je obrada i odlaganje proizvoda koji nastaju kod ruaenja ili uklanjanja azbesta iznimka pravilnika. Nadzor nad zdravljem radnika se provodi sukladno doktrini medicine rada, a zdravstveni pregledi se obavljaju u zdravstvenim ustanovama koje u svom sastavu imaju medicinu rada ili u privatnim ordinacijama specijalista medicine rada. Pravilnik obavezuje da se zdravstveni kartoni radnika izlo~enih azbestu moraju uvati najmanje 40 godina nakon prestanka izlaganja istome (NN 40/7). Zdravstveni pregledi radnika detaljno su definirani u Zakonu o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izlo~enih azbestu (NN 79/07, 139/10) u kojem se nalazi i Pravilnik o uvjetima i na inu praenja zdravstvenog stanja, dijagnosti kim postupcima kod sumnje na postojanje profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom, te mjerilima za priznavanje profesionalne bolesti uzrokovane azbestom (NN 134/08). Pravilnik odreuje obvezan pregled radnika izlo~enih azbestu svake 3 godine, a minimalan pregled obuhvaa klini ki pregled, radnu anamnezu, spirometriju i radioloaku snimku plua i poplunice, takoer postoji i mogunost uporabe dodatnih postupaka po potrebi (CT, spiroergometrijsko testiranje, biopsiju plua i poplunice, mjerenje difuzijskog kapaciteta i plinska analiza arterijske krvi). Zakon o zaatiti od ionizirajueg zra enja i sigurnosti izvora ionizirajueg zra enja Zakon odreuje i regulira mjere zaatite od ionizirajueg zra enja i to na na in da se mora osigurati provedba na ela opravdanosti, optimalizacije i ograni enja ozra enja. Na elo opravdanosti u odnosu na djelatnosti s izvorima ionizirajueg zra enja ostvaruje se ako djelatnost koja uklju uje ozra enje daje korist izlo~enim pojedincima koja je u svim okolnostima vea od atetnosti uva~avajui gospodarske, socijalne i druge imbenike. Na elo optimalizacije zaatite od ionizirajueg zra enja ostvaruje se mjerama zaatite kojima se izlaganje radnika smanjuje toliko nisko koliko je mogue unutar propisanih granica, dok se na elo ograni enja ozra enja provodi primjenom mjera zaatite tako da izlaganje ozra enju mora biti manje od utvrenih granica ozra enja. Zakon odreuje efektivnu dozu kojoj radnik mo~e biti izlo~en, a ona tijekom rada ne smije biti vea od 100 mSv u razdoblju od pet uzastopnih godina, uz uvjet da u niti jednoj godini petogodianjeg razdoblja efektivna doza ne smije biti vea od 50 mSv. Radnici koji rade sa izvorima ionizirajueg zra enja moraju imati posebno stru no obrazovanje o primjeni zaatita od ozra enja, te udovoljavati posebnim zdravstvenim uvjetima prije po etka rada koje obavlja djelatnost medicine rada (NN 64/06). Zdravstvene preglede radnika koji su izlo~eni ionizirajuem zra enju utvruje Pravilnik o zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati izlo~eni radnici, u estalosti pregleda, te sadr~aju, na inu i rokovima uvanja podataka o tim pregledima (NN 111/07). Redovan zdravstveni pregled prema pravilniku uklju uje uzimanje detaljne anamneze, uvid u dozimetrijske podatke za ocjenjivano razdoblje, opi klin ki pregled sa ciljanim pretragama, oftalmoloaki pregled, psihologijsku obradu, te dodatne pretrage, analize i preglede i to sve prema indikaciji doktora specijaliste medicine rada. Medicinska dokumentacija se mora uvati dok pregledana osoba ne bude u starosnoj dobi od 75 godina, ali nikako ne krae od 30 godina od prestanka rada u podru ju izlo~enosti, a zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost medicine rada moraju jednom godianje dostaviti podatke o obavljenim pregledima Hrvatskom zavodu za medicinu rada. Zaklju ak Budui da je heterogena skupina bolesti pod nazivom profesionalnog raka preventabilna, potrebno je dosljedno poativati mjere zaatite na radu i zaatite zdravlja osoba izlo~enih karcinogenima. Na taj na in bi se izbjegao i/ili smanjio nemali broj oboljelih od zloudnih bolesti. Zahvale Zahvaljujem mentorici, prof. dr. sc. Jadranki Mustajbegovi, na ulo~enom vremenu, trudu i stru nim savjetima koji su mi pomogli u pisanju ovog diplomskog rada. Zahvaljujem se svim profesorima, doktorima, sestrama i svom osoblju koji su sudjelovali i pomagali mi tijekom mojeg studija na Medicinskom fakultetu. Literatura Borani M. i suradnici (2000). Karcinogeneza; suvremena glediata o podrijetlu malignih tumora, Zagreb, Medicinska naklada. Brumen V (2007) Neionizirajua zra enja. U: Pranji N (Ur.) Medicina rada. Tuzla: Arthur, str. 279-293. Canadian Centre for Occupational Health and Safety  CCOHS. http://www.ccohs.ca/oshanswers/diseases/occupational_cancer.html Accessed at 15.04.2014. Centar za tumore glave i vrata Klini kog bolni kog centra Zagreb http://www.orl-zagreb.com.hr/larinks.html Accessed at 22.03.2014. Centar za tumore glave i vrata Klini kog bolni kog centra Zagreb http://www.orl-zagreb.com.hr/nos_sinusi.html Accessed at 21.03.2014. Institution of Occupational Safety and Health-IOSH. http://www.iosh.co.uk/Books-and-resources/Our-OH-toolkit/Occupational-cancer.aspx Accessed at 30.03.2014. Jovanovi J (2007) Ionizirajue zra enje. U: Pranji (Ur.) Medicina rada. Tuzla: Arthur, str. 194-202. Kanceljak-Macan B Immunological aspects of asbestos-related diseases. Arh Hig Rada Toksikol 60:45-50. Pranji N (2007) Profesionalne maligne bolesti. U: Pranji (Ur.) Medicina rada. Tuzla: Arthur, str. 245-252. Pravilnik o uvjetima i na inu praenja zdravstvenog stanja, dijagnosti kim postupcima kod sumnje na postojanje profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom te mjerilima za priznavanje profesionalne bolesti uzrokovane azbestom. Narodne novine 134/2008. Pravilnik o zaatiti radnika od rizika zbog izlo~enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima. Narodne novine 40/07. Pravilnik o zaatiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu. Narodne novine 40/07. Pravilnik o zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati izlo~eni radnici, u estalosti pregleda te sadr~aju, na inu i rokovima uvanja podataka o tim pregledima. Narodne novine 11/07. Seattle Cancer Care Alliance-SCCA http://www.seattlecca.org/what-is-cancer.cfm Accessed at 29.04.2014. `ari M, }uakin E, i sur (2002.). Medicina rada i okoliaa, Zagreb, Medicinska naklada. Zakon o listi profesionalnih bolesti. Narodne novine 162/98. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o listi profesionalnih bolesti. Narodne novine 107/07. u Zakonu o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izlo~enih azbestu Narodne novine 79/07, 139/10. Zakon o zaatiti od ionizirajueg zra enja i sigurnosti izvora ionizirajueg zra enja. Narodne novine Narodne novine 64/06 Zavali M (2006) Profesionalni karcinomi. Sigurnost 48:11-17. }ivotopis Zovem se Sran Raj evi. Roen sam 20.11.1989. godine u Vara~dinu. Pohaao sam II. Osnovnu akolu u Vara~dinu. Od 2004. do 2008. pohaao sam Prvu gimnaziju Vara~din  matemati ki smjer. Tijekom osnovnoakolskog i srednjoakolskog obrazovanja prolazio sam sa vrlo dobrim i odli nim uspjehom, te sam sudjelovao na brojnim sportskim natjecanjima i natjecanjima iz biologije i kemije. Od 2008. do 2014. godine pohaam Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu. Slu~im se engleskim jezikom.     Sran Raj evi Diplomski rad Medicinski fakultet Medicinski fakultet  PAGE 40 ,jVXdrv(8T`v&(6:*<PT 68:>žͺ澲溣棺ͣͣͣͣh(L h}5h @]hVhY6hVh_#6h_# hKAhKAhKAhC}h7 hC}5hC}h @]5hGiZhJch @]hJqjhJqUh8mHnHu>dfroff $IfgdGiZkdh$$IfTlQ0)  t0644 la=yt T $$Ifa$gdGiZ{rr $IfgdGiZkdi$$IfTl0)  t0644 la=yt T{rrr $IfgdGiZkdj$$IfTl0)  t0644 la=yt T(>{rr $IfgdGiZkdj$$IfTl0)  t0644 la=yt T>@Px{rr $IfgdGiZkdDk$$IfTl0)  t0644 la=yt Txz{rr $IfgdGiZkdk$$IfTl0)  t0644 la=yt TD{rr $IfgdGiZkdnl$$IfTl0)  t0644 la=yt TDFTh{rr $IfgdGiZkdm$$IfTl0)  t0644 la=yt Thjv{rr $IfgdGiZkdm$$IfTl<0)  t0644 la=yt T({ojjjej`XXdgdJqgd_#gdJqgdKA  & F^gdKAkd-n$$IfTlt0)  t0644 la=yt T R@RTt"$R8`h 2T24R~2r$.&B"4 "02`rtDFHJX hJqhJqhC}hWI\hh(Lh^GyhKAh7,h @]h<2h_# h}5h @]NtJBnJkdn$$IfTl0###  t0644 lapyt T $$Ifa$gdGiZgdGiZdgdJqXZ\&@Bpr. VXdfD:V$6HP .0>@˼˰߬˰礨hh5h{h7,hVh @]6h hKAhKAhC}hKA5hKAh hC}h @]5hCh(Lh<2h @]h8mHnHujhJqUhJq@ `xztkduo$$IfTl0### t0644 layt T $IfgdGiZ}tt $IfgdGiZkdo$$IfTl0### t0644 layt T n{rr $IfgdGiZkdqp$$IfTl0### t0644 layt Tnprt}rrmaa $$Ifa$gdKAgdKA $dha$gd @]kdp$$IfTl0### t0644 layt T ncZZZZ $IfgdKAkdqq$$IfTl0###  t0644 lapytKAT ,{rr $IfgdKAkd$r$$IfTl0### t0644 laytKAT,.\{oo $$Ifa$gdKAkdr$$IfTl0### t0644 laytKAT:cZZZ $IfgdKAkd(s$$IfTl0###  t0644 lapytKAT:<P}tt $IfgdKAkds$$IfTl0### t0644 laytKAT}tt $IfgdKAkdYt$$IfTl0### t0644 laytKATJ}tt $IfgdKAkdt$$IfTl0### t0644 laytKATJLh}tt $IfgdKAkdUu$$IfTl0### t0644 laytKAT:h}ttt $IfgdKAkdu$$IfTl0### t0644 laytKAThj}ttt $IfgdKAkdQv$$IfTl0### t0644 laytKATDHJLN}xppppkccccdgddgdddgd gdKAkdv$$IfTl0### t0644 laytKAT NP.46 PRd 4!6!@$B$X$//P4 9"9P9gddgdddgdd@"b&,.np $Zn.0$&FJ8:26FHJLd<z46@B , 2 4        * 0 < h       h7, h]h^GyhKAh"*h hEQhlh(Lh{hh5h h @]Q       NP 24>@xzBDVX :HPRb@Bj 2!6!8!!!""J"L"`"b"t""##,$.$@$B$`$$r((**..//hg h;;h @]h(Lh^GyhhhJch h{hh>hh5h @]Q////(0123444N4P4 9"9:L:::6>:>>>??vBBpEEEE\F^F`FG"G$GII JJKKKK4MHMNNLNRN|N~NNNNNNNNNNNN.Ohc!h8mHnHujhdUhd hJqhdhC}h#qh7, h&F h @]h  h(jh @]hh^Gyhh(LhJch @]hghh@P98>:>pEE`F&GKKKXMNxOOOOP $$Ifa$gdGiZgdGiZ  & F dgd dgdd.O0OvOxOzOOOOOPP$PRSTSbVVV W[[\\\\N] ^^^^^^p_r_t_v_.`bbeeee0fbfffffhhjjjrmnͺճիէէէգ՜՜՜՘͘կկՑ hc!hc! hc!h*Ah> h'-h @]h^Gyh h(Lh hYh @]h>h @]CJaJhC}hh5hhhJch @]hC}h @]5 h/Wh/WhGiZh/Whlhdhc!hC6PPsbtdt  & F'dgd dgdc! & Fd^gd> & Fd^gdh  & F#dgd dgddgdd  & F^gd^Gynnoo`oboppqqqqqq6s8s:s>sss^t`tbtdttvv8vvvwwwwH{||||||F~ҀԀbdr>BnރF~:<>(*ތŶh]hGSh0hG#7 hKqhKqhFchKqh?hkh2Qhm?hD&h4 h hhh h J hb hc!hc!hCdtt@B>BVؙ֗ޝ #$da$gdl>#dgdqdgd gd dgd+FgddgdKqdgd J gd#q.JhpΒВД@BDTVĖBD 2J؛$4h˩˗wowoj hO\hqho\hqhO\hqh"'\hqhA \hqhv4\h>hF0CJaJ h+Fh h>h CJaJh hxh+Fh>hk9-CJaJh>haQCJaJh>hfCJaJ hihKqhU8hhhs(hh]hGS)\ܝޝ z*Z\*LΣУԣ֣̥XZШҨnbڪܪdޭļįĚ}yqhqh8\hl>h/h/\ h4\hqh4\hqh"*\hqhsc\hqhh\ hh\ hR\hqhA \hqh<]%\hqho\ h/h/ hCh/ hEQh/hl>h/\h/ hl>\h/h/\ h/\,ޝ ,\*Уңԣ֣̥ZҨ# & F7d^7`gdh#dgdq#dgd/ # & F7^7gd/#gd/#$ & F7d^7a$gdl>pbܪpd~Ԯ±Ʊȱ̱α8 & F7^7`gd^Gydgdacdgdqgdqgdac#dgdq# & Fgd/ # & F7^7gd/ޭ46r±ıȱʱαбԱֱڱjlxz~ûhO0J%mHnHu hKA0J%jhKA0J%UhKAhp jhp U h2hP h@Ahachl>hach>haQCJaJh>h^GyCJaJh hachac h4\αұԱرڱ@B8 & F7^7`gd^Gy" p#S#$dNgdi p#S#&dPgdi 9 01h/R :p)H. A!"#$% = 0&P 1h/R :p)H. A!"#$% J00P&P 1h/R :p)H. A!"#$% DpG0P&P 1h/R :p. A!"#$% Dp}/Dd M   fA ?indexSlika 0index.jpgR. 0/(hww{.D, Fs. 0/(hwwJFIF "&"& 1!%()0,,2A2,7'+,)   )))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))"R !1A"2Qa5qt#6BRs$34br%CSeuDc ?h((+̲P2I8|I==Q\,c5'Y#ae -fѥ4v7Uu$2R j>En{Ɛؑ&`'qLԖ\i _#8޹E"ae}IS(r2T?xEP%FDWXR> v?Ļ ӌV#9JTY$UwMuse?Ĝ}H|Z \=‚De Bxx(;jZV<:cs3vϠN)kbq+9?Gqo',"?K{6 Dd,\N*GU^Ֆ[mY[2,CC2L('H/ӷl uy=;# PU,DpN#kVyd3<%3zX4Itv:vˎaِ}8oIy$#5tw׶RjǶq*ERIxcJɉǏ⤏3PQERto(/vyȡȍĀwQ]2 i.n$3M<r¨d)mP]i7 5:ά2(XdqjM-GS9-zz:e%ʎJq Z);x"^n7EbJmc>L?ޔC^u*X'1([X׷,nZ69ʫvt%Jc9.a$16| a뵈e)7rO#241B42ec-)@fIҮ5v]2Yf#;.p`/VS ċ22.H20apxŻo-;64^dڽF]6o".c2yVG;!d{O˿:wOhA*-K`sl{lɦ^xbٹ0W k^ >@#߼o_hyQ^#.'{,9kSּ"l! A[>>;E]tdEv jvˌ~9I!VgyrIunbV+=0]4Ԁ6G n,drWDoNhO+-Ef2bfUdd{KJn<%Үd@a)2p{2k? n4mu;e8Hq1'PjdFGUtpU*A¡Z7p,жo =a,U^֖P(j(3ZE.]a4t1'nr r}qqsi~$dC#!^s3\RƩ6Me]%O.Ab l;:.m+\M}$m+IiF3;N%`I7r{(~c\辂KF Tv~$D ԰6l,p$ R3g-+gIS?YXm`˷P'='ؑ|F[Bfx$!v,N [_%Au~,X.{3luF^_Kc<s2*n`0p{<-#5Pjy>Fچ$U+khz: T!i(P'noǩt=DrG Y~翭Qtޣl q0[L 68F;ݳ閲=56vc%'M0%ˮ6< b xLp~!noI9ycaJfQ "bhgDZ\n+Od&L8&P~{THkEwʇ\Wj%?1ǯjyKQ΍G=ኺ|OmwN섒q'#z⛴% PyY$lqSǚ FMиHI᭼=̫i5ȮY"<223*j>fNYP & eHBM2zm D9$9cI!8UI$dμ\9OWKqq?褃֠hR Qok< cYj1ڵFW!ǐֺ&{mRݤ lhW *6_\Ck=Z6K*VP퀣  *JM㶽M$~qv^O z*6F9Nohh>J[DI/)$LI?nCuy ڐzMF9U@O( 7=($oUc'ݣIjރ1m_= xqRWV_sAZOR׍muPM#*yC/zJ}/▧tך~  .Z:|R lrp{=I%ᔶho,ﴕHc9$Ǟ\c4'g8~0 ߽OL  u$\$^C炫4y+q]OCE .v<ݵl7UOv&r2Ш<@rxiW:Fdk2( O(a*V955U#mr{a$^BV}baI4Ǎ vVRU9r:A[ ]$P7`nsZ%qGkwX-,>ǸX^OOwCE,ҤlC"dU GMDaFOmO{jnuSqw3j{JXzsBL3$\'*#–6wVNߤI}p~AEQ@T]ONK$LF$0y JҴ 7@Y -hܸ](h3x{RЋkp%XryPy8n I]]IZ|OW/v۶$l\gҶSb'ir7<0@Ҧaё@n`R4Dkۄ~mPjrDz*-߉AgAi+?B^yt%'46۠foKI]:hDN;jv}پ/8$oUc'ݣIjރ1m_= xqRWV_sAZORUv/:J}/▧tך~ ?;?Xxm^g?;?Xxm^gUTqr2T29g5GX署8ᶟ>X3Ww uU1C#eYd(vҾ9EnK{<0\kXN[; 1Ӹ.x;fh[:hPpCqy<fCsEx㙣C)iN>cU.jᅕ$! p?uf=Tko\=!.FP=>pGzzMg\-(E\22G Aa% lyIw,s0;kMa&gC qM^BX\c].@KOn_t5Ů%&'bб$y+q꺜`5h1}'H a#POv+ 炫5F=*=5_A@fĿڤΝ_ 奿-@fĿڠ2}?Ė?d-[f>}mTǡվ\o>J_jyh=k_)8Z^j5ZORUv/'g8~0 ߽OL_'g8~0 ߽OL!&tJr1D zE_oj,M|~h} U $SJ&xHV P2ݣlWKhUAR]#^g{{quXQTE v WKmt${y R*#Jpp~G:>lceckZVfl(!@3UG,SԊ QqntѰ{h:@?q`V*d\Os@[$e|Z|"A}珥1&LB%sh.8Iڎdvro-$hQ|I W;4ydO(ZCr_*.ٲs})OwBNB ;ȱ}n>:yiXVC M۸x/2iRԼ˛)m|Z?oj6';·93 2Vꕿ|fԖ B|JcFrNe1MsФkzPucNGey=nmÉ l+)+k+nT ~~⎳MRq) Lq8h: Ƙh^3.ppXNjK7B[ C#9©Q= 9?#tN*lu’2{V늺YcѼ[ FTsh):}5iG2I[ F)ShۀĞFEuHtTlr@}FF%sm>Dh`XZ't1߆=__^i $2[Ă gP3v cN"im%BE=8ݺ4 nCT+;g#ʪ<y doi-Ƒ H.rX69?t7V| FbiUPsn*1m_= xqRWV_sAZORUv/:J}/▧tך~ ?;?Xxm^g?;?Xm^'ue`2HU$>$WNPx|{Iېd3XuJ1gs $N0ODcd@n:K*C^ٲ`Gٸ* M$H G*;ɸS9/]ᆉxIs(hd;$Qϧc"Z%[x#*Ɓss.( (a+/tnToù>@ԮVX7ԫ#q5:5MXOqncR?8ª,XkY,c5lJ q ecs'ΪӴI"D$U/ܪ~kU9>}띸L%*Ѝ&V{^{I'=',yFvmeiimPG.$$k@ \Xq#gRz$^jc7sʭ粲%EfAHTr{|L:\4N$]Ӷܓ$yl.#ӵgUf5X (N:SflU=IhaXа#j>_ut2Q O[[ڤۖ(\,=ݍ/'z~l̊!lDyO0lOy?؁0XtmHPRh7ML@fʖAI ~YiUcڿI\z[1~vm_= ֵҟs!_P'(+'iRHu es"Q%nNxhѦnkKx]]GI8q]C_Ҽ#s1!rI/#y໘o:JmU!1)o@eY}2X.}x 6e=2'D2B_#+uK8\%v3lw6JάHKw80{v`FA s⺯G-|*s,F; :W}?UeePT2nWFU3`x Xϴ~?Wc46+.ȁN߇>ZPQEEPOx9I#oyC)Ǵ><K "xg6&傱Lc}Fsqg+Ե}^I4qڡjȹS9<#5t'SDKimݽLy;ha[I#{mN؃/cIWq ac?=#ŎO%u8_ f@TV\j6m} d۾\1\vnqKf{B n6w9(,f yKn 2K( >p-_W!j̛W*⠒O|@Hkw2jZd2 0+xr9UOt;[]*Ȩ ('=ikzv\Km\8`2NDTd'?}MoaA`YeP9'=4.EI4BUfK L;{fxUY[v`c6Gq sDۣC28?/Jʼm oS3 v0RIiu6w;s&E ?(sQ[U}hHP`qϥ3ƭ,!nFJn>߆@nvv<K9%g7=~(((((^_K(Pۜ}2y|ond{y_LsE8$4A!B{ ҷ (>}θ~WnN03.)4ΝKTc;Pd?aTaU=g^*ysOgзe68U{h+4Xh3OU d,ϳ23.zo/**yM\.{e#-mfuq9xfrm@aK*]m&c 0R8?cȯr# 3#H@*\*IsǂAk3ZPr$ CDXyyyp((((((((WJ4c(}g~]²ܖRH#;WTZ&)FF\ 2#PAzF+3h098;[$L8-#1đ!mP` v((((((}DyK _Toc389725239}DyK _Toc389725239}DyK _Toc389725240}DyK _Toc389725240}DyK _Toc389725241}DyK _Toc389725241}DyK _Toc389725242}DyK _Toc389725242}DyK _Toc389725243}DyK _Toc389725243}DyK _Toc389725244}DyK _Toc389725244}DyK _Toc389725245}DyK _Toc389725245}DyK _Toc389725246}DyK _Toc389725246}DyK _Toc389725247}DyK _Toc389725247}DyK _Toc389725248}DyK _Toc389725248}DyK _Toc389725249}DyK _Toc389725249}DyK _Toc389725250}DyK _Toc389725250}DyK _Toc389725251}DyK _Toc389725251}DyK _Toc389725252}DyK _Toc389725252}DyK _Toc389725253}DyK _Toc389725253}DyK _Toc389725254}DyK _Toc389725254}DyK _Toc389725255}DyK _Toc389725255}DyK _Toc389725256}DyK _Toc389725256}DyK _Toc389725257}DyK _Toc389725257}DyK _Toc389725258}DyK _Toc389725258}DyK _Toc389725259}DyK _Toc389725259}DyK _Toc389725260}DyK _Toc389725260}DyK _Toc389725261}DyK _Toc389725261}DyK _Toc389725262}DyK _Toc389725262}DyK _Toc389725263}DyK _Toc389725263}DyK _Toc389725264}DyK _Toc389725264}DyK _Toc389725265}DyK _Toc389725265}DyK _Toc389725266}DyK _Toc389725266k$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l/ t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l7 t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l1 t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l8 t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l8 t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l@ t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l: t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l4 t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l. t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=ytk$$If!vh#v#v#v=:V l t$6,555=yt$$If!vh#v#vH#v:V l t0$655I5Byt T$$If!vh#v#vH#v:V l t0$6,55I5Byt T$$If!vh#v#vM:V l9 t06,55BytT$$If!vh#v#vM:V l t06,55BytT$$If!vh#v#vM:V l t06,55BytT$$If!vh#v#vM:V l t06,55BytT$$If!vh#v#vM:V l t06,55BytT$$If!vh#v#vM:V l t06,55BytT$$If!vh#v#vt:V l t0$655tyt-$$If!vh#v#vt:V l t0$655tyt-$$If!vh#v#vt:V l t0$655tyt-$$If!vh#v#vt:V l t0$655tyt-$$If!vh#v #v :V l t06,5 5 / BytdT$$If!vh#v #v :V l t06,5 5 / BytdT$$If!vh#v #v :V l t06,5 5 / BytdT$$If!vh#v #v :V l t06,5 5 / BytdT$$If!vh#v #v :V l t06,5 5 / BytdT$$If!vh#v #v :V l t06,5 5 / BytdT$$If!vh#v #v :V l t06,5 5 / BytdT$$If!vh#v #v :V l t06,5 5 / BytdT$$If!vh#v#vb#v:V l t0655b5ytGiZT$$If!vh#v#vb#v:V l t0655b5ytGiZT$$If!vh#v#vb#v:V l t0655b5ytGiZT$$If!vh#v#vb#v:V l t0655b5ytGiZT$$If!vh#v#vb#v:V l t0655b5ytGiZT$$If!vh#v#vb#v:V l t0655b5ytGiZT$$If!vh#v #v #vp :V l t0$65 5 5p ytKAT$$If!vh#v #v #vp :V l t0$65 5 5p ytKAT$$If!vh#v #v #vp :V l t0$65 5 5p ytKAT$$If!vh#v #v #vp :V l t0$65 5 5p ytKAT$$If!vh#v #v #vp :V l t0$65 5 5p ytKAT$$If!vh#v #v #vp :V l t0$65 5 5p ytKAT$$If!vh#v #v #vp :V l t0$65 5 5p ytKAT$$If!vh#v #v #vp :V l t0$65 5 5p ytKAT$$If!vh#v #v #vp :V l t0$65 5 5p ytKAT$$If=!vh#v) #v :V lQ t065) 5 a=yt T$$If=!vh#v) #v :V l t065) 5 a=yt T$$If=!vh#v) #v :V l t065) 5 a=yt T$$If=!vh#v) #v :V l t065) 5 a=yt T$$If=!vh#v) #v :V l t065) 5 a=yt T$$If=!vh#v) #v :V l t065) 5 a=yt T$$If=!vh#v) #v :V l t065) 5 a=yt T$$If=!vh#v) #v :V l t065) 5 a=yt T$$If=!vh#v) #v :V l< t065) 5 a=yt T$$If=!vh#v) #v :V lt t065) 5 a=yt T$$If!vh#v#:V l  t065#pyt T|$$If!vh#v#:V l t065#yt T|$$If!vh#v#:V l t065#yt T$$If!vh#v#:V l t065#yt T|$$If!vh#v#:V l t065#yt T$$If!vh#v#:V l  t065#pytKAT$$If!vh#v#:V l t065#ytKAT$$If!vh#v#:V l t065#ytKAT$$If!vh#v#:V l  t065#pytKAT|$$If!vh#v#:V l t065#ytKAT|$$If!vh#v#:V l t065#ytKAT|$$If!vh#v#:V l t065#ytKAT|$$If!vh#v#:V l t065#ytKAT|$$If!vh#v#:V l t065#ytKAT|$$If!vh#v#:V l t065#ytKAT|$$If!vh#v#:V l t065#ytKAT$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T$$If!vh#v #v :V l t065 5 yt-T^C pppp000002 0@P`p28 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ V'NormalCJ_HaJmHsHtHF@F A Heading 1$$ & F@&\aJ \@\  J Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJV@V tC Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJJ@J 79U Heading 4$<@&5CJ\aJN@N %( Heading 5$$@&a$CJ$OJQJ^JtH DA`D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List joj *NASLOV POGLAVLJA Xh&5CJKH \^J_HaJmHsHtHNoN )HTEKST$dh<a$CJ_HaJmHsHtHDoD )H TEKST CharCJ_HaJmHsHtH`o"` ~ DIPLOMSKI RAD$a$5CJ8_HaJmHsHtHro2r -'$Sveu iliate u Zagrebu naslov$a$CJ _HaJmHsHtH<@B< L4Header  p#6CJZoRZ D Ime_studenta $ a$5CJ_HaJmHsHtHXobX ~ Zagreb_godina $a$CJ_HaJmHsHtH\or\ D Mentor_student 9!CJ_HaJmHsHtHRoR sIzjavadh(`CJ_HaJmHsHtH`o` *Pomocni_naslov $Xh5CJ_HaJmHsHtHxox STEKST_navod_123' & FWdh<<^`WCJ_HaJmHsHtHdod A Podnaslov_1  & F%5CJ\]^J_HaJmHsHtHxox *K TEKST_navod/$ & F sdh^`sa$CJ_HaJmHsHtHdod A Podnaslov_2  & F%56CJ\^J_HaJmHsHtH`o` A Podnaslov_3 & F6CJ\_HaJmHsHtHZ"`Z WCaption$ xxa$5CJ\_HmHsHtH6U`6 `N0 Hyperlink >*B*phFV`F `NFollowedHyperlink >*B* phH @"H BL40Footer " p#6CJmHsHtHbo2b 2 Literatura#$$ & F dha$CJ\_HaJmHsHtHXoX 0 Slika_Tablica$$xxa$CJ_HmHsHtH.)@Q. L4 Page Numberd`d ZN6pTOC 1(& p# sx<^`sCJ_HaJmHsHtHD@D *pTOC 2 ' Sd# ^^^`D@D 3pTOC 3 ( d# ^`L#L W0Table of Figures)n^n`tot sbTEKST_Popis_dokumentacije* ndhCJ_HaJmHsHtHRR bsTable_of_tables+ d# ^`>@> } Footnote Text,CJaJ@&`@ }Footnote ReferenceH*P@P ?z0 Balloon Text.CJOJQJaJmHsHtHB'`B zComment ReferenceCJaJ<@< z Comment Text0CJaJ@j@@ zComment Subject15\No"N )H Jednadzba 2 9!CJ_HaJmHsHtHxo2x STEKST_navod_abc'3 & FWdh<<^`WCJ_HaJmHsHtH0O1B0 ;LDPrilozi4\]ZoRZ s Izjava_potpis5$dha$CJ_HmHsHtHTobT sZahvala6dhx`CJ_HaJmHsHtHjsj b Table Grid7:V;07|o| 2 Tekst_Prilozi/8$ & F 77dh^7`a$CJ_HaJmHsHtH^o^ Popis_oznaka_39$ a$CJ_HaJmHsHtHDD FpTOC 4 : d#  ^` PoP Popis_oznaka_2;CJ_HaJmHsHtHZoZ Popis_oznaka_1<$a$5CJ_HaJmHsHtHPoP Popis_oznaka_4=CJ_HaJmHsHtH`o` :Mentor_student_2> #!<CJ_HaJmHsHtHNoN . @]0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJj@j  @]0List Paragraph@d^m$CJOJPJQJ^JaJtH B^B  @]0 Normal (Web)Add[$\$6o!6 "p0 Footer Char6aJPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] <;<z<< **@@@@@@@@@@@@@@@@@@aaad XN.<a3H`eo4\X@ /.OnޭZegxyz| ( | !*"b""" #P#j#$$$`%%%&*'~':>X*]gFivklmuB~fpL2.<>xDhn,:JhNP9PPQRTRRJSSZTT\U V`VWzWW(XXYnYYYtZ[t_dtޝα[\]^_`abcdfhijklmnopqrstuvw{}~UWw @{=Y[\^~5Qmopr;>?Aas6d1457W{ * F I J L l |  | < ? @ B b B ^ a b d   # 3 O R S U u u,,,444(8@8B8BBBuuuyzzqݕ&( X%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕ̕         T[^d!@ @H 0(  0(  B S  ?5 _Toc232930545 _Toc287445042 _Toc232930548 _Toc287445045 _Toc389725236 _Toc232930549 _Toc287445046 _Toc389725237 _Toc389725238 _Toc287431606 _Toc287445047 _Toc389725239 _Toc389725240_GoBack _Toc388623111 _Toc389725241 _Toc388623112 _Toc388623113 _Toc389725242 _Toc389725243 _Toc388623114 _Toc389725244 _Toc389725245 _Toc389725246 _Toc389725247 _Toc389725248 _Toc389725249 _Toc388623115 _Toc388623116 _Toc389725250 _Toc388623117 _Toc389725251 _Toc389725252 _Toc388623118 _Toc389725253 _Toc389725254 _Toc389725255 _Toc389725256 _Toc389725257 _Toc389725258 _Toc388623119 _Toc389725259 _Toc389725260 _Toc389725261 _Toc389725262 _Toc287431631 _Toc287445050 _Toc389725263 _Toc389725264 _Toc232930572 _Toc287445052 _Toc389725265 _Toc389725266 Y%k,m,/4 8<?yBC#LQ(]kcPsuyiՕ?آ&ٱѹA2k334  !"#$%&'()*+,-./01234 %k,,/~58<?BC)LQ<]c]s&vzڄ!ÉPQ;ڹWkM55>!)7?Jbqt(@ $+6=DU`ein}/8GOev{3=W^eiy(1JReoeqejegeoeg!#ehegQWeheiegekegelu"%(7eky d h L!Q!e!m!""e"k"o"y"7#A#K#V#`#b#e#g###e$h$$$U%_%e%g%%%%%-&4&M&S&e&i&e'm'e(k(x(z(((((B)D)`)f)))`*b*e*l***e+n+t+v+++R,W,e,m,u,,,,,,,,,,-$-N-V-e-h-<.>.\.k.e/i/////0#0.090R0U0e0r0e1g11111 222'272:2>2@2e2h22222e3p333333334e4l44444440535D5N5f5p5~5555556'6*6/6f6k66666f7j7u7~77777778C8E8S8f8i88888888888f9i99999::I:Q:f:n:::::f;h;;;P<X<f<n<q<t<<<<<<==!=;=@=N=P=f=j===f>o>??.?8?f?q?????????f@o@@@@@3A:ARA\AfAjAAAAAfBhBuByBBBBBBBBBBC CC!C'C9C@CFCLCSC\CfChCyCCCCCCCCCCfDkDIELEREZEfEkEfFoFVG]G_GiGyGGfHkHfIlIJJ2J9JfJlJJJJJJJfKnK"L*LfLiLLLLLfMhM[N]NfNmNNNNNfOoOfPoPXQZQfQpQQQQQQQ8RIRJRNRfRkRfSlSSSSSfTjTTTTTfUiU)V3VfVoVVVWW5W@WTWYWfWkWQXXXfXiXqXyXfYlYYY ZZ8Z:ZfZpZ}ZZf[l[[[\\f\i\|\\\\\\] ]%]1]<]F]f]l]]]]]]]]]#^+^B^O^f^o^f_j_C`I`J`R`f`m`~``````````MaSafaiaaafbpbSc[c\cdcfckcccccfdkd?eDeJeMeWe^efeheeefflfffZg\gfgmg.h9hEhGhWhYh_hhhfiliiifjkjkkk)kPkRkfkjkpkskWlalflhlllllmm'm)m+m2mZmemfmrmmmmmmmmmmmTn_nfnjnnnnnoofokooofpspqqIqVqfqjqBrKrfrhrrrOs^sfslssssst&tKtMtbtgtu)u0u1uFu\ugu|u~uuuuuuuuuv!v&v,v6v@vOvZv`vjv}vvvvvvvvv w w+w3w[cims}Ĉ̈Ј؈ڈ ;>RZ`bdksuy~É҉EGN]q؊ڊ).?AKPًPTp{ٌیACY[y̍ڍ"=Cdp&5=IOZe05ɐѐِILiq’ɒ CNQ\ēʓғ@Bʔ inҕՕܕ&:BCKPZgnz !7Bgs—-8FQ^eq͘ژ!2Uf͙ٙ!*/8ۚݚ <GQZ 48͠ڠۡ#%âˢآ$4@HOQAEac @Ggk¥ȥݥ GI|}~¦æӦզ $&̧Χ /6  IU֪"&;GNPm}ʫѫ #Ƭ̬!-?EHKNRdrx}')+2<׮ٮ!-4<IOPZlu!&Q\rtv!#;@ͱԱرݱ$.9;$&ahгҳ$&lnȴ$,$) $+$'IMո׸&)ƹѹڹ&-&/&*&/&-&(xĿǿ(1(,(-(+(-@EW[(*(**-*2*.*.hjw*9?C*4*-rt-1JT\c +04GNklmu  +3:At%.8>UZlr  &+06@^g!5BLmx} *>ESXgmy09 $,1Wb hkAEx~doy%'eny{%y|ioy|8C`cw)+swyKO{~wzw~TVw~ "w~w}beinwgktxyMUuwu}u|DKuz"u|&+13GPUXux3>wwy!w{2;w{QSw{245?ILU^w",w"9Aw{O]hw~+3w{z}\gz!:q{}$y{bj{$)qr)1?Fbgtx +,=?CDUVgino/278GJNOsvz{ 23WY]^x{~'(JLQRnoPQtvT%Y%%%))++l,m,,,,,,,- -#-$-M-N-////44~5555555566)6*66666t7v77777778 8888888889999::H:I:::::;;<<<<????AAxByBBBBBBBBBBBCCC CCC C"C8C9C>C@CECFCRCTCxCyC~CCCCCCCC_GbG!L#L)L*LNNQQQQ)V+VYY$](]<]=]MaNaaajckcccffiikkllmmSnTnnnooBrDrOsPs]s^suu&v'v+v,v?v@vNvPv_v`v|v}vvvvvvvvvvvvvw w2w3wBwCwOwPwYwZwgwjwwwwwwwwwwwwwwwxx.x/x;xTVklqr  56]_~ !35ABKLln|}=?RSWXfhlmxy/2WX ikcdde89vw*+LONO<>14>?"#!"9:z{EF]^*+ \]:;gqxyab%&qrVV{=\Qp?sd5{* J | | @ B b  3 S u,,4444(8C8BB u u(u)uuuyzqݕ)*)VV{=\Qp?sd5{* J | | @ B b  3 S u,,4444(8C8BB u u(u)uuuyzqݕ)*)WZ6, hl,["=!Zq8 p\88#V{U$/g%4;ƳjA,<#3 0 s70+8>M&!E>tGA} AlG|oG8]K #kM0RF-zUQ2JYbajA,]K s7#{U$/g%]K]K]K]K]Kp! 0]K]K+DlOx[/j} AIw{6, tGAG!E>2JYIw{ Iw{ Iw{ Iw{ ["GuB~Iw{ ]K-zUdddddH%ReSlTaUrV WtM / JPeQPNd;t-aU!r~t8B JW?a 7=/@ kDvr3]gJq B _J R W 6z _z  m cG J _  c ID [ ` k )  1 D u. o p p yu !,)2yr\s']}$z}Lx4Xe$C22X"'13(h_"'VmntIw   j/BZpFcZF;g<C|l *AGGV8KVShR(8C#.O}#Ol* A c!T!o!uu!x!. " "ul"~"-'$,+$E%W%<]%^%2A&D&$]&g]&Qf&k&+1'33'E'( (%(yC(P(s()"K)"*8*:*?*#+1+P+Z+7,l,K,y,-E -+-_8-k9-{:-K-S-v.B.@e./!$/rB/00 0X01S1_1w1<2w2$3(3+z3y4L4R4U4u4e55P5b5pA6ZN6mm6G#777=7 O8a8W~8!9F9Z9A: :f:;'7;0f;r;)&<EK<g<!=)=>!>O>1N>>?@\@c@Io@2AA=+A4AKAQAK'B6BDB\FBOBZBXCYCtC;LDEI'E6E)F+FjF|F@GAGsGuG)H AHNXHCrI*JJK*K(LZL&MNANDN PYVPaQRLRdXR{RS$S&SI6SoGSGSE_SK+TU/U0U79UOUNVWVWWfWu?Z/TZGiZ[I[t[WI\m\ @]6e]n]`s]G^p_'`V`{``qx$y^GyEqyhz#zOzV}z{D&{c{xi{ |w)|Z|[|}|}B'}lH}oz}G~ f~iz~ 3p5sXxc!;`Nx6z#e[z%}38Zi=2saph4U81?2EEdL8;di7QpFX>4Upxx v4Dk'~A#M3k{4V's,4d2Ow5|&*k :KW_r(Ob  P1qvi%NWDkP5<ac *f:dLi /7C/V*i F03=`t"?GMo}[C}4 \"4:fO=M Fc;g{:P>*?TpzSOZaVhs _#\k> ,sw14<ALJe[(!`}5DLsbeq|+yBbo .Bgl||I/?Beg]v /WBahGPgHPo+ F[(@ry "/; g8FnC8:?fgu?[/6q~*C0m?2QVTAW s+eQV}ggwB l5>AH?op 7{,_TY\/+d _XApm.FdIDK %U4 =] s$*7c#Z v c,4 607DS[Y:?A G.1fT}Z4YzbTNBQ;/".JAbfH}V~=" s%;?hZo Z }dhgLsk$@mz(W=OrLTh*j -Lf{NJM xCMNaq,GSiDz}O CRnh&saB 4Z"[74:M3Kq{SM~0(x|Xzf2>EQ"K?]KT(?jjk @#@ !"#)-.025:<=?ACJLNQX^`agoqtvyz{|@4@ "$&h@:<@BDPXZ^bhrvx|UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1`J&'`J&'x*&K&F.K&F.!r4 3qXR ?33'2!xx MC:\Users\Maristel\AppData\Local\Temp\Diplomski rad_Predlozak_6_2011-05-25.dotSVEU ILI`TE U ZAGREBUMaristelJadranka Mustajbegovix                      Oh+'0  8 D P \hpxSVEUILITE U ZAGREBU Maristel(Diplomski rad_Predlozak_6_2011-05-25Jadranka Mustajbegovi2Microsoft Office Word@F#@(@h洃@h洃.K&F՜.+,D՜.+,x4 hp  bbbb SVEUILITE U ZAGREBUSVEUILITE U ZAGREBU TitleNaslov  8@ _PID_HLINKSA:_Toc389725266:_Toc389725265:_Toc389725264:_Toc389725263:_Toc389725262:_Toc389725261:_Toc389725260:z_Toc389725259:t_Toc389725258:n_Toc389725257:h_Toc389725256:b_Toc389725255:\_Toc389725254:V_Toc389725253:P_Toc389725252:J_Toc389725251:D_Toc389725250:>_Toc389725249:8_Toc389725248:2_Toc389725247:,_Toc389725246:&_Toc389725245: _Toc389725244:_Toc389725243:_Toc389725242:_Toc389725241:_Toc389725240:_Toc389725239  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXZ[\]^_`bcdefghoRoot Entry F@洃qData m1TableWordDocument=SummaryInformation(YDocumentSummaryInformation8aCompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q