Pregled bibliografske jedinice broj: 714954
"Lijep kao snaša, bolestan kao Slavonija". Bećarci i uglazbljene pjesme Ivana Kozarca //6. hrvatski slavistički kongres, Vukovar i Vinkovci, 2014.
"Lijep kao snaša, bolestan kao Slavonija". Bećarci i uglazbljene pjesme Ivana Kozarca //6. hrvatski slavistički kongres, Vukovar i Vinkovci, 2014. // 6.Hrvatski slavistički kongres
Vinkovci, Hrvatska; Vukovar, Hrvatska, 2014. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 714954 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Lijep kao snaša, bolestan kao Slavonija". Bećarci i uglazbljene pjesme Ivana Kozarca //6. hrvatski slavistički kongres, Vukovar i Vinkovci, 2014.
("As beautiful as a bride, as sickly as a Slavonia". Bećarci and poems by Ivan Kozarac set to music)
Autori
Repar, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
6.Hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska; Vukovar, Hrvatska, 10.09.2014. - 13.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Ivan Kozarac; bećarac; Slavonija; Đuka Begović; uglazbljene pjesme
(Ivan Kozarac; bećarac; Slavonija; Đuka Begović; poems set to music)
Sažetak
Vrijeme bana Khuena Héderváryja , čiju je vladavinu (1883. ‒ 1903.) obilježila nesmiljena mađarizacija i zatiranje hrvatskoga imena. Ojađeni političkom i društvenom situacijom u Hrvatskoj, modernisti su kroz svoja djela nastojali potaknuti hrvatski narod na veći društveni i politički angažman. U radu se analiziraju Kozarčevi motivi poput propadanja slavonskih posjeda, patrijarhalni odnos muškaraca spram žena te ideja o gnjiloj krvi, odnosno nasljednoj sklonosti samouništenju. Psihološki roman Đuka Begović djelo je u kojem Kozarčeva stvaralačka moć doseže svoju puninu. Autor je u nj utkao i autobiografske elemente, osobito u prizorima seoskih zabava tijekom kojih puk često pjeva bećarce – šaljive narodne pjesme koje se izvode na jednostavnu melodiju, a najčešće se prenose usmenom predajom. Kozarčevi bećarci svjedoče o njegovoj muzikalnosti, osjećaju za ritam i sklonost glazbi. „Kako sam još bio dosti lakomislen i jogunast, našao sam se ubrzo izvan dohvata discipline, u slobodnijem životu, ali među onima koji žive od danas do sutra”, napisao je Kozarac u svojoj autobiografiji, 1907. godine. Samo tri godine kasnije, njegov je život prekinula tuberkuloza, u 25-oj godini. A. G. Matoš istaknuo je da je Kozarac bio „Lijep kao snaša, bolestan kao Slavonija, koja u njem izgubi najboljeg svog pisca budućnosti”. Unatoč kratkom životu, Ivan Kozarac je ostao zapamćen u narodu, a njegovoj su popularnosti doprinijele pjesme Milov'o sam garave i plave te Do dva konja, a obadva vrana. Pjesmu Milov'o sam uglazbio je Ivo Tijardović, Do dva konja Josip Ivanković, a u radu se analiziraju njihovi notni zapisi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
