Naslov
Određivanje utjecaja veterinarskih farmaceutika na mikroorganizme
(Influence determination of veterinary pharmaceuticals to microorganisms)

Autori
Vrdoljak, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2014

Stranica
39

Mentor
Ašperger, Danijela

Ključne riječi
farmaceutski aktivni spojevi; mikroorganizmi; zona inhibicije
(pharmaceutically active compounds; microorganisms; zone of inhibition)

Sažetak
Posljednjih desetljeća, znastvenici postaju svjesni činjenice da mnogi industrijski proizvodi uzrokuju bolesti i nepovratne štete u okolišu. U Europskoj uniji u ljudskoj se medicini rabi oko 3000 različitih farmaceutski aktivnih spojeva (PhAC), različitih medicinskih kategorija. Razvijeni su da bi već u malim dozama postigli određene farmakološke i fiziološke učinke. Spoznaja o opasnosti i negativnim utjecajima farmaceutski aktivnih spojeva zaokupila je pozornost znanstvenika i ekologa. Kako bi se izbjegle neželjene posljedice, potrebno je zakonsko propisivanje maksimalnih dopuštenih koncentracija (MDK) i konstantan nadzor takvih tvari. Zato je potrebno odrediti toksičnost farmaceutski aktivnih tvari na mikroorganizme u okolišu. U ovom radu ispitivana je toksičnost 5 farmaceutika (ciprofloksacin (CIPRO), deksametazon (DEXA), febantel (FEBA), sulfametoksazol (SMETOX) i trimetorpim (TMP)) na bakterije (Bacillus subtilis i Streptomyces rimosus) i plijesni (Aspergillus niger) koje se mogu naći i u okolišu. Aktivnost mikrobiocidnih sredstava ispitivala se razvijanjem zone inhibicije. Na hranjive podloge postavljeni su diskovi natopljeni standardnim otopinama farmaceutika koncentracija 200 ppm, 100 ppm, 50 ppm, 10 ppm i 1 ppm. Korištene su visoke koncentracije standardnih otopina farmaceutika kako bi se bolje detektirala toksičnost, no važno je naglasiti da se u okolišu nalaze znatno manje koncentracije pa stoga nema značajne opasnosti. Razvijanjem zone inhibicije pri različitim koncentracijama standardnih otopina farmaceutika može se zaključiti da porastom koncentracije raste i zona inhibicije. Najveći stupanj toksičnosti pri svim koncentracijama pokazao je ciprofloksacin, upravo zbog svog širokog spektra djelovanja. Najosjetljivija je bakterija Bacillus subtilis, dok plijesan Aspergillus niger pokazuje najveću otpornost na farmaceutike. Glavni problem predstavlja svakodnevna sinteza novih spojeva, a posebno farmaceutika koji se kontinuirano unose u okoliš. Zbog sposobnosti mikroorganizama da se prilagodbe novonastaloj situaciji u okolišu, postoji potencijalna opasnost od stjecanja otpornosti bakterija na farmaceutike, a osobito na antibiotike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

Napomena
Rad je napravljen u sklopu bilateralnog projekta HR-SLO "Određivanje toksičnosti i fizikalno-kemijskih svojstava farmaceutika".

POVEZANOST RADA