Pregled bibliografske jedinice broj: 712961
Med i pčele kao bioindikatori zagađenja okoliša pesticidima u Varaždinskoj županiji
Med i pčele kao bioindikatori zagađenja okoliša pesticidima u Varaždinskoj županiji, 2014., doktorska disertacija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera U Osijeku ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Osijek
CROSBI ID: 712961 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Med i pčele kao bioindikatori zagađenja okoliša
pesticidima u Varaždinskoj županiji
(Honey and honey bees as bioindicators of pesticide
environmental pollution in Varaždin county)
Autori
Jurak, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera U Osijeku ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Mjesto
Osijek
Datum
12.06
Godina
2014
Stranica
149
Mentor
Bošnir, Jasna ; K. Hackenberger, Branimir
Ključne riječi
pesticidi ; med ; pčele ; zagađenje ; bioindiktaori ; okoliš
(pesticides ; honey ; bees ; pollution ; biondicators ; environment)
Sažetak
Pesticidi su najrašireniji tip kemikalije koji dolaze u doticaj sa svakim segmentom okoliša. Ovim istraživanjem upotrijebili su se uzorci cvjetnog meda, bagremovog meda i pčela kao bioindikatori zagađenja okoliša pesticidima. Ukupno je uzorkovano 120 uzorka uzorkovanih u Varaždinskoj županiji i dva kontrolna uzorka. Analize su se provele na plinskom kromatografu sa vezanim sustavom spektrometrije masa (GCMS) i tekućinskoj kromatografu visoke učinkovitosti (HPLC). Provedeno je utvrđivanje i kvantifikacija 78 aktivnih tvari pesticida. Rezultati provedene analize potvrdili su tezu o uzročno-posljedičnoj povezanosti poljoprivrednih aktivnosti Varaždinske županije sa utvrđenim i kvantificiranim aktivnim tvarima pesticida. Iz dobivenih rezultata udjela utvrđenih i kvantificiranih ostataka pesticida s obzirom na dopuštenost vidljivo je da udio dozvoljenih pesticida u uzorcima cvjetnog meda činio je 55, 2%, u uzorcima bagremovog meda 53, 0% i u uzorcima pčela najveći udio od 65, 2%. Statističkom obradom podatka koja se odnosila na koncentracijske razlike između različitih insekticida i fungicida, a koji se odnose na ukupni uzorak dobivene su značajne razlike (P=0, 0045) u broju insekticida te je najveći broj utvrđenih i kvantificiranih insekticida utvrđen na lokacijskoj skupini 4. Usporedbom broja detektiranih insekticida i fungicida prema vrsti uzorka i lokaciji vidljivo je da je najveći broj insekticida (36) sadržavao cvjetni med, zatim pčele su sadržavale 27 i bagremov med 22 različita insekticida. Broj različitih detektiranih fungicida u uzorcima bagremovog meda bio je 22, u cvjetnom medu 20 i u uzorcima pčela 20. Dobiveni rezultati statističke obrade podataka u koncentracijskim razlikama insekticida i fungicida u ukupnom uzorku u odnosu na lokacijsku raspodjelu nisu pokazali značajne razlike. Utvrđene razlike u razinama fungicida vezane na lokacijsku raspodjelu u uzorcima cvjetnog meda, bagremovog meda i pčela ukazale su na značajnu razliku u razinama fungicida u uzorcima pčela. Lokacijska skupina 4 imala je u čak 90% slučajeva utvrđen i kvantificiran neki od ostataka fungicida. Obradom rezultata insekticida u uzorcima cvjetnog meda i bagremovog meda nisu zabilježene značajne razlike. Najveće razlike (sama granica značajnosti) uočene su kod koncentracija insekticida u cvjetnom medu. Iz dobivenih rezultata i statističkih obrada podataka vidljivo je da su cvjetni med, bagremov med i pčele dobri bioindikatori zagađenja okoliša pesticidima, stoga ovo istraživanje može poslužiti kao osnova znanstvenicima i stručnjacima koji se bave istraživanjima i štetnim posljedicama pesticida za okoliš i zdravlje ljudi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju