Pregled bibliografske jedinice broj: 712635
Terminološka redundancija ili distinktivna nužnost kurikulumskog diskursa
Terminološka redundancija ili distinktivna nužnost kurikulumskog diskursa // Pedagogija, obrazovanje i nastava, svezak 1. / Hrvatić, N. i sur. (ur.).
Mostar: Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, 2014. str. 69-75 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 712635 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Terminološka redundancija ili distinktivna nužnost kurikulumskog diskursa
(Terminological redundancy or a distinctive necessity of curriculum discourse?)
Autori
Blažević Simić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pedagogija, obrazovanje i nastava, svezak 1.
/ Hrvatić, N. i sur. - Mostar : Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, 2014, 69-75
ISBN
978-9958-16-023-3
Skup
Druga međunarodna znanstvena konferencija „Pedagogija, obrazovanje i nastava“
Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 21.03.2013. - 23.03.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kurikulumski diskurs; terminološke nedoumice; nacionalni kurikulum; jezgrovni kurikulum; školski kurikulum; predmetni kurikulum
(curricular discourse; terminological confusion; national curriculum; core curriculum; school curriculum; subject curriculum)
Sažetak
Oblikovanje strateških dokumenata za razvoj nacionalnih obrazovnih sustava jedan je od glavnih učinaka europeizacije na hrvatski odgojno- obrazovni sustav te jedno od središnjih pitanja hrvatske pedagogije. Neki od spomenutih svakako su Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (2010), Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja (2012) te izrazito aktualan Kurikulum zdravstvenog odgoja (2012). Donošenjem takvih dokumenata Hrvatska prati aktualni proces harmonizacije europskog obrazovnog prostora te se priključuje europskim zemljama koje su takve dokumente već donijele sa svrhom što uspješnijeg planiranja i ostvarivanja općeg obrazovanja. U radu će se upravo na temelju navedenih primjera nastojati napraviti nužna distinkcija između inih terminoloških verzija kurikuluma, jer su dosadašnja iskustva pokazala nedosljedno korištenje nekoliko sličnih izraza poput nacionalnog, školskog, razlikovnog, jezgrovnog ili pak predmetnog kurikuluma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301761-1769 - Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima (Hrvatić, Neven, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Ana Blažević Simić
(autor)