Pregled bibliografske jedinice broj: 71237
Prostorna razdioba glavnih šumskih tala u Hrvatskoj kao funkcija pedogenetskih činitelja
Prostorna razdioba glavnih šumskih tala u Hrvatskoj kao funkcija pedogenetskih činitelja // Gospodarenje i zaštita tla za buduće generacije : sažeci = Land management and soil protection for future generations : summaries / IX. kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva s međunarodnim sudjelovanjem / Racz, Zoltan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2001. str. 32-33 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 71237 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostorna razdioba glavnih šumskih tala u Hrvatskoj kao funkcija pedogenetskih činitelja
(Spatial distribution of main forest soils in Croatia as a function of pedogenetic factors)
Autori
Antonić, Oleg ; Pernar, Nikola ; Križan, Josip ; Bukovec, Dragan ; Halamić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Gospodarenje i zaštita tla za buduće generacije : sažeci = Land management and soil protection for future generations : summaries / IX. kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva s međunarodnim sudjelovanjem
/ Racz, Zoltan - Zagreb : Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2001, 32-33
Skup
IX. kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva
Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 03.07.2001. - 07.07.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
litološka podloga; makroklima; neuronske mreže; pedogeneza; raster-GIS; reljef
(lithological substratum; macroclimate; neural networks; pedogenesis; raster-GIS; relief)
Sažetak
Model prostorne razdiobe glavnih šumskih tala u Hrvatskoj razvijen je kao funkcija osnovnih pedogenetskih činitelja: makroklime ( srednja mjesečna temperatura zraka, mjesečna suma oborina, srednja mjesečna sunčeva radijacija i mjesečna potencijalna evaporanspiracija), reljefa ( orijentacija i nagib terena), te litološke podloge. U riječnim dolinama korištena je još i udaljenost do vodotoka, kao procjenitelj utjecaja poplava i podzemne vode na pedogenezu. Utjecaj vegetacije kao pedogenetskog činitelja nije uključen u model uz pretpostavku o pretežito zajedničkom postglacijalnom porijeklu vegetacije i tla u funkciji ostalih okolišnih činitelja. Za razvoj i testiranje modela poslužili su podaci s odabranih pedoloških profila (uključujuči tip tla, litološku podlogu, te nagib i orijentaciju terena), objavljeni 1998. godine u izdanju Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske. Vrijednosti makroklimatskih varijabli na loklaitetu svakog pedološkog profila dobiveni su prostornom interpolacijom podataka s meteoroloških postaja uz uvažavanja utjecaja nadmorske visine. Udaljenost do vodotoka za svaki pedološki profil izvedena je iz topografske karte (1:100.000) u okviru rasterskog geografskog informacijskog sustava (GIS). Kao alat za modeliranje korištene su neuronske mreže. Model je primjenjen na cijeli hrvatski teritorij s ciljem konstruiranja hipotetske prostorne razdiobe glavnih šumskih tala (bez antropogenih utjecaja). To je učinjeno u okviru rasterskog GIS-a (prostorna razlučivost 100x100m) uz korištenje litološke karte Republike Hrvatske (1:100.000), nagiba i orijentacije terena izvedenih iz digitalnog elevacijskog modela (DEM, prostorne razlučivosti 100x100m), spomenutih prostornih interpolacija makroklimatskih varijabli i spomenute prostorne razdiobe udaljenosti od vodotoka. Unapređenje modela u budućnosti može se očekivati u slijedećim smjerovima: 1) uključivanje ostalih izvedenica iz DEM-a (npr. akumulacija površinskim tečenjem, dubina u lokalnim sabirnicama, izloženost terena vjetru), 2) uključivanje antropogenih utjecaja (npr. parametri korištenja prostora), 3) predviđanje pedosistemskih jedinica na finijoj skali (npr. podtipovi) i 4) predviđanje pojedinih pedofizikalnih i pedokemijskih varijabli.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Geologija
