ࡱ> "$ !tbjbj$$ D:F|F|~;ppppp8Df"ccccccc$:ikf!dIp!dppjf...l ppc.c..T0gWzت^i ,"U$cf0fUhRl/,~RlHgWgWRlpkX| .!d!d-pfRl 6: OSIGURANJE DEPOZITA Stella Sulji, mag.oec. Ekonomski fakultet (Sveu iliate u Rijeci)  HYPERLINK "mailto:stella.suljic@efri.hr" stella.suljic@efri.hr Filipa Vidmar Ekonomski fakultet (Sveu iliate u Rijeci)  HYPERLINK "mailto:vidmar.filipa@gmail.com" vidmar.filipa@gmail.com prof.dr.sc. Zdenko Prohaska Ekonomski fakultet (Sveu iliate u Rijeci)  HYPERLINK "mailto:zdenko.prohaska@ri.t-com.hr" zdenko.prohaska@ri.t-com.hr Sa~etak Sustav osiguranja depozita zna ajna je mjera za odr~avanje stabilnosti bankovnog sustava dr~ave, a ujedno i cjelokupne financijske stabilnosti na na in da sprje ava paniku deponenata i povla enje depozita iz banaka. Da bi sustav osiguranja depozita bio u inkovit do osnivanja mora doi prije nego nastupi loae razdoblje te sustav treba biti organiziran na na in da smanjuje mogunost nastanka moralnog hazarda, problema principal-agent i negativne selekcije. Pojavom krize po etkom 2008. godine, teoretske osnove koje su do tada upuivale na va~nost i pravilo odreivanja visine osiguranja depozita, napuatene su jer je kriza izazvala potrebu za veim limitom zaatite. Postavlja se pitanje je li jedinstvena visina od 100.000,00 eura u dr~avama EU opravdana s obzirom na razli it stupanj razvijenosti dr~ava. Razli itost sustava osiguranja depozita unutar EU trenutno se mo~e samo promatrati s obzirom na na in osnivanja, vlasni ku strukturu i na in prikupljanja sredstava, no neke i od navedenih razlika smanjit e se djelovanjem bankovne unije. Klju ne rije i: osiguranje depozita, financijska stabilnost, eksplicitni sustav, ex-ante, ex-post Uvod Osiguranje depozita je sustav socijalne zaatite koji omoguava odr~avanje bankovne stabilnosti unutar dr~ave. Bankovna stabilnost od velikog je zna aja za odr~avanje stabilnosti itavog gospodarskog sustava jer ukoliko doe do  bje~anja odnosno povla enja depozita iz banaka to se negativno odra~ava na mehanizme plaanja. Banke u svojim bilancama imaju depozite drugih financijskih institucija, ali i depozite stanovniatva koje dalje plasiraju u kredite. Ukoliko doe do panike i deponenti po nu s povla enjem depozita iz banke, vrlo brzo se panika po inje airiti i situacija se preljeva i na ostale banke odnosno dolazi do domino efekta te se na taj na in naruaava bankovni sustav i uloga banaka na financijskom tr~iatu. Da bi se sprije ile navedene situacije uz zakone i propise o poslovanju banaka postoje i sustavi osiguranja depozita. Primarna svrha osiguranja depozita je zaatita bankovnog sustava i njegove stabilnosti, posebice u vrijeme krize, a kako su banke od velike va~nosti i naj eae predstavljaju vodee financijske institucije, onda je utjecaj osiguranja depozita orijentiran i na zaatitu financijske stabilnosti. Povijesno gledajui, prvi formalni sustav osiguranja depozita osnovan je 1829. godine u dr~avi New York. To osiguranje depozita nije formirano na nacionalnoj razini SAD-a pa se prvim sustavom osiguranja depozita na nacionalnoj razini smatra u tadaanjoj ehoslova koj, 1924. godine. Nastanak krize u SAD-u poljuljao je povjerenje u bankovni sustav te je 1933. godine osnovan FDIC (Federal Deposit Insurance Corporation), ameri ka savezna agencija za osiguranje depozita koja se smatra prvim modernim osiguranjem depozita u svijetu. Obilje~ja osiguranja depozita Kao ato je ve istaknuto, osiguranje depozita ima zna ajnu va~nost u postizanju financijske stabilnosti dr~ave. Financijska stabilnost definira se kao funkcija stabilnosti financijskih institucija i tr~iata koja tvore financijski sustav te poti u gospodarski rast. Prema `kari (1998, str. 145-147), uvjeti koji se moraju ispuniti da bi se ostvarila stabilnost financijskog sustava dijele se na: Makroekonomske uvjete Strukturne uvjete Institucionalnu i tr~ianu financijsku strukturu. Makroekonomski uvjeti podrazumijevaju stabilan i kontinuiran ekonomski rast, osiguranje i o uvanje stabilnosti cijena, minimalni ili odr~ivi prora unski deficit, primjerenu razina nacionalne atednje uz konzistentnost deviznog te aja te konzistentnost makroekonomskih politika. Unutar strukturnih uvjeta potrebno je ostvariti stabilnu poreznu politiku te efikasna, fleksibilna i konkurentna tr~iata proizvodnih faktora i proizvoda usluga. Trei uvjet financijske stabilnost je za ovaj rad najva~niji jer osim razvijene zakonske i sudske regulative, objektivnih i jasnih ra unovodstvenih izvjeatavanja i transparentnosti, konstantnog nadzora i kontrole od strane dr~ave i dioni ara te nadzorne i zakonodavne vlasti, upravo je izgraen sustav osiguranja depozita jedan od segmenata financijske stabilnosti. Da bi sustav osiguranja depozita bio u inkovit, potrebno je jasno definirati ciljeve sustava osiguranja depozita. Generalni cilj osiguranja depozita je ja anje financijske stabilnosti dr~ave, a Fauland (2002, str. 5-19.) ciljeve osiguranja depozita svrstava u slijedee skupine: Izbjegavanje - rjeaavanje krize Zaatita malih deponenata Smanjivanje moguih utjecaja recesije Zaatita platnog prometa Poboljaanje konkurencije meu bankama Pru~anje slu~benog mehanizma za rjeaavanje propalih banaka Smanjivanje prora unskih obveza i doprinos banaka Promicanje gospodarskog rasta. Izbjegavanje - rjeaavanje krize je cilj osiguranja depozita koji podrazumijeva sprje avanje nastanka panike i povla enje sredstava deponenata koje mogu dovesti do sistemskih kriza. S obzirom da mali deponenti naj eae nisu upoznati sa informacijom koliko je rizi no poslovanje pojedine banke, cilj zaatite malih deponenata predstavlja garanciju banke da e depoziti deponenata biti zaatieni do odreenog iznosa. Cilj smanjivanje moguih utjecaja recesije zna ajan je jer u vrijeme recesije iji uzroci mogu i ne moraju biti izazvani problemima u bankovnom sustavu, sustav osiguranja depozita omoguava zaatitu i isplatu depozita ukoliko se banke bore s problemom likvidnosti. Ukoliko doe do propasti banke, a sustav osiguranja depozita osigurava sredstva koja se nalaze na transakcijskim ra unima banaka, posljedice za komitente banke uglavnom e se izbjei, a zaatiti e se i platni promet ato je takoer jedan od ciljeva sustava osiguranja depozita. Cilj poboljaanja konkurencije meu bankama podrazumijeva da postojanje sustava osiguranja depozita omoguava opstanak malih banka, a samim time i postojanje konkurencije jer kada ne bi postojao sustav osiguranja depozita, deponenti bi svoje depozite povjeravali veim bankama koje su u pravili manje rizi ne. Pru~anje slu~benog mehanizma za rjeaavanje propalih banaka predstavlja cilj osiguranja depozita jer sam proces rjeaavanja propale banke koja u zadnjoj fazi zna i zatvaranje banke i isplatu depozita omoguava sustav osiguranja depozita. Cilj smanjivanja prora unskih obveza i doprinos ostalih banaka predstavlja pomo dr~avi kod situacije propasti banke i isplati depozita jer zbog postojanja osiguranja depozita troaak navedene situacije ne pada na teret dr~ave. Promicanje gospodarskog rasta je meu navedenim ciljevima najzna ajniji cilj osiguranja depozita. Smatra se da osiguranje depozita poti e domau atednju te ni~e kamatne stope na koje deponenti pristaju zbog smanjenog rizika ato rezultira poveanjem investicija, a zaklju no i gospodarskog rasta. Da bi se upoznali s problemom osiguranja depozita potrebno je spoznati i ostale karakteristike osiguranja depozita; negativne efekte sustava osiguranja depozita, razlike izmeu osiguranja depozita s obzirom na na in osnivanja, s obzirom na vlasni ku strukturu, na in prikupljanja sredstava i visinu zaatite sustava osiguranja depozita. 2.1. Negativni efekti sustava osiguranja depozita Iako osiguranje depozita ima pozitivne efekte i djeluje kao zaatita financijskog sustava, unutar osiguranja depozita javljaju se i negativne karakteristike poput: Moralnog hazarda Negativne selekcije Problema principal-agent. Moralni hazard jedan je od osnovnih problema svakog sustava osiguranja depozita koji se javlja na strani deponenata i na strani banaka. Nastaje kombinacijom nedostatka poticaja deponenata da vre stalni monitoring poslovanja banaka, odnosno da prate rizi nost poslovanja banaka i poveane motiviranosti banaka da preuzimaju rizi nije projekte potaknuti sigurnoau koju im pru~a institucija koja provodi sustav osiguranja depozita (Proti, 2002, str. 24). Negativna selekcija predstavlja problem sustava osiguranja depozita i u situacijama kada su banke obvezne biti unutar sustava osiguranja depozita i kada ta obveza ne postoji. U obje situacije problem nastaje izmeu malih i velikih banaka gdje premije osiguranja depozita nisu diferencirane s obzirom na rizik poslovanja pojedine banke. Manje banke su obi no i slabije te je njima sustav osiguranja depozita i potrebniji, a velike banke s obzirom na istu premiju koju plaaju kao i male, subvencioniraju slabije banke ato se mo~e opravdati injenicom da i one imaju koristi od vee stabilnosti financijskog sustava (Faulend, 2002, str. 21). Pod problemom principal-agent smatra se situacija u kojoj agent odnosno posloprimac zastupa svoje interese, a ne interese principala odnosno poslodavca. Kod sustava osiguranja depozita ovaj problem mo~e biti viaestruk zbog veeg broja interesnih strana koje su uklju ene u sustav osiguranja depozita, kao npr. deponenti, bankari i dr~ava. Prva situacija nastaje kada upravlja ka struktura institucije koja provodi osiguranje depozita pada pod utjecaj politike, stoga se ona naziva politi kom zamkom. Druga situacija se naziva regulatornom zamkom jer sustav osiguranja depozita slu~i interesima banaka i bankara, a ne javnosti odnosno deponentima. Inter-agencijska neusaglaaenost naziv je tree situacije koja je izazvana nedostatkom suradnje i protoka informacija izmeu financijskih regulatornih agencija (supervizija, sredianja banka) i institucije koja provodi sustav osiguranja depozita (Faulend, 2002, str. 25). 2.2. Sustavi osiguranja s obzirom na na in organiziranja Kod osnivanja institucije za osiguranje depozita bitno je odrediti da li e sustav osiguranja depozita biti organiziran kao eksplicitni ili implicitni. Razlika izmeu eksplicitnog i implicitnog sustava osiguranja depozita je u zakonom utvrenoj regulativi. Eksplicitni sustav propisan je zakonom i kao takav bez obzira na vlasni ku strukturu institucije osiguranja depozita (dr~avna ili javna institucija), dr~ava zakonom garantira isplatu depozita u slu aju propasti banke. Za razliku od eksplicitnog sustava osiguranja depozita, implicitni sustav nije zakonom odreen ato zna i da za dr~avu ili bilo koju njenu instituciju ne postoji zakonska obveza u pogledu nadoknade depozita u bankama ve je to proizvoljno (diskreciono) pravo dr~ave. (Ognjenovi, 1997, str. 72-73) U nastavku slijedi tablica koja prikazuje razlike izmeu eksplicitnog i implicitnog sustava osiguranja depozita. Tablica 1. Glavne razlike izmeu eksplicitnog i implicitnog sustava osiguranja depozita Zna ajkeImplicitni sustavEksplicitni sustavPostojanje pravila i procedura u upravljanju zaatitom depozita NEDAObveza zaatite deponenataNema zakonske obveze; zaatita je proizvoljna odluka dr~aveZakonska obveza zaatite deponenata do osigurane granice; osiguravatelj mo~e imati proizvoljno pravo zaatite neosiguranih deponenataIznos zaatite koji se pru~a deponentimaVarira od nepostojanja zaatite do potpune zaatiteMo~e varirati od ograni ene zaatite do potpune zaatiteUnaprijed formiranje fonda osiguranja (ex-ante financiranje)Ne postojiUglavnom od premija banaka; dr~ava mo~e osigurati po etni kapital i po mogunosti redovite uplateFinanciranje u slu aju propasti bankeDr~avaIz formiranog fonda; nedostaci se pokrivaju ili zajmovima ili dodatnim kapitalom od strane dr~ave Izvor: izrada autora prema Talley, S.H., Mas, I. (1990), Deposit Insurance In Developing Countries, Working Paper No. 548, World Bank, str. 14. Oba oblika organiziranja sustava osiguranja depozita imaju u osnovi isti cilj: ja anje stabilnosti i razvoj bankovnog sustava te doprinos druatvenoj pravednosti zaatitom malih deponenata od gubitka prilikom propasti banke. Tablica u nastavku prikazuje popis dr~ava Europe i EU koje imaju zastupljen eksplicitni sustav osiguranja depozita. Tablica 2. Popis europskih dr~ava s eksplicitnim sustavom osiguranja depozita R.b.Dr~avaGodina osnutka1Albanija2002.2Austrija*1979.3Belgija*1974.4Bjelorusija1996.5Bugarska*1995.6Bosna i Hercegovina1998.7Cipar*2000.8Crna Gora2001.9Estonija*1998.10Finska*1969.11Francuska*1980.12Gr ka*1993.13Hrvatska*1997.14Irska*1989.15Italija*1987.16Latvija*1998.17Litva*1996.18Luksemburg*1989.19Maarska*1993.20Makedonija1996.21Malta*2003.22Nizozemska*1979.23Norveaka1961.24Njema ka*1966.25Poljska*1995.26Portugal*1992.27Rumunjska*1996.28Rusija2003.29Slova ka*1996.30Slovenija*2001.31Srbija2001.32`panjolska1977.33`vedska1996.34Ukrajina1998.35`vicarska1984.36Velika Britanija1982.* dr~ave lanice EU Izvor: izrada autora prema Demirg-Kunt, A., Kane, E.J., Laeven, L. (2007) Determinants of Deposit-Insurance Adoption and Design, NBER, Working paper 12862, str. 32-35. Iz prethodne tablice je vidljivo da lanice EU i ostale navedene dr~ave Europe koje ine lanstvo EFDI-ja (European Forum of Deposit Insurers), imaju zastupljen eksplicitni sustav osiguranja depozita. 2.3. Vlasni ka struktura sustava osiguranja depozita Upravljanje sustavom osiguranja depozita mo~e se ostvariti na tri na ina: kao dr~avni, privatni ili mjeaoviti sustav. Dr~avni sustav predstavlja upravljanje sustavom osiguranja depozita gdje su lanovi upravlja kog tijela izabrani iz dr~avnih institucija. Privatni sustav osiguranja depozita je onaj gdje su lanovi upravlja kog tijela izabrani iz privatnog sektora, krugova poslovnih bankara. Trei oblik upravljanja je mjeaoviti sustav iji su lanovi i iz dr~avnog i iz privatnog sektora. Demirguc-Kunt, Kane i Leaven (2007, str. 7) zala~u se za privatni sustav upravljanja jer smatraju da su privatni sudionici bolji i objektivniji u nadzoru od dr~avnih slu~benika te da su preko banka osposobljeniji u odabiru informacija potrebnih za upravljanje sustavom. Stoga se smatra da je privatni sustav osiguranja depozita povezan sa visinom razvijenosti dr~ave pa je privatni sustav upravljanja zastupljeniji kod razvijenijih dr~ava. Prema zadnjim podacima iz baze Svjetske banke o vlasni koj strukturi sustava osiguranja depozita u svijetu, veina dr~ava svijeta ima zastupljenu dr~avnu strukturu upravljanja, ali se broj privatnih sustava osiguranja depozita poveava. Tablica 3 prikazuje vlasni ku strukturu osiguranja depozita u europskim dr~avama. Tablica 3. Klasifikacija sustava osiguranja depozita prema vlasni koj strukturi u dr~avama Europe DR}AVNI SUSTAVIMJE`OVITI SUSTAVIPRIVATNI SUSTAVIAlbanijaBelgija*Austrija*Bosna i HercegovinaBugarska*Finska*Cipar*Danska*Francuska*Crna GoraEstonija*Italija* eaka*Gr ka*NorveakaHrvatska*Maarska*Njema ka*Irska*Makedonija`vicarskaLatvija*Malta*Litva*Poljska*Nizozemska*Portugal*Slovenija*Rumunjska*SrbijaSlova ka*`vedska*`panjolska*Velika Britanija*Rusija" = 15/10*" = 13*" = 7/5** dr~ave lanice EU Izvor: izrada autora prema podacima EFDI-a Iz prethodne tablice vidljivo je da najvei broj dr~ava u Europi, ukupno 13 od kojih su sve lanice EU (Belgija, Bugarska, Danska, Estonija, Gr ka, Maarska, Makedonija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slova ka i `panjolska), ima zastupljeno mjeaovito upravljanje sustavom osiguranja depozita. Zatim 15 dr~ava Europe od kojih je 10 lanica EU, ima dr~avno upravljanje osiguranjem depozita. Meu dr~avama sa dr~avnom vlasni kom strukturom sustava osiguranja depozita je i Hrvatska uz Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Cipar, Crnu Goru, eaku, Irsku, Latviju, Litvu, Nizozemsku, Sloveniju, Srbiju, `vedsku, Veliku Britaniju i Rusiju. Svega 7 europskih dr~ava (Austrija, Finska, Francuska, Italija, Norveaka, Njema ka i `vicarska) od kojih je 5 lanica EU, ima zastupljeno privatno vlasniatvo unutar sustava osiguranja depozita. 2.4. Na ini prikupljanja sredstava u fond osiguranja depozita S obzirom na na in financiranja, sustavi osiguranja depozita dijele se na ex-ante i ex-post sustave. Za ex-ante sustave karakteristi no je da se sredstva prikupljaju unaprijed, odnosno u dobrim vremenima kada depozitne institucije mogu lakae izdvojiti sredstva u fond osiguranja depozita, plaajui redovite, iznosom odreene premije. Unato  tome ato ex-ante sustavi mogu lakae djelovati u nastanku krize, odnosno mogu lakae isplatiti potrebna sredstva jer su se ona akumulirala kroz odreeno razdoblje, takav na ina financiranja lako mo~e postati neopravdano skup ukoliko ne postoji visok stupanj transparentnosti i analiti ke kontrole visine sredstava prikupljenih u fondu. Ex-post sustavi prikupljaju sredstva u trenutku kada nastane problem pa sama isplata sredstava mo~e kasniti zbog toga ato ne postoje unaprijed akumulirana sredstva. Uz navedeno, ex-post sustavi imaju i nedostatak ato mogu postati procikli ni, odnosno obveze nastale u loaim ekonomskim situacijama mogu dovesti do domino efekta propasti banaka. Prednost ex-post sustava je u tome ato takvi sustavi ne mogu postati preskupi. Prednosti i nedostaci ex-ante i ex-post sustava prikazani su u tablici koja slijedi. Tablica 4. Karakteristike sustava osiguranja depozita prema na inu prikupljanja sredstava u fond Na in prikupljanja sredstavaPrednostiNedostaciEx-ante Sredstva se akumuliraju u dobrim vremenima Protucikli an sustav Postaje skup na in financiranja ukoliko ne postoji visok stupanj transparentnosti i analiti ke kontrole visine sredstava prikupljenih u fonduEx-post Ne postaje preskup za lanice  Sredstva se akumuliraju u trenutku potrebe za isplatom sredstava ato mo~e dovesti do kaanjenja isplate Procikli an sustav: obveze nastale u loaim ekonomskim situacijama mogu dovesti do domino efekta propasti banaka Izvor: izrada autora prema podacima Hub analize (2007), Pasivne kamatne stope i osiguranje depozita: Tko plaa troaak regulacije? br.4, str 30-34. Osim klasi nih ex-ante i ex-post sustava javljaju se i mjeaoviti sustavi koji su potencijalno superiorni jer nastoje kombinirati najbolje i neutralizirati loae elemente ex-ante i ex-post sustava (Hub analize, 2007, str. 22). Meutim Svjetska banka u svojoj bazi i mjeaovite sustave klasificira kao ex-ante. Prema Bernet, Walter (2009, str. 36) europski sustavi osiguranja depozita najveim su dijelom formirani kao ex-ante sustavi ato je vidljivo u tablici 5. Tablica 5. Klasifikacija sustava osiguranja depozita u dr~avama Europe prema na inu prikupljanja sredstava u fond Ex-ante sustaviEx-post sustaviMjeaoviti sustaviAlbanijaAustrija*Cipar*Belgija*Italija*Danska*Bosna i HercegovinaLuksemburg*Francuska*Bugarska*Nizozemska*Gr ka*Hrvatska*Slovenija*Malta*Estonija*Poljska*Finska*`vicarskaNjema ka*Velika Britanija*Maarska*Irska*Latvija*Litva*MakedonijaNorveakaPortugal*Rumunjska*Slova ka*Srbija`panjolska*`vedska*Ukrajina"= 21/16*"= 5*"= 8/7** dr~ave lanice EU Izvor: izrada autora prema podacima Cariboni, J., Branden, K.V., Campolongo, F., De Cesare, M. (2008), Deposit protection in the EU: State of play and future prospects, Journal of Banking Regulation, Vol. 9, 2, str. 92-93. i Hub analize (2007) Pasivne kamatne stope i osiguranje depozita: tko plaa troaak regulacije?, str. 31-34. Najvei broj dr~ava u Europi ima ex-ante sustav osiguranja depozita od kojih je 16 lanica EU (Belgija, Bugarska, Estonija, Hrvatska, Finska, Njema ka, Maarska, Irska, Latvija, Litva, Portugal, Rumunjska, Slova ka, `panjolska, `vedska). Ex-post sustav osiguranja depozita prisutan je u 5 dr~ava, lanicama EU: Austriji, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj i Sloveniji. Mjeaoviti sustav osiguranja depozita s obzirom na prikupljanje sredstava zastupljen je u 8 europskih dr~ava (Cipar, Danska, Francuska, Gr ka, Malta, Poljska, `vicarska, Velika Britanija) od kojih je 7 lanica EU. 2.5. Visina zaatite osiguranja depozita Za u inkovito djelovanje sustava osiguranja depozita vrlo je bitno utvrditi iznos, odnosno visinu do koje e depoziti biti osigurani. Prema Blair, Carns, Kushmeider (2006, str. 9), iznos do kojeg su depoziti osigurani trebao bi biti dovoljan da sprije i destabilizirajui efekt povla enja depozita iz banka ( juria na banke ), ali ne toliko visok da bi eliminirao u inkovitost tr~iane discipline u preuzimanju rizika banaka. Drugim rije ima re eno, prenizak limit osiguranih depozita dovodi do nastanka financijskih panika, a previsok limit osiguranih depozita poti e moralni hazard. U teoriji su vei iznosi osiguranih depozita karakteristi ni za slabije razvijene dr~ave dok su za razvijene dr~ave sa stabilnim bankovnim sustavom karakteristi ni ni~i iznosi osiguranih depozita. Adekvatna visina osiguranja depozita predlo~ena je u Garcia-inom radu (1996, str. 34) u kojem se isti e da bi limit trebao biti jedan do dva puta vei od dr~avnog BDP-a per capita tj. po glavi stanovnika. Meutim to je okvirna ocjena koja se ne mo~e primijeniti u svakoj situaciji. Primjerice, za vrijeme financijskih kriza, visine osiguranja se podi~u da bi se smanjila panika i navale na banke. U tablici koja slijedi prikazane su visine osiguranja depozita i BDP-a per capita u dr~avama Europe. Tablica 6. Odnos visine osiguranja depozita i BDP-a per capita u dr~avama Europe Dr~avaBDP per capita, u dolarimaBDP per capita, u eurimaVisina osiguranja depozitaVisina osiguranja depozita/BDP per capitaAlbanija 3549.50 2590.862500.000 lek = 18 000 eura 7Austrija*39969.6829174.95100 000 eura 3.4Belgija*36525.2926660.80100 000 eura 3.8Bosna i Hercegovina 3359.16 2451.94 50 000 KM = 26 000 eura10.6Bugarska* 4634.63 3382.94100 000 eura29.6Cipar*15378.2011224.96100 000 eura 8.9Crna Gora 4682.25 3417.70 50 000 eura14.6 eaka*14198.7710364.07100 000 eura 9.6Danska*46314.5033806.20100 000 eura 2.9Estonija*11687.49 8531.01100 000 eura11.7Finska*38658.2928217.73100 000 eura 3.5Francuska*34239.8924992.62100 000 eura 4Gr ka*18578.1013560.66100 000 eura 7.4Hrvatska*10627.56 7757.34100 000 eura12.9Irska*46175.5233704.76100 000 eura 2.9Italija*28374.7620711.50103 291 eura 4.9Latvija* 8526.99 6224.08100 000 eura16.1Litva*10056.37 7340.42100 000 eura13.6Luksemburg*79168.6157787.31100 000 eura 1.7Maarska*10974.32 8010.45100 000 eura12.5Makedonija 3478.13 2538.78 30 000 eura11.8Malta*16349.9111934.24100 000 eura 8.4Nizozemska*40788.3229772.50100 000 eura 3.4Norveaka65656.9547924.78255 000 eura 5.3Njema ka*37479.1127357.02100 000 eura 3.7Poljska*10569.78 7715.17100 000 eura13Portugal*17839.6813021.66100 000 eura 7.7Rumunjska* 5588.94 4079.52100 000 eura24.5Rusija 6834.00 4988.32700 000 RUB = 14 200 eura 2.8Srbija 3855.70 2814.38 50 000 eura17.8Slova ka*14961.9210921.11100 000 eura 9.2Slovenija*18497.1113501.54100 000 eura 7.4`panjolska*25250.6418431.12100 000 eura 5.4`vedska*44091.0932183.28100 000 eura 3.1`vicarska55066.1240194.25100 000 CHF = 121 600 eura 3Ukrajina 2094.12 1528.55 50 000 UAH = 3 031 eura 2Velika Britanija*37849.5727627.42 85 000 = 102 455 eura 3.7 * dr~ave lanice EU Izvor: izrada autora prema podacima OECD-a Iz prethodne tablice vidljivo je da veina dr~ava ima znatno(*. 6 8    8 : < > V t v ( , . ѸƯѧуxqjf^xSjhvUjhvUh,K h,Khv hvh,K hvhvhv h,K5hVh0JjhU hhhjhUh,Kh,K0Jjh,Kh,KUjh,Kh,KU h,Kh,Kh,K5CJaJh5CJaJh,Kh,K5CJaJh5CJaJ *,.^: < X < > v j l n p r ZgdE$a$gd)q$&dPa$gd^gd,K$a$gd,K. 0 f h j l n p f 6 .0<TzN^`v|2XZĿۏۊۏ~uh,K5CJaJh,Kh,K5CJaJ h2G5 hE5hU:h,K6 h?y6 h6 h6,6 hE6 h[S6 h "6 hh 6 ht6 h)q6 hU:6 h6hU:hU:6 h,K5 h5 hv5hvhRhv0JjhvU,Z!!"",%X%|%%V.$ & Fxxa$gdF& $xxa$gdF&$ & F h0xx`0a$gd2 $xxa$gd2 $xxa$gd rxxgd2 & F h^hgd2G &dPgd^gd,KT\ ,0|hH!!!""">$h$&6'$,0,V,h,---...T.V./D/00223Z44ƹƵh!hbh:&h` h9gh2/hoh3g<hPVh*woh=hF&h@5CJaJh@h2h@&hEkhuOhhPhTh hZh& ?hq%hdh25CJaJ4V.../D//0j00CC~CCcDtDD$ & Fxxa$gd?;r $xxa$gd?;r exx^egd2h^hgd2 $xxa$gd2 $xxa$gdG;U$ & Fxxa$gd9g$ & Fxxa$gd3g<4455727B7t7|77888F99:d;;;;\<^<<=">$>>>>>>>P?T???@@@2@N@t@v@x@AACCC"C$C|C~Cƿ h,K5 h?;r5 hVK5h,Kh,K5 hG;Uh2h,Kh$hcyh)hkhhD hh hh hhU[hU[h hWjh0Nh$h+h/"hh*woh:&h 4~CCDD)E+E,E2EJF8GvGGGGGGIIxKzKxLLLLLPP.RfRSSS TNTPTRTTTnTTTTT"UDUUV Xƿظʹ}yuhAQhG*hIhh6h]4 h25 hvJ5 h5 h?;r5h,Kh,K5 h,Kh,Kh* hxu hh& hh hhxuh*wo hhS hhbhC1<hhsh95h,Kh?;rh2h25.DDGLSSRTTT>[@[[[\(\N\$$Ifa$gdme6l $a$gdl`h^hgd,K$a$gd6 exx^egd2h^hgd2 $xxa$gd2 $xxa$gd95$ & Fxxa$gd95 XYZZXZ\Z<[@[[[[N\P\\\\]]^^^^F____0`2`D`F`a a aXaZadafa(b*b,b0bXbNcPcRcZcceeeeeøøøøøøΰ􎊒hzhh$h hhhqh)CJaJhXD6CJaJh[nCJaJhme6hU@CJaJhme6hl`CJaJhme6hl`5hme6hl`5CJaJhqhl`6 hl`6 h?;r5h }hl`h3N\P\\\\`JJ0$$If]a$gdme6l $$Ifa$gdme6l kd$$IflF (#   t06    44 lalpytme6\\]]^`JJJ$$Ifa$gdme6l kd$$IflF (#   t06    44 lalpytme6^^^F__`JJJ$$Ifa$gdme6l kdg$$IflF (#   t06    44 lalpytme6__0`F` a`JJJ$$Ifa$gdme6l kd$$IflF (#   t06    44 lalpytme6 a aXafa*b`JJJ$$Ifa$gdme6l kd$$IflF (#   t06    44 lalpytme6*b,b0bPcRceef^VVME@@gd$a$gd }h^hgd,K$a$gd)kd$$IflF (#   t06    44 lalpytme6efffffffggg2g>g@g\ghgjgggggggggghhh(h4h6hLhXhZhvhhhhhhhhhhhhiii.i:ig`MM7$$Ifa$gdme6l $Ifgd,Kl kd$$IflFTp t06    44 la8pytme6>g@gDg\ghg`MM7$$Ifa$gdme6l $Ifgd,Kl kdl $$IflFTp t06    44 la8pytme6hgjgnggg`MM7$$Ifa$gdme6l $Ifgd,Kl kd# $$IflFTp t06    44 la8pytme6ggggg`MM7$$Ifa$gdme6l $Ifgd,Kl kd $$IflFTp t06    44 la8pytme6ggggg`MM7$$Ifa$gdme6l $Ifgd,Kl kd $$IflFTp t06    44 la8pytme6ggghh`MM7$$Ifa$gdme6l $Ifgd,Kl kdH $$IflFTp t06    44 la8pytme6hhh(h4h`MM7$$Ifa$gdme6l $Ifgd,Kl kd $$IflFTp t06    44 la8pytme64h6hn|h ʎ¾ɶɶɶɪɟɪɟ hd(6 hz6 hd(5 hA}khA}kh#h 3hV<hth\J<hFWh' h'h'hA}k h25 h*j5 hvJ5 h?;r5 huh?;rh~"hh$d+h&KJhuhz6prz|ʏޏ$Ifgd~l h^hgdd(gdA}k$a$gd{$a$gdA}kxxgd2h^hgd2gd\` 0x|ޏpܓڔܔޔ$dBD<\btvxz|~֘ǿ~yqlqldh)fh)f6 h)f6hqh{6 hz6 h8'y5 h hd( h 3hvh}^sh hJyh 3hvhh h h hqhd(CJaJhd(CJaJhXD6CJaJhme6hA}kCJaJhme6hd(5hme6hd(CJaJ hd(5 hd(6hqhd(6'ޏ`MMMMMM$Ifgd~l kd-$$IflFTX X\  t06    44 lahpytme6RT~~~_ & F $If^gdme6l $Ifgd~l  & F x$If`xgdme6l h$If^hgdme6l & F H$If^gdme6l  P$Ifgdme6l ^KK, & F x$If`xgdme6l $Ifgd~l kd.$$IflFTX X\  t06    44 lahpytme6̒Β h$If^hgdme6l  & F $If^gdme6l h$If^hgdme6l $Ifgd~l ܔޔz|~d`XOGGGG$a$gd{h^hgdd($a$gdd(kdS/$$IflFTX X\  t06    44 lahpytme6 bdjz̙Й&(*68:<xz|ʚ̚ΚК  .ԽԽԽԲԽԧhme6h@CJaJhme6hJfCJaJhme6h_CJaJhme6h[VqCJaJhme6h:hCJaJhme6h_5CJaJhme6h:h5CJaJ h 5 h{6hqh{6hqh)f6 h)f69dfjΙЙ?kd 0$$IflF t06    44 lahpytme6$Ifgd,Kl gd h^hgd,K*:Mkd0$$IflF t06    44 lahpytme6$Ifgd,Kl :<d|`MMM$Ifgd,Kl kd\1$$IflF t06    44 lahpytme6Κ`MMM$Ifgd,Kl kd2$$IflF t06    44 lahpytme6ΚК`MMM$Ifgd,Kl kd2$$IflF t06    44 lahpytme6  2`MMM$Ifgd,Kl kdW3$$IflF t06    44 lahpytme6.024@BFXZ\lnrěƛԛ֛ܛޛ $&68>@RTZ\lntv֜؜ ӼӼӱӱӼhme6hJfCJaJhme6h_5CJaJhme6h@CJaJhme6h_CJaJhme6h:h5CJaJhme6h:hCJaJhme6h[VqCJaJF24DFZ`MMM$Ifgd,Kl kd4$$IflF t06    44 lahpytme6Z\pr`MMM$Ifgd,Kl kd4$$IflF t06    44 lahpytme6`MMM$Ifgd,Kl kdR5$$IflF t06    44 lahpytme6›ě`MMM$Ifgd,Kl kd5$$IflF t06    44 lahpytme6ěƛ؛ڛܛ`MMM$Ifgd,Kl kd6$$IflF t06    44 lahpytme6ܛޛ`MMM$Ifgd,Kl kdM7$$IflF t06    44 lahpytme6 `MMM$Ifgd,Kl kd7$$IflF t06    44 lahpytme6  "$`MMM$Ifgd,Kl kd8$$IflF t06    44 lahpytme6$&:<>`MMM$Ifgd,Kl kdH9$$IflF t06    44 lahpytme6>@VXZ`MMM$Ifgd,Kl kd9$$IflF t06    44 lahpytme6Z\prt`MMM$Ifgd,Kl kd:$$IflF t06    44 lahpytme6tv`MMM$Ifgd,Kl kdC;$$IflF t06    44 lahpytme6`MMM$Ifgd,Kl kd;$$IflF t06    44 lahpytme6`M::$Ifgd,Kl $Ifgd@ l kd<$$IflF t06    44 lahpytme6ҜԜ֜`MMM$Ifgd,Kl kd>=$$IflF t06    44 lahpytme6֜؜`MMM$Ifgd,Kl kd=$$IflF t06    44 lahpytme6 24ΟП\`XXPXHH$a$gdJf$a$gd5 $a$gdkd>$$IflF t06    44 lahpytme6 4Z|̟ΟП4tDZ\^h$*68FRprƥ46fħ@\xЩƾƺƵ|xxtxh&:hOnhhThhGRhvG hvGhvGhCh.1hhhwdh 3 hvJ5 h95 h25hg+h~"hJf hJfhJfhqh5 CJaJh5CJaJh5 CJaJhCJaJhXD6CJaJhJfCJaJ-\^VXfί,$IfgdJ>l $Ifgd<l $$Ifa$gdme6l $a$gd/ $h^ha$gdvG$a$gdvG exx^egd2h^hgd2xxgd2 ʪVtv:\tzȮ 24RTVX+,-VWXdeξƶynyhme6h{8CJaJhme6hBCJaJhme6h'#CJaJhme6h'#5hme6h )5CJaJhme6h'#5CJaJ hvGhJ>hqh/6h)fhAq6hqhAq6 hAq6 h/6h)P5hh?Thzh&:h4Dh^ph54hhhOn&,-6@2$$Ifa$gdme6l kd9?$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6@Jei$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l eghijrs°İǰȰɰ =ABCHIiknop LPVXZfh߫߶߶ߕ߶hme6hCwCJaJhme6h{8CJaJhme6hBCJaJhme6hfDCJaJhme6hk^CJaJhme6hCJaJhme6h'#5hme6h'#CJaJhme6h*CJaJhme6hzCJaJ:ijt}2$$Ifa$gdme6l kd@$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6}$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l 2$$Ifa$gdme6l kdA$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6°Ȱ$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l Ȱɰݰ2$Ifgd<l kdA$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6ݰ $Ifgdzl $$Ifa$gdme6l &2$$Ifa$gdme6l kdB$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6&0=B$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l BCJS2$$Ifa$gdme6l kdC$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6S\io$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l opz2$$Ifa$gdme6l kdD$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l  2$$Ifa$gdme6l kduE$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6 2LX$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l XZj|2$$Ifa$gdme6l kdYF$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6|$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l ƲȲ "$dhnprƳʳ̳γгڳܳ?CDEJK^jkmpqryz˴ϴдѴִ״ )+hme6hz6CJaJhme6haICJaJhme6hzCJaJhme6hCJaJhme6h'#5hme6h'#CJaJhme6hfDCJaJDʲܲ2$$Ifa$gdme6l kd=G$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6ܲ $Ifgdzl $$Ifa$gdme6l &82$$Ifa$gdme6l kd!H$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme68Jdp$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l pr2$$Ifa$gdme6l kdI$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6Ƴγ$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l γг޳2$$Ifa$gdme6l kdI$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l (2$$Ifa$gdme6l kdJ$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6(2?D$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l DELU2$$Ifa$gdme6l kdK$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6U^kq$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l qr{2$$Ifa$gdme6l kdL$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l 2$$Ifa$gdme6l kdyM$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6˴д$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l дѴش2$$Ifa$gdme6l kd]N$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l  2$$Ifa$gdme6l kdAO$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6)/$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l +./T\^`¶ĶƶжҶ 46\tvzķҷԷַطڷ޷ԾԾԾԾԳԨԳԝԆ{{Գhme6hE5CJaJhme6hE56CJaJhme6hZ zCJaJhme6ha]]CJaJhme6h|CJaJhme6hzCJaJhme6h/NCJaJhme6hCJaJhme6h'#CJaJhme6h'#5hme6h'#6CJaJhme6hfD6CJaJ0/0&2$$Ifa$gdme6l kd%P$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6&:T^$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l ^`v2$$Ifa$gdme6l kd Q$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6Ķ$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l ĶƶԶ2$$Ifa$gdme6l kdQ$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l  8J2$$Ifa$gdme6l kdR$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6J\v$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l 2$$Ifa$gdme6l kdS$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6Է$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l 2$$Ifa$gdme6l kdT$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6  $Ifgdzl $$Ifa$gdme6l  !()=IJLMNVWwy|}~˸ָٸRV\^`rtºֺغ"$̠̠hme6h?CJaJhme6hJv^5hme6hJv^CJaJhme6hCJaJhme6hZ zCJaJhme6hzCJaJhme6hzCCJaJhme6hsMCJaJhme6hCJaJhme6h'#5hme6h'#CJaJ7 !*32$$Ifa$gdme6l kd}U$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme63=JM$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l MNXa2$$Ifa$gdme6l kdaV$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6ajw}$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l }~2$$Ifa$gdme6l kdEW$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l 2$$Ifa$gdme6l kd)X$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6˸$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l 2$$Ifa$gdme6l kd Y$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l &2$$Ifa$gdme6l kdY$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6&8R^$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l ^`v2$$Ifa$gdme6l kdZ$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l ºں2$$Ifa$gdme6l kd[$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l $&8J2$$Ifa$gdme6l kd\$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$&46vz̻һػNhjnprtм쩝mahme6hJv^5CJaJ#hme6h;0J5CJaJmH sH #hme6hJv^0J5CJaJmH sH hme6hJv^6CJaJhme6h?6CJaJhme6hz6CJaJhme6h;CJaJhme6hCJaJhme6h?CJaJhme6hzCJaJhme6hCJaJhme6hJv^CJaJhme6hJv^5J\v$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l 2$$Ifa$gdme6l kd]$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l "2$$Ifa$gdme6l kde^$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6"6jr$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l rt2$$Ifa$gdme6l kdI_$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6$Ifgdzl $$Ifa$gdme6l *,RrBXB\BtBBBCD:D@DFDDD,E.ErEEEEEEE}s}s}i}i}s_s_}_hodROJQJ^JhOJQJ^JhOJQJ^JhOJQJ^Jhc[=h&:Uh hh h15hAqCJaJhXD6CJaJh/CJaJhCJaJhme6hJv^5#hme6hJv^0J5CJaJmH sH #hme6h?0J5CJaJmH sH #hme6hz0J5CJaJmH sH "*2& $^a$gdkd-`$$Iflr+ I/8  t044 lahp2ytme6*,II,I0I2P4PPPXYZ||$ & Fdd[$\$a$gdJ$dd[$\$a$gdJgd2 & F h0`0gd2xxgd2$a$gdcb xxxgd2 xxgd2 $7$8$H$a$gdh^hgd,K $h^ha$gdvG vei omjer visine osiguranja depozita i BDP-a per capita od one koja je predlo~ena u istra~ivanjima Garcia-e. Samo Luksemburg i Ukrajina zadovoljavaju kriterij navedenog omjera u rasponu od 1 do 2. Razlike u stupnju financijskog i ukupnog gospodarskog razvitka dovode do toga da 100.000,00 eura po deponentu u relativnom iznosu prema prosje nom depozitu ili BDP-u per capita, ne predstavlja jednako pokrie u svakoj dr~avi Europske unije. Iznos od 100.000,00 eura realno vrijedi viae u Hrvatskoj, Bugarskoj ili Slova koj nego u `vedskoj, Luksemburgu ili Njema koj. Prema procjenama Europske komisije, ovim je iznosom pokriveno 95% atednje u Europskoj uniji, no omjer u slabije razvijenim zemljama konvergira prema 100%, dok je u najrazvijenijim zemljama ni~i od 95%. Prema tome, i pokrie i moralni hazard osiguranja, razmjerno su vei u slabije razvijenim zemljama (Hub analize, 2012, str. 19). 2.6. Koosiguranje Poznato je da previsok limit osiguranja depozita dovodi do moralnog hazarda, a jedna od mjera u reguliranju moralnog hazarda, unutar pojedinih sustava osiguranja depozita je koosiguranje. Za koosiguranje je karakteristi no da je jedan dio iznosa depozita neosiguran i na taj se na in poti e deponente da nadgledaju poslovanje banaka odnosno da prate njihov rizik. Problem koosiguranja je u tome da gubitak jednog dijela depozita mo~e biti jeftiniji od troaka monitoringa bankovnih operacija te ne isklju uje u potpunosti mogunost  juriaa na banke (Proti, 2002, str. 26). Do pojave krize 2008. godine, u Europi su Austrija, Belgija, eaka, Irska, Luksemburg, Maarska, Nizozemska, Poljska, Slova ka i Rusija imale zastupljeno koosiguranje u iznosu od 10%, meutim pojavom krize, osim ato su dr~ave poveale visinu osiguranih depozita, napustile su i koosiguranje (Schich, 2008, str. 109-110). Osiguranje depozita u Republici Hrvatskoj Hrvatski sustav osiguranja depozita po eo je s radom 1998. godine (Narodne novine br. 4/98) iako je agencija koja provodi sustav osiguranja depozita pod nazivom Dr~avna agencija za osiguranje atednih uloga i sanaciju banaka (DAB) osnovana 1994. godine (Narodne novine br. 44/94). Pravilnik o osiguranju depozita u Republici Hrvatskoj nastao je 1997. godine (Narodne novine br. 65/97) s naznakom da e sustav osiguranja depozita zapo eti s djelovanjem 1998. godine nakon ato sve kreditne institucije uplate iznos sredstava na ra un DAB-a. Za sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj karakteristi no je da je sustav zaatite nastao na po etku razdoblja bankovnih kriza ato nije dobro vrijeme za nastanak sustava osiguranja depozita. Sustav osiguranja depozita trebao bi nastati u dobrim vremenima kako bi bio dovoljno razvijen i pru~io adekvatnu zaatitu u kriznim vremenima. Osniva  DAB-a je Republika Hrvatska koja jam i za sve obveze Agencije. Tijelo koje upravlja Agencijom sastavljeno je od 4 lana imenovana od strane Vlade Republike Hrvatske, a lanovi su: prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, koji je po polo~aju predsjednik Uprave, ministar financija, koji je po polo~aju zamjenik predsjednika Uprave, predsjednik Odbora za financije i dr~avni prora un Hrvatskoga sabora, lan Uprave predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, lan Uprave. Zakon o osiguranju depozita u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 119/08) depozitom definira potra~ni saldo koji je kreditna institucija na temelju zakona ili ugovornih pogodbi du~na podmiriti vjerovniku, a on obuhvaa sredstva koja su preostala po bankovnim ra unima te privremena stanja vezana uz obavljanje poslovne djelatnosti kreditne institucije. Depozit je i obveza kreditne institucije po osnovi atedne knji~ice te druge odgovarajue pisane potvrde o depozitu, a koje su izdane kao vrijednosni papir sukladno posebnim propisima, osim ako te isprave glase na donositelja ili po naredbi. Kategorija vjerovnika na koja se odnose prava iz sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj su prvenstveno graani, odnosno fizi ke osobe, a od 2010. godine i mali poduzetnici te neprofitne institucije (Ivanov, Ron evi, `imurina, 2013, str. 14). Bez obzira na broj ra una u kreditnim institucijama Republike Hrvatske, deponent koji je Zakonom zaatien unutar sustava osiguranja depozita ima pravo na zaatitu svih ra una do iznosa koji propisuje dr~ava. S druge strane, prema Zakonu (Narodne novine br. 119/08), pravo na obeateenje nemaju: druge kreditne institucije za depozite koji se vode u njihovo ime i za njihov ra un, deponenti - vjerovnici kreditne institucije za sredstva i instrumente uklju ene u jamstveni kapital kreditne institucije, financijske institucije, osiguravajua druatva privatnoga i javnog prava, uklju ujui i dobrovoljne te obvezne mirovinske fondove, druatva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima i zasebna imovina kojom ona upravljaju te zatvoreni investicijski fondovi, dr~ave, jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave te pravne osobe kojima su posebnim zakonom povjereni poslovi dr~avne uprave, vladajua i ovisna druatva s kojima kreditna institucija ini koncern, lanovi Uprave, lanovi Nadzornog odbora te osobe koje sudjeluju s najmanje 5% u temeljnom kapitalu kreditne institucije, revizor zadnjih revidiranih financijskih izvjeaa kreditne institucije, deponenti - vjerovnici po osnovi depozita koji ne glase na ime nego na anonimnog donositelja aifrirane zaporke, deponenti - vjerovnici po osnovi depozita koji proizlaze iz poslova za koje su odreene osobe pravomono osuene za kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenoga novca, trgova ka druatva koja se prema Zakonu o ra unovodstvu smatraju srednjim, odnosno velikim obveznicima primjene toga Zakona, deponenti - vjerovnici koji su neposredno s kreditnom institucijom ugovorili visoku kamatu i pribavili imovinsku korist, a to je prouzro ilo financijske poteakoe kreditne institucije ili je pridonijelo bitnome pogoraanju financijskog polo~aja kreditne institucije te deponenti - vjerovnici koji su depozite ili dio depozita stekli nakon ato je Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za rad kreditnoj instituciji. Od samog osnutka sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj na in prikupljanja sredstava definiran je kao ex-ante sustav, a iako je Zakon o osiguranju depozita (Narodne novine, br. 177/04) omoguavao diferenciranje stope premije prema stupnju rizika pojedinih banaka, Agencija je koristila zakonsku mogunost da tu odredbu ne primjenjuje (Hub, 2013). Od 1998. godine do danas DAB je sudjelovao u 26 slu ajeva isplata sredstava iz posrnulih banaka u Republici Hrvatskoj, a trenutni broj kreditnih institucija koje sudjeluju u sustavu osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj je 39 (www.dab.hr). Visinu osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj odreuje Ministar financija, a prvi propisani iznos osiguranih depozita iz 1997. godine (Narodne novine br. 65/97) bio je 30.000,00 kn pokriven u 100% iznosu, s time da su depoziti u iznosu od 30.000.01 do 50.000,00 kn bili pokriveni u 75% iznosu. To zna i da je hrvatski sustav osiguranja depozita u samom po etku imao koosiguranje. Ve sljedee godine doalo je do porasta visine osiguranih depozita do 100.000,00 kn u 100% iznosu (Narodne novine br. 88/98). Taj iznos zadr~ao se sve do 15.10.2008. godine, a onda se pod utjecajem gospodarske krize i prakse ostalih europski zemalja, osigurani iznos od 100.000,00 kn poveao na 400.000,00 kn (www.dab.hr). Zadnja promjena visine osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj nastupila je 01.07.2013. godine, ulaskom Republike Hrvatske u EU. S obzirom da su dr~ave EU iznos od 20.000,00 eura koji je bio aktualan prije krize, pojavom krize poveali na visinu od 100.000,00 eura (osim Italije iji je iznos 103.291,00 eura), Republika Hrvatska se postankom lanice EU prilagodila odredbama Direktive 2009/14/EZ Europskog parlamenta i Vijea o izmjenama i dopunama Direktive 94/19/EZ te je trenutni iznos osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj 100.000,000 eura u kunskoj protuvrijednosti neovisno o broju bankovnih ra una, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni ra uni vode. Tablica u nastavku prikazuje visine iznosa osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj od 1997. godine do danas. Tablica 7. Visine osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj od nastanka sustava osiguranja depozita do danas RazdobljeIznos do kojeg su depoziti osigurani% pokrivenosti1997. - 1998. 30.000,00 kn 30.000,01 - 50.000,00 knPokriven 100% iznos Pokrivenost u 75% iznosu 1998. - 2008.100.000,00 knPokriven 100% iznos2008. - 2013.400.000,00 knPokriven 100% iznos2013. -100.000,00 euraPokriven 100% iznos Izvor: izrada autora prema podacima DAB-a Premije osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj se nisu razlikovale po karakteristikama i rizi nosti kreditnih institucija koje se nalaze unutar sustava osiguranja depozita ve se jedino iznos premije smanjivao kroz godine. Visine godianjih premija na osigurane depozite u Republici Hrvatskoj od samog osnivanja sustava osiguranja depozita do danas, prikazane su u tablici 8. Tablica 8. Visine godianjih premijskih stopa na iznos osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj od nastanka sustava osiguranja depozita do danas RazdobljeGodianja premijska stopa na iznos osiguranih depozita1998. - 2004.0,8 2005. - 2008.0,52009. - 2010.0,42010. - 0,32 Izvor: izrada autora prema podacima DAB-a Do 2004. godine visina godianje premijske stope iznosila je 0,8%. U 2005. godine premija je smanjena na 0,5% ato se zadr~alo sve do 2008. godine. Trend sni~avanja premije na iznos osiguranih depozita nastavio se i u 2009. godini kada je premija iznosila 0,4%, a od 2010. godine premija je 0,32% na iznos osiguranih depozita (www.dab.hr). Perspektiva sustava osiguranja depozita Sustavi osiguranja depozita u Europi, odmakli su se od teoretske osnove pojavom financijske krize 2008. godine. Zbog krize i mogue navale na banke te stvaranja panike, visine osiguranja depozita su poveane unato  injenici da previsok limit dovodi do moralnog hazarda. Stoga se sustavi osiguranja depozita ne mogu viae usporeivati s obzirom na limit ve s obzirom na vlasni ku strukturu i na in prikupljanja sredstava. Unutar Europske unije, sustavi osiguranja depozita dr~ava lanica joa e se viae povezati bankarskom unijom koja po iva na tri stupa: zajedni ki nadzor banaka, jedinstveni sustav rjeaavanja problema u bankama i zajedni ko osiguranje depozita. Pod zajedni kim osiguranjem depozita unutar bankovne unije planira se (Hub analize, 2012, str. 15): Jedinstveni EU fond osiguranja depozita pod jednom upravom, Uklju enost svih banaka Eurozone, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) kao operativni koordinator i centar za razvoj metodoloakih standarda i procedura, Zajedni ke karakteristike (premije po riziku i sl.), Meusobno kreditiranje nacionalnih fondova. 5. Zaklju ak Osiguranje depozita jedna je od mjera kojom se utje e na stabilnost bankovnog i itavog financijskog sustava. Sustavom osiguranja depozita se ponajprije atite deponenti koji su polo~ili novac u bankama, a zatim i same banke ije se poslovanje znatno oslanja na navedene depozite. Zna ajnu ulogu sustav osiguranja depozita ima u vrijeme krize kada se stvara panika meu deponentima i dolazi do navale na banke te prijetnje od nastanka domino efekta u slu aju propasti jedne banke. Iako je uloga osiguranja depozita najpotrebnija u vrijeme krize, bitno je istaknuti da se sustav osiguranja depozita treba formirati u dobrim vremenima da bi mogao djelovati u loaim. Unato  prednostima, kod sustava osiguranja depozita javljaju se i tri problema: moralni hazard, negativna selekcija i problem principal-agent. Meu navedenim negativnim efektima, moralni hazard se naj eae povezuje sa osiguranjem depozita. Moralni hazard predstavlja situaciju u kojoj deponenti ne prate rizi nost poslovanja banaka, a s druge strane, banke zbog sigurnosti zaatite depozita sudjeluju u rizi nijim poslovima. Problem negativne selekcije javlja se kod slu ajeva kada su banke obvezne biti unutar sustava osiguranja depozita i kada ta obveza ne postoji. Problem nastaje izmeu malih i velikih banaka gdje premije osiguranja depozita nisu diferencirane s obzirom na rizik poslovanja pojedine banke. Manje banke su obi no i slabije te je njima sustav osiguranja depozita i potrebniji, a velike banke s obzirom na istu premiju koju plaaju kao i male subvencioniraju slabije banke ato se mo~e opravdati injenicom da i one imaju koristi od vee stabilnosti financijskog sustava. Problem principal-agent je situacija u kojoj agent odnosno posloprimac zastupa svoje interese, a ne interese principala odnosno poslodavca. Kod sustava osiguranja depozita ovaj problem mo~e biti viaestruk zbog veeg broja interesnih strana koje su uklju ene u sustav osiguranja depozita. Sustavi osiguranja depozita mogu se razlikovati s obzirom na na in osnivanja, vlasni ku strukturu, na in prikupljanja depozita, visinu osiguranja depozita i koosiguranje. Kod samog osnivanja, sustav osiguranja depozita mo~e biti eksplicitni ili implicitni. Eksplicitni sustav propisan je zakonom i kao takav bez obzira na vlasni ku strukturu institucije osiguranja depozita (dr~avna ili javna institucija), dr~ava zakonom garantira isplatu depozita u slu aju propasti banke. Za razliku od eksplicitnog, implicitni sustav osiguranja depozita nije zakonom odreen ato zna i da za dr~avu ili bilo koju njenu instituciju ne postoji zakonska obveza u pogledu nadoknade depozita u bankama ve je to proizvoljno (diskreciono) pravo dr~ave. Dr~ave EU imaju eksplicitni sustav osiguranje depozita koji se povezuje s viaim stupnjem razvoja dr~ave. Vlasni ka struktura sustava osiguranja depozita mo~e biti dr~avna, privatna ili mjeaovita. Smatra se da su privatni sustavi objektivniji i kvalitetniji u svom djelovanju od dr~avnih te da su i zastupljeniji kod razvijenijih dr~ava. U EU, najvei broj dr~ava ima mjeaovito vlasniatvo sustava osiguranja depozita, a zatim dr~avno. S obzirom na na in prikupljanja sredstava, sustav osiguranja depozita se dijeli na ex-ante i ex-post. Kod ex-ante sustava sredstva se prikupljaju unaprijed, odnosno u dobrim vremenima kada depozitne institucije mogu lakae izdvojiti sredstva u fond osiguranja depozita, plaajui redovite, iznosom odreene premije. Unato  tome ato ex-ante sustavi mogu lakae djelovati u nastanku krize, odnosno mogu lakae isplatiti potrebna sredstva jer su se ona akumulirala kroz odreeno razdoblje, takav na in financiranja lako mo~e postati neopravdano skup ukoliko ne postoji visok stupanj transparentnosti i analiti ke kontrole visine sredstava prikupljenih u fondu. Ex-post sustavi prikupljaju sredstva u trenutku kada nastanka problema pa sama isplata sredstava mo~e kasniti zbog toga ato ne postoje unaprijed akumulirana sredstva. Uz navedeno, ex-post sustavi imaju i nedostatak ato mogu postati procikli ni, ato zna i da obveze nastale u loaim ekonomskim situacijama mogu dovesti do domino efekta propasti banaka. Prednost ex-post sustava je ato takvi sustavi ne mogu postati preskupi. Postoje i mjeaoviti sustavi koji nastoje neutralizirati nedostatke navedena dva sustava i objediniti njihove prednosti. Statisti ki gledajui, najvei broj dr~ava Europe i EU ima zastupljen ex-ante sustav, ali je mjeaoviti sustav u porastu. Visina osiguranja depozita bila je aktualna tema krajem 90-tih godina 20. stoljea i tada se pokuaavalo utvrditi pravilo odreivanja visine osiguranja u pojedinoj dr~avi. Istra~ivanja su tada pokazala da bi potrebna visina osiguranih depozita trebala biti jedan do dva puta vea od dr~avnog BDP-a per capita. To pravilo danas gotovo ne vrijedi jer su sve dr~ave Europske unije pod pritiskom gospodarske krize poveale limit osiguranih depozita na 100.000,00 eura unato  razli itom stupnju razvijenosti dr~ava. Kod osiguranja depozita mo~e se pojaviti i koosiguranje ato zna i da jedan dio depozita nije osiguran jer se pokuaava djelovati na deponente da prate rizi nost poslovanja banka. Na taj na in pokuaava se smanjiti utjecaj moralnog hazarda. Koosiguranje u Europi su do 2008. godine imale: Austrija, Belgija, eaka, Irska, Luksemburg, Maarska, Nizozemska, Poljska, Slova ka i Rusija no pojavom krize osim ato su poveale iznos osiguranja depozita, navedene dr~ave su napustile i koosiguranje. Hrvatski sustav osiguranja depozita zapo eo je s djelovanjem 1998. godine u vrijeme nastanka bankovnih kriza. Sustav osiguranja Republike Hrvatske provodi Dr~avna agencija za osiguranje atednih uloga i sanaciju banaka. Sustav je osnovan kao eksplicitni, sredstva se prikupljaju ex-ante, premije nisu diferencirane s obzirom na rizi nost banaka ve su se samo sni~avale tokom godina. Unutar hrvatskog sustava osiguranja depozita zaatieni su depoziti fizi kih osoba, malih poduzetnika i neprofitnih organizacija. Visina osiguranih depozita se od osnutka DAB-a mijenjala, odnosno poveavala od 30.000,00 kn kada je postojalo i koosiguranje, na 100.000,00 kn, zatim 400.000,00 kn i ulaskom Hrvatske u EU iznos je povean na 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti. Iako su dr~ave EU ve usuglaaene na razini osiguranja depozita od pojave krize, dodatno ujedinjenje ostvariti e se bankovnom unijom koja osim zajedni kog nadzora banaka i jedinstvenog sustava rjeaavanja problema u bankama se zasniva i na ideji zajedni kog osiguranja depozita. Reference lanci Bernet, B., Walter, S. (2009) Design, structure and implementation of a modern deposit insurance scheme, SUERF  The European Money and Finance Forum, str. 1-86. Dostupno na: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.167.2825&rep=rep1&type=pdf [31. o~ujka 2014.] Blair, C.E., Carns, F., Kushmeider, R.M. (2006), Instituting a deposit insurance system:Why? How?, Journal of Banking Regulation, Vol. 8, str. 4-19. Dostupno na:  HYPERLINK "http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=ac8dcc70-e387-49e0-96df-3dabe1b5ff55%40sessionmgr4005&vid=6&hid=4212" http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=ac8dcc70-e387-49e0-96df-3dabe1b5ff55%40sessionmgr4005&vid=6&hid=4212 [08. travnja 2014.] Cariboni, J., Branden, K.V., Campolongo, F., De Cesare, M. (2008), Deposit protection in the EU: State of play and future prospects, Journal of Banking Regulation, Vol. 9, 2, str. 82-101. Dostupno na:  HYPERLINK "http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?vid=4&sid=cd300502-5367-4c85-94b2-74738fd7c0b0%40sessionmgr4004&hid=4109" \t "_blank" http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?vid=4&sid=cd300502-5367-4c85-94b2-74738fd7c0b0%40sessionmgr4004&hid=4109 [27. o~ujka 2014.] Cull, R., Senebet, L., W., Sorge, M. (2005), Deposit Insurance and Financial Development, Journal of Money, Credit and Banking, Vol. 37, No. 1., str. 44-82. Dostupno na:  HYPERLINK "http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=cd300502-5367-4c85-94b2-74738fd7c0b0%40sessionmgr4004&vid=7&hid=4109" \t "_blank" http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=cd300502-5367-4c85-94b2-74738fd7c0b0%40sessionmgr4004&vid=7&hid=4109 [02. travnja 2014.] Demirg-Kunt, A., Kane, E.J., Laeven, L. (2007) Determinants of Deposit-Insurance Adoption and Design, NBER, Working paper 12862, str. 1-74. Dostupno na: http://elibrary.worldbank.org/doi/pdf/10.1596/1813-9450-3849 [26. o~ujka 2014.] Garcia, G. (1996), Deposit Insurance: Obtaining the Benefits and Avoiding the Pitfalls, IMF WORKING PAPER, str. 1-64. Dostupno na: http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=882979, [06. travnja 2014.] Hub analize (2007), Pasivne kamatne stope i osiguranje depozita: Tko plaa troaak regulacije? br.4, str 1-34. Dostupno na: http://www.hub.hr/sites/default/files/hub_analize_broj_4_-_osiguranje_depozita.pdf [28. o~ujka 2014.] Hub analize (2012), Nova Europska arhitektura financijske stabilnosti: u vraivanje temelja, br. 41, str. 1-35. Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.arhivanalitika.hr/dat/HUB%20ANALIZE%2041%20arhitektura%20EU.pdf" http://www.arhivanalitika.hr/dat/HUB%20ANALIZE%2041%20arhitektura%20EU.pdf [13. travnja 2014.] Ivanov, M., Ron evi, A., `imurina, J. (2013) Osiguranje depozita i supervizija nisu zamjena za dobru praksu korporativnog upravljanja u bankama, str. 1-19. Dostupno na https://bib.irb.hr/datoteka/684060.Paper_Opatija-hrvatski-2013-studeni.pdf [02. travnja 2014.] Markovinovi, H. (2011) Osiguranje depozita-ureenje de lege lata i perspektive, Zbornik PEZ, 61 (2), str. 785-819. Dostupno na: hrcak.srce.hr/file/100322 [12. o~ujka 2014.] Ognjenovi, . (1997), Osiguranje depozita Osnovne razlike izmeu implicitnog i eksplicitnog osiguranja depozita, Ra unovodstvo i financije br. 7, str. 70-74 Proti, M. (2002), Osiguranje depozita i problem moralnog hazarda (primer nema ke aeme privatnog osiguranja depozita), str. 23-32, Industrija, vol. 30, br. 1-4. Dostupno na: http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0350-0373/2002/0350-03730201023P.pdf [26. o~ujka 2014.] Schich, S. (2008), Financial Crisis: Deposit Insurance and Related Financial Safety Net Aspects, str. 73-111. Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.oecd.org/finance/financial-markets/41894959.pdf" http://www.oecd.org/finance/financial-markets/41894959.pdf [13. travnja 2014.] `kare, M. (1998) Uzroci i posljedice naruaene financijske stabilnosti na gospodarski rast str. 145-156. Talley, S.H., Mas, I. (1990), Deposit Insurance In Developing Countries, Working Paper No. 548, World Bank, str. 1-120. Dostupno na: http://wwwwds.worldbank.org/servlet/WDSContentServer/WDSP/IB/1990/11/01/000009265_3960930033131/Rendered/PDF/multi_page.pdf [26. o~ujka 2014.] Ostalo Dr~avna agencija za osiguranje atednih uloga i sanaciju banka (DAB),  HYPERLINK "http://www.dab.hr" www.dab.hr European Forum of Deposit Insurers (EFDI),  HYPERLINK "http://efdi.eu/index.php?id=26" http://efdi.eu/index.php?id=26 Faulend, M. (2002) Osiguranje atednih uloga, magistarski rad, Zagreb Hub analize (2013), Dogovor o promjenama us ustavu osiguranja depozita u EU, http://www.hub.hr/hr/dogovor-o-promjenama-u-sustavu-osiguranja-depozita-u-eu Organisation for Economic Cooperation and Development (OECD), http://www.oecd.org/statistics/#countriesList Zakon o osnutku DAB-a (Narodne novine br. 44/94) Zakon o osiguranju depozita (Narodne novine br. 65/97) Zakon o po etku rada sustava osiguranja depozita (Narodne novine br. 4/98) Zakon o osiguranju depozita (Narodne novine br. 88/98) Zakon o osiguranju depozita (Narodne novine, br. 177/04) Zakon o osiguranju depozita (Narodne novine br. 119/08)     OSIGURANJE DEPOZITA PAGE  PAGE 16 EE FFVFbFdFFF$G(H*HHHHIIIII*I,I0II.JJJJJJVKfKLzM|MMMMMZN\NNOhOO0P2P4PžѺy h,KhNv\h=8 h^>h^>h^>h3:hxQQCJaJ hxQQhxQQhxQQh 0h4NhJhcbh*3hE h,Kh,K h{85 h,Kh2h2hh1OJQJ^JhOJQJ^JhOJQJ^Jh&OJQJ^J/4PPPP4Q@QRRRR8T@TTTUUUNVlWWWWWWXYYZZZZ[D[F[p[[[_au@uluuuvv4v8v:vw\wxyy6zzzzz,{.{{|||}}}}},~.~V~~~0nx D"ļ hLm0J5hLmhLm0J5 h*~h*~h*~ h^*h^*hO hULh^*hEhhlh,~hh"h\h1hhZ?5h}sh{hBh|MhEHh5؂ڂ8TVXbrʃ̃*,6FHbdƄ FHJɽynhme6hCJaJhme6h#mCJaJhme6hwVLCJaJhme6h}ICJaJhme6htCJaJhme6ht5CJaJhme6hwVL5CJaJhme6ht5CJaJhme6h}I5CJaJhtht56htht0J56h}^s0J56hh10J5\)8VXtO99$$Ifa$gdme6l kda$$IflF,X$  t0    44 lapytme6$Ifgdl ̃*,Okda$$IflF,X$  t0    44 lapytme6$IfgdwVLl ,HdƄ9kdyb$$IflF,X$  t0    44 lapytme6$IfgdwVLl $$Ifa$gdme6l Ƅ HO99$$Ifa$gdme6l kd-c$$IflF,X$  t0    44 lapytme6$IfgdwVLl HJLbZZUM>$dd[$\$a$gd#m$a$gdFtgdNv\$a$gdEHkdc$$IflF,X$  t0    44 lapytme6JLr†fhΉ<DdfŠƊҊԊžzodddYddYdhme6h}ICJaJhme6h#mCJaJhme6hbCJaJhme6h5CJaJhme6h#m5CJaJh#mhNv\56h#m0J56hth#m0J56h}^s0J56hNv\ h#j8hbh}^shbh#j8hFt hFthFthNv\5CJaJhwVLhNv\CJaJhXD6CJaJhwVLCJaJ!Ή:<Zdekdd$$Ifl04X, t0644 lapytme6$IfgdNv\l dfxee$IfgdNv\l kd4e$$Ifl04X, t0644 lapytme6xee$IfgdNv\l kde$$Ifl04X, t0644 lapytme6ȊҊxee$IfgdNv\l kdrf$$Ifl04X, t0644 lapytme6ҊԊ֊*,ҍԍ$xssskbO & F h0`0gda8xxgd2$a$gd#j8gdNv\kdg$$Ifl04X, t0644 lapytme6Ԋ֊*,Ѝҍԍ"$&\pԏX "yrngngngr_r[r[h!heh!5 ha8hehe h!h! h!h* h!h h!hlo h!haq h!ha8ha85CJaJhTr5CJaJhXk5CJaJh&5CJaJh#m5CJaJh#j8h#mh#j8CJaJh#mCJaJhXD6CJaJh#mh#mCJaJh#mhNv\5CJaJ $&"PƖȖ^`t{gd-Kgd$a$gd&U exx^egd2 hgd& xxgd2$ & F 7$8$H$^`a$gde$ & F 7$8$H$`a$gde $ a$gde xxgd2 :NPĖƖȖ:P8`b؝LjģL«ÿ~zh#j8 hf+hf+hf+h.2whXS` hhMhMh=h8bh&:h ph;NHhV hVhVhNhMx> h,Kh2h;NH5CJaJhBpA5CJaJhTr5CJaJheh! h!h!h!h!B*ph0.p~ 4Z<@"4ظ޸bXZzֺF~λ .24`>XjpX468Zžնh BhyGh~hXS` h^>h[h Yh[hP0l h&Uh&Uh&UhDhDhJNh6'h@hPh7 hA}khf+h#j8h"h;NHhf+h-'=Zd8DJXdntz2ft0H\^`rtv4û{ht8hegCJaJhJyCJaJhXS`CJaJht8hJyCJaJht8h CJaJht8hHCJaJhhAhA5 h5 h-K5 h-\^5 h&Uh-Kh8#, h!hwPh[AThwPh-'hN3hP0lh BhyG0tv<>(*~$ & F7$8$H$a$gdXS` $ & Fa$gdXS`$a$gdB? $^a$gdXS`^gdXS`$a$gd $^a$gdXS` $ & Fa$gdXS`gd-Kxxgdt64:<>ͼ͋vevZOO:)jht8hB?CJOJQJU^JaJht8hHCJaJht8hegCJaJ ht8ht8CJOJQJ^JaJ)ht8ht8B*CJOJQJ^JaJph0hXS`hXS`0J>*B*CJOJQJ^JaJph/jghXS`hXS`CJOJQJU^JaJ hXS`hXS`CJOJQJ^JaJ)jhXS`hXS`CJOJQJU^JaJhXS`CJaJht8hpCJaJht8hGRCJaJ(*bd|~ﰟ}hNhN5Nhh0hXS`h/&x0J>*B*CJOJQJ^JaJph2jhXS`h/&xB*CJOJQJU^JaJph)hXS`h/&xB*CJOJQJ^JaJph hXS`hXS`CJOJQJ^JaJ hXS`h/&xCJOJQJ^JaJ ht8h/&xCJOJQJ^JaJ ht8hHCJOJQJ^JaJ0ht8hB?0J>*B*CJOJQJ^JaJph)jht8hB?CJOJQJU^JaJ ht8hB?CJOJQJ^JaJ:|~XZ46BF ߼xdPAhhB*CJaJph&jhhB*CJUaJph'h-(h-(5B*OJQJ\^Jphf3ht8h-(CJaJh-(CJaJhbjCJaJht8h2CJaJht8hq%CJaJhXS`CJaJht8hfhCJaJht8hOnCJaJhXS`h#2CJ\aJht8h#2CJ\aJht8h#2CJaJ)ht8h/&xB*CJOJQJ^JaJphXZR  $ & Fa$gd $^a$gd d^gd $ & Fa$gdBpA$^`a$gdXS` $ & Fa$gd2$7$8$H$^a$gdXS`$ & F7$8$H$a$gdXS`$a$gdBpA^gdXS`hjv,HJLvպ{o{d{VFV{ht8hH0J6CJ\aJht8hH0J6CJaJhhCJaJht8hH6CJaJht8hHCJaJht8h"CJaJht8h2CJaJht8h-(CJaJhh-(CJaJh-(CJaJhCJaJ$hh0J>*B*CJaJph&jhhB*CJUaJph,j5jhhB*CJUaJphDFbdZdfpgd-Kxxgdt6 $^a$gd $ & Fa$gd^> $`a$gd $ & Fa$gdBpA $ & Fa$gd$a$gdBpA$ ^ `a$gdD0Hbd>@Z\dfdHRTVļ̱rg\Q\QMhht8h0b_CJaJht8h[nCJaJht8h2GCJaJ$h^>h^>0J>*B*CJaJph#jkh^>h^>CJUaJh^>h^>CJaJjh^>h^>CJUaJht8h^>CJaJh^>CJaJh2GCJaJhCJaJht8hC1<CJaJht8hj1CJaJht8h|1CJaJht8hq%CJaJ&(*,jln:<>z|~μ٩蕆o\QFhBEhvCJaJhhACJaJ$hAhA0J>*B*CJaJph,j nhAhAB*CJUaJphhAhAB*CJaJph&jhAhAB*CJUaJph$hAhA0J>*B*CJaJph#jWmhAhACJUaJhAhACJaJjhAhACJUaJhCJaJhACJaJhAh FH$&gd\$a$gd7 $ & Fa$gdgd*W`gd $ & Fa$gdA $`a$gd & Fgdgdh^hgd & Fgd-K  BFH "$&RT|qfqf^SfKfKfKhu`CJaJh\hu`CJaJh7CJaJh\h\CJaJh\h7CJaJhAh*WCJaJhACJaJhAhACJaJh*WhbjCJaJh0JB*CJaJphhA0JB*CJaJph!hAhA0JB*CJaJphhbjhbjCJaJhbjCJaJhCJaJh*WCJaJhBEhBECJaJtv < &dPgd^ $7$8$H$a$gd3gd\ & Fgdgd*Wrtv <>@LNPTVbdhjlprtûh5x[0JmHnHu h~{0Jjh~{0JUh~{h^h~{6CJaJhme6jhme6Uh3h3CJaJh#.CJaJh\hA5CJaJhu`CJaJh\hA5CJaJh\h\CJaJ"<>PRTlnprt $7$8$H$a$gd3h]hgd &`#$gd A B 00P1h:p. A!"#$% DpDyK stella.suljic@efri.hryK Rmailto:stella.suljic@efri.hryX;H,]ą'cDyK vidmar.filipa@gmail.comyK Vmailto:vidmar.filipa@gmail.comyX;H,]ą'c DyK zdenko.prohaska@ri.t-com.hryK ^mailto:zdenko.prohaska@ri.t-com.hryX;H,]ą'c$$Ifl!vh#v #v #v :V l t065 5 5 alpytme6$$Ifl!vh#v #v #v :V l t065 5 5 alpytme6$$Ifl!vh#v #v #v :V l t065 5 5 alpytme6$$Ifl!vh#v #v #v :V l t065 5 5 alpytme6$$Ifl!vh#v #v #v :V l t065 5 5 alpytme6$$Ifl!vh#v #v #v :V l t065 5 5 alpytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$If8!vh#v#vp#v:V l t0655p5a8pytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifl!vh#vp#v #v$ :V l t065p5 5$ alpytme6$$Ifh!vh#vX#v\ #v :V l t065X5\ 5 ahpytme6$$Ifh!vh#vX#v\ #v :V l t065X5\ 5 ahpytme6$$Ifh!vh#vX#v\ #v :V l t065X5\ 5 ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v#v:V l t0655ahpytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$Ifh!vh#v/#v#v8#v #v:V l t05/5585 5ahp2ytme6$$If!vh#vX#v$ #v :V l t05X5$ 5 apytme6$$If!vh#vX#v$ #v :V l t05X5$ 5 apytme6$$If!vh#vX#v$ #v :V l t05X5$ 5 apytme6$$If!vh#vX#v$ #v :V l t05X5$ 5 apytme6$$If!vh#vX#v$ #v :V l t05X5$ 5 apytme6$$If!vh#vX#v,:V l t065X5,apytme6$$If!vh#vX#v,:V l t065X5,apytme6$$If!vh#vX#v,:V l t065X5,apytme6$$If!vh#vX#v,:V l t065X5,apytme6$$If!vh#vX#v,:V l t065X5,apytme6DyK ~http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=ac8dcc70-e387-49e0-96df-3dabe1b5ff55%40sessionmgr4005&vid=6&hid=4212yK http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=ac8dcc70-e387-49e0-96df-3dabe1b5ff55%40sessionmgr4005&vid=6&hid=4212yX;H,]ą'cDyK Khttp://www.arhivanalitika.hr/dat/HUB%20ANALIZE%2041%20arhitektura%20EU.pdfyK http://www.arhivanalitika.hr/dat/HUB ANALIZE 41 arhitektura EU.pdfyX;H,]ą'cyDyK ;http://www.oecd.org/finance/financial-markets/41894959.pdfyK http://www.oecd.org/finance/financial-markets/41894959.pdfyX;H,]ą'cDyK  www.dab.hryK >http://www.dab.hr/yX;H,]ą'c DyK http://efdi.eu/index.php?id=26yK Vhttp://efdi.eu/index.php?id=26yX;H,]ą'c^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA`D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List 6U@6 ,K Hyperlink >*B*ph0a@0 s5 HTML Cite6]4 @4 Footer  p#.)@!.  Page Number4@24 Header  p#j@Cj |; Table Grid7:V0*W@Q* *~Strong5\e@b B?HTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9B*CJOJQJ^JaJphFVqF AFollowedHyperlink >*B* phO Ast1PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] : !,:::=. 4~C Xejloz|B. e+$E4P6tJԊZ4t_acefhoz{}~ZV.DN\\^_ a*bffg>ghggggh4hXhhhhhi:i\iiiii(jNjvjjjjk8kbkkkkk lVlnoz{d{{{|D|~||||&}L}z}}}}ޏd:Κ2Zěܛ $>Zt֜\,@i}Ȱݰ&BSo X|ܲ8pγ(DUqд/&^ĶJ 3Ma}&^$J"r*Z,ƄHdҊ$t<t`bdgijklmnpqrstuvwxyz{|}~      |YeWզi26ApXXXXXXXXXX!(,36=!!8@0(  B S  ?$*-#$&')2:eoyLU T [ \ c d m n y Yc$ T^nxR X ""$ $"$+$f%q%%%h&o&))++q+{++++,---------.........2...222233"3.32393:3C3D3L3Q3W3_3f3g3l3334444t6|6}6666BBDDEFFFFFGG=HCHEHKHSK[KaKhKpKzKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLLyO~OOOOO/R5RRRRRRRSSSS"T%T&T,TLTOTPTVTgTjTkTqTTTTTTT[[\\\\\\]]]]]]__ ``````;aDaaaaa?bEbbbnczc|ccdddd;e=eeigiSl[l]lellltmvmmmqqwqqrrssttuuvv6w8wxxxx`csvU`$[^_e[g+ CIOUagirwˠҠZ_hms}šɡСѡۡ'-4<FOUbijtx{£&05BIJSXabmov )-45>?GLRZabg٧ߧ "#&'/ תߪի V[#)flmtuy28ENOUW^_hmtu~įѯدٯ EMW^_gȱ ɲβٲ9;qs.0gi}~~}~e--22!9#9;;FFGGHHHHBKBK+\+\||9~9~{{}~~e}~~wdTS'H NU--~3 "6%.!AzM t^ErPH,T%.nmU[_%.;Sca`HؓNmJf:/l0k3.HBt%.^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.h^`o(.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`OJQJo(hHv ^`hH. L^`LhH. | | ^| `hH. LL^L`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.h^`OJQJo(hHv pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`o(hH. ^`hH. L^`LhH. | | ^| `hH. LL^L`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`OJQJo(hHv^`OJQJo(hHv L^`LhH. | | ^| `hH. LL^L`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`OJQJo(hHv ^`hH. L^`LhH. | | ^| `hH. LL^L`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`OJQJo(hHv ^`hH. L^`LhH. | | ^| `hH. LL^L`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`o(hH. ^`hH. L^`LhH. | | ^| `hH. LL^L`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH ^`o(hH. ^`hH. L^`LhH. | | ^| `hH. LL^L`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h^`OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH ^`o(hH. ^`hH. L^`LhH. | | ^| `hH. LL^L`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.~3HBtTPHA[_t^EA"6!AAU--/l0knmUNmJfwd;ScaS'$Š$Š        f::M ?*w8y v"?*?* xx*FZ/?*V:?*FxlB?*dF?*3-eG?*,AH?*EP?*&(\?*j?*Vj?*/Oo?*('q?*W5r-e. 4[;ZB-K54BCc&;<9ZCgl7 \ g h 2 |; 5N   J@ @ Hs rv ( ?5 ` 5 wE O [(*V\ ;en^u{'0:B?IgtE$^*;buz zJu`Tq7 r~2g_`~vzR~")+OZaq* 0]4A}IJiD7V{|!{!")"t9"`"#'#2#$x#$)$1%9% &F&7&@'K'-'6'['d(-(L)^)4d)x)!*b=+$U+$d+f+g+8#,B,kG,B-r-0~-c.#.2/Gr/;}/|12#2 3*3^4595Z?5A5)P5lV5s5XD6me6iH7fK7!8=8X>8a8#j8{8999w^9 z9z9:3:&:V<<&<C1<\J<3g<o<=c[=>^>J>|k>Mx>& ?U@b@ A A2)ABpAIxA B,BgC^CfDEE+1E2EBEP,F&iGtGvGyG NH;NHaIOIvIxIqJJ2J&KJaQJvJK,KVK~K LwVLYM6?MsM|Mu N/N4N2O/OEOGO[O]|OP|!P&Pr1PAQxQQRGRodR$/SMS[S;T[ATI U"U%-UG;UJVPVhVFWrX Y YY5,Z5x[%~[Nv\a]]^v1^-\^k^Jv^9_0b_;p_D`XS`l`aa8b[bcL(d9wd}4fJf6gy?TAq #7uOi[beW+~03{rE $q%*<zC[6MTe,FpY # E' Np>-P@&UW_H$?~.1@&6bjq+wPczR,~,J[$dG -10Nvy b%fYfhP"c"w2t8f \`@/Hl&EMax1EHX[eKv9ULRv}&  3nRi{t0lojzD=8ihv U[Wj@WFtmx)fReU~/!j/Uo"')35"KG* {,u@GpZ&EUN3i*j2j@Hwd t6a9rVyz3=eT7lgpzV}I9ghz*W=Sy&v#K[^|#LC0.3aijt10\xDrY~|B~@D &'()*,.01258:@BCDGHIJKLOPT7V7WgXgYZ[\ "$,.028@FTVXZ\`dhjlrx|`@h@p@BUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial_ Times-RomanTimes New RomanWTTE2t00Times New Roman] Times-BoldTimes New Roman?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1I5%GI5%GJz$G\G\G!4"" 2QHP?,K2!xx OSIGURANJE DEPOZITAAdminStellaH          Oh+'0P     $08@HOSIGURANJE DEPOZITAAdminNormalStella2Microsoft Office Word@@TyX@^i@^i՜.+,D՜.+,D hp  EfriG\" OSIGURANJE DEPOZITA Titlet 8@ _PID_HLINKSA,<hfhttp://efdi.eu/index.php?id=26mjhttp://www.dab.hr/wx;http://www.oecd.org/finance/financial-markets/41894959.pdf2,Chttp://www.arhivanalitika.hr/dat/HUB ANALIZE 41 arhitektura EU.pdf~http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=cd300502-5367-4c85-94b2-74738fd7c0b0%40sessionmgr4004&vid=7&hid=4109 ~http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?vid=4&sid=cd300502-5367-4c85-94b2-74738fd7c0b0%40sessionmgr4004&hid=4109 ~http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=ac8dcc70-e387-49e0-96df-3dabe1b5ff55%40sessionmgr4005&vid=6&hid=4212r#mailto:zdenko.prohaska@ri.t-com.hrC:mailto:vidmar.filipa@gmail.combmailto:stella.suljic@efri.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    #Root Entry F^i%Data )o1TablelWordDocumentD:SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q