Naslov
Toksični metali u velikih kopnenih zvijeri Hrvatske
(Toxic metals in Croatian large terrestrial carnivores)

Autori
Vihnanek Lazarus, Maja ; Sekovanić, Ankica ; Reljić, Slaven ; Kusak, Josip ; Huber, Đuro ; Jurasović, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci "Parazitarne zoonoze i teški metali u kopnenih i morskih predatora" / - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013, 16-17

Skup
Parazitarne zoonoze i teški metali u kopnenih i morskih predatora

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.05.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
medvjed; vuk; toksični metali
(brown bear; wolf; toxic metals)

Sažetak
Medvjed i vuk velike su kopnene zvijeri, a njihov položaj na vrhu hranidbene mreže znači i potencijalno visok unos toksičnih metala. Glavni izvor unosa toksičnih metala je hrana: za medvjeda većinom biljnog podrijetla, a za vuka životinjskog podrijetla. Stoga sadržaj toksičnih metala u njihovim tkivima odražava razine metala u okolišu. Toksični metali kao kadmij (Cd), olovo (Pb) i živa (Hg) nakupljaju se u organizmu i iz njega slabo izlučuju. Time se, ovisno o prisutnim razinama, stvara mogućnost njihovog štetnog djelovanja na zdravlje, kako same životinje, tako i čovjeka koji meso, primjerice medvjeda, koristi kao hranu. U dostupnoj literaturi nema podataka o sustavnom praćenju toksičnih metala (niti drugih elemenata) u dinarskoj populaciji velikih zvijeri, osim izvještaja na malom broju jedinki. Ovo istraživanje imalo je za cilj izmjeriti razine Cd, Pb i Hg u tkivima (mišiću, jetri i kori bubrega) 136 smeđih medvjeda i 40 sivih vukova odstrijeljenih (prema nacionalnom Planu gospodarenja smeđim medvjedom te Planu upravljanja vukom) ili na druge načine stradalih tijekom 2009. i 2010. godine na području Gorskog kotara, Like i Dalmacije. Metali u tkivima izmjereni su tehnikom masene spektrometrije induktivno spregnute plazme (ICP-MS) nakon visokotlačne mikrovalne razgradnje. Nađene su sljedeće razine Cd, Pb i Hg u tkivima medvjeda (medijan ; μg/g mokre težine tkiva): mišić 0, 008, 0, 007 i 0, 002, jetra 1, 09, 0, 496 i 0, 031, bubreg 16, 5, 1, 12 i 0, 206 te u tkivima vuka: mišić 0, 0003, 0, 004 i 0, 003, jetra 0, 055, 0, 107 i 0, 016, bubreg 0, 182, 0, 088 i 0, 034. Kod vuka su izmjerene niže koncentracije svih metala nego kod medvjeda, s najizraženijom razlikom u razinama Cd, što je posljedica razlike u količini pojedene hrane te općenito prehrambenim navikama. Kod medvjeda, ženke su imale oko dva puta više razine Cd i Hg u tkivima od mužjaka, dok kod vukova nisu primijećene spolne razlike u razinama metala. Povišene razine Cd u skupini starih medvjeda (stariji od 3 godine) i vukova (stariji od 2 godine) u odnosu na mlade (p<0, 05) ukazuju na nakupljanje Cd u svim istraživanim tkivima. S obzirom na zakonom propisane najviše dopuštene količine metala u mesu za konzumaciju, meso medvjeda sigurno je za ljudsku upotrebu, dok se iznutrice preporuča izbjegavati, prvenstveno zbog povišenih razina Cd.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA