Pregled bibliografske jedinice broj: 707953
Analiza proteoma dagnje Mytilus galloprovincialis
Analiza proteoma dagnje Mytilus galloprovincialis, 2014., diplomski rad, preddiplomski, ZNANOST O MORU, Rovinj
CROSBI ID: 707953 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza proteoma dagnje Mytilus galloprovincialis
(Protein expression patterns in mussel Mytilus galloprovincialis)
Autori
Malivuković, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
ZNANOST O MORU
Mjesto
Rovinj
Datum
23.04
Godina
2014
Stranica
35
Mentor
Hamer, Bojan
Ključne riječi
dagnja Mytilus galloprovincialis; indikatorski organizmi; vitalnost; kvaliteta mora; Istra
(mussel Mytilus galloprovincialis; proteome; fitness; marine quality; Istra)
Sažetak
Dagnja Mytilus galloprovincialis je poznati biološki indikatorski organizam, zbog sesilnog načina života i prehrane filtriranjem morske vode ukazuje ne samo na prisutnost ili odsutnost zagađivala, već se pomoću nje mogu pratiti i periodične promjene razine zagađenja određenog područja. Dagnje su uzorkovane na četiri postaje na području Istre: tri onečišćene gradske luke Pula, Rijeka i Rovinj i jedne kontrolne postaje u Limskom kanalu. Cilj ovog rada je, koristeći 1D analizu putem elektroforeze proteina (SDS PAGE) i bojanjem s GelCode reagensom, dobiti referentne proteinske otiske homogenata škrga dagnji. Nadalje, mjerenjem indeksa kondicije (IK) i stres na stres testom (SOS–test) odrediti vitalnost dagnji na istraživanim postajama te s dobivenim proteinskim otiscima ih usporediti s čimbenicima u okolišu (salinitet). Iz rezultata se može zaključiti da je vitalnost (IK) dagnji bolje u područjima gdje je stalan dotok slatke vode. Uzrok boljem IK je povećana količina hranjivih tvari u ovim vodama, a ne direktan utjecaj sniženog saliniteta. Učinak onečišćenja postaja na same dagnje nije utvrđen s obzirom na to da nije uočena značajna razlika u vrijednostima IK, preživljavanja i analize proteina dagnji s onečišćenih postaja Pula, Rijeka i Rovinj i kontrolne postaje Limski kanal. Rezultati analize proteina nam ukazuju na veću sličnost PEP-ova dagnji s postaja Limski kanal i Rijeka te Rovinja i Pule, što nam govori da veći učinak na razini proteina ima adaptacija dagnji čimbenicima u okolišu (salinitet) nego samo zagađenje postaja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
098-0982705-2724 - Učinak zagađenja na programirane biosinteze morskih beskralješnjaka (Batel, Renato, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb
Profili:
Bojan Hamer
(mentor)