ࡱ> $&!"#`tbjbj.dp1%f|    4A4A4A8lAhBT,6y2BB"BpZCZC5D5D5Dwwwwwww$hzh|7w FE5D5DFEFE7w  ZCZCx4d4d4dFE ZC ZCw4dFEw4d4drnT  oZCB wXN>4AY9o}vy06yGoX}_0X}ooX} o5D0eD"4dDD5D5D5D7w7wd5D5D5D6yFEFEFEFE,,,5D ,,,5 pd     Antonia Doaen, dipl. pov. umj. Kustosica Muzej za umjetnost i obrt Zbirka grafike Trg Maraala Tita 10 10000 Zagreb Javna skulptura i spomenici grada Gospia tijekom 19. i 20. stoljea (1870.  1989.) SA}ETAK U tekstu se po prvi put na jednom mjestu objedinjuju svi dosad dostupni podaci o javnoj skulpturi i spomenicima grada Gospia kojima je prethodilo dugotrajno istra~ivanje djelomi no objavljeno u stru noj literaturi. Kao genius loci grada Paradeplatz je joa postavljanjem prvog javnog spomenika Gedeona Zastavnikovia 1870. godine postavio temelje za sve budue javne skulpture, koje e se, ovisno o politi kim okolnostima, izmjenjivati na ovom trgu. Unutar kronoloake podjele izrade i postavljanja gospike skulpture pozornost se posvetila njenoj tipologiji uvjetovanoj na inom izrade i funkcijom. KLJU NE RIJE I: Gospi, javna skulptura, spomenici, fontane, biste, reljefi, miljokazi, 19. stoljee, 20. stoljee Uvod Dosadaanjim istra~ivanjem pojedina nih primjeraka gospike javne skulpture stvoren je uvid u opseg i vrijednost grae za prou avanje i valorizaciju kiparske spomeni ke baatine grada Gospia. Kako bi se detaljnoj analizi i kriti kom pristupu svih dosad podignutih, uklonjenih i trenutno postavljenih skulptura i spomenika s obzirom na obujam grae mogla posvetiti jedna zasebna publikacija, odlu ilo se gospiku javnu skulpturu svesti na vremensko razdoblje izmeu 1870. i 1989. godine. Razlog ovakvom omeivanju pregleda gospike spomeni ke baatine je u godinama postavljanja njene prve skulpture u 19. stoljeu kao i u predzadnjem desetljeu 20. stoljea kada su postavljene zadnje skulpture. Kao i svako urbano srediate i Gospi je s vremenom stvorio potrebu za urbanom dekoracijom. Polovinom 19. stoljea ve je bio prepoznatljivo sjediate Li ke pukovnije koja se naziva imenom cara Franje Josipa I.  Li ka krajiaka pjeaa ka pukovnija cara Franje Josipa br. 1. (Kaiser Franz Josef Likaner 1 grenz Regiment). Krajem 19. stoljea (1892.) Gospi postaje bolje povezan s unutraanjoau zahvaljujui zapo etom prometu dili~ansom na putu od Gospia do Ogulina (du~ine 126 km). Ova prometna povezanost osigurava i redovno odr~avanje sajmova ime Gospi potvruje karakter trgova kog mjesta.  Kako bi zadr~ao urbani status i karakter ponajprije vojnog, ali i trgova kog mjesta u Gospiu se mo~e pratiti arhitektonski i urbanisti ki razvoj koji ide u korak sa zbivanjima u arhitekturi ostalih vojnokrajiakih gradova. Grad se postepeno oblikuje u jasno definirano sajmiano mjesto koje za potrebe svojih graana osim skulptura utilitarnog karaktera (fontana) promialja i postavlja skulpture estetske naravi kako bi se zadr~ala ravnote~a izmeu funkcionalne i umjetni ke strane ureenja javnog prostora. Ovakav na in oblikovanja javnog prostora u drugoj polovini 20. stoljea postao je uvjetovan politi kim zbivanjima, te se razdoblje neposredno nakon Drugog svjetskog rata posveuje podizanju spomenika koji e veli ati ratne junake i naglasiti ratna stradanja kako bi se stvorila jasna distinkcija izmeu proalih   loaih i sadaanjih   dobrih vremena. Krivo tuma enje ovih karakternih prefiksa dovelo je do serijskog uniatavanja gospikih javnih skulptura devedesetih godina. Osim politi kih, razlozi uklanjanja pojedinih skulptura su bile i vremenske mijene kojima neke skulpture naprosto nisu viae odgovarale. Tako se, na primjer, prilikom ureenja nekada Sajmianog trga zamjenjuje fontana sa skulpturom Marte za novu fontanu koja svojim oblikovanjem odgovara novom imenu trga  Trg Nikole Tesle. U ovom slu aju se i sajmiana funkcija trga preina uje u reprezentativnu gdje se ljudi okupljaju s ciljem zabave a ne trgovanja i razmjene dobara. Kako bi se ispravila nepravda u kulturno ogoljenom gradu, ulaskom u novo tisuljee sve se viae pozornosti posveuje o uvanju preostalih i podizanju novih skulptura. Tijekom istra~ivanja uo eno je kako se osim skulptura i spomenika podizanih na javnoj povraini, u gradu isti u i radovi odnosno reljefi vezani uz arhitekturu. Razmatrajui podjelu kojom bi se najbolje predstavila gospika skulptura zaklju eno je da se kod pune skulpture bila utilitarnog ili umjetni kog karaktera po~eljno pridr~avati kronoloakog vremena izrade i postavljanja dok se kod bisti i reljefa pozornost usmjerila njihovom situacijskom smjeataju unutar gradske cjeline. U tekst nisu uvratene skulpture / spomenici u vlasniatvu akola, privatnih tvrtki, crkava ili gospikih dvaju groblja. Ne ~elei eventualno ispustiti ili propustiti spomenuti neke kiparske radove u pregledu na kraju rada e se navesti svi dosadaanjim istra~ivanjem zabilje~eni kiparski radovi. Najraniji primjeri gospike javne skulpture: Spomenik Gedeonu Zastavnikoviu i Vodarica  Marta Na karti grada Gospia iz 1822. godine vidljivo je kako su u gradu u to doba postojala dva trga: Paradeplatz i Marktplatz. Ovo su bili jedini javni prostori oblikovani u svrhu okupljanja i fluktuacije stanovniatva. Polovinom i krajem 19. stoljea na ova dva trga postavile su se prve urbane plastike koje su im dale odgovarajui karakterni profil. Paradeplatz je dobio spomenik Gedeonu Zastavnikoviu koji je dodatno naglaaavao njegovu reprezentativnu stranu, dok je Marktplatz sa fontanom sa skulpturom Marte omoguavao stanovniatvu kvalitetniji prostor za koriatenje. Paradeplatz je bio okru~en vojno-upravnim zgradama, te katoli kom crkvom i akolom, on je bio mjesto postrojavanja vojnika na kojemu su se vraile njihove vje~be i prezentacije prilikom razli itih dogaanja i sve anosti. Trg je bio okru~en drvoredom koji je u doba Austro-Ugarske Monarhije posaen po svim glavnim ulicama i aetaliatima grada. Prve spomene o javnoj skulpturi na ovom trgu nalazimo u lokalnim gospikim novinama od kojih je najiscrpniji izaaao u  Li kom glasu (Gospi, 1935.) gdje se navodi:  U najljepaem parku u centru Gospia, pred zgradom okru~nog suda podignut je joa god 1870 od prijatelja i atovatelja veliki spomenik generalu Gedeonu vitezu Zastavnikoviu, rodjenom 1824 a umrlom 1869. radi njegovih zasluga za Krajinu.  (Sl. 1. Paradeplatz sa spomenikom Gedeona Zastavnikovia (1870.). Razglednica u privatnom vlasniatvu autorice teksta). U tekstu se joa navodi kako se na spomeniku nalaze napisi na latinici, irilici te na njema kom i latinskom jeziku. Uz opis spomenika je i opaska kako je spomenik zapuaten te:  Kako o ovom spomeniku ne vodi nitko ra una postao je viae nakaza negoli ures ovoga liepoga parka . Vizualno svjedo anstvo o postojanju ovog spomenika kao i njegova analiza mogui su zahvaljujui sa uvanim starim razglednicama Gospia. Prema njima vidljivo je kako je spomenik bio kameni te se nalazio u sredianjem dijelu trga izmeu dvaju drvoreda. Podno~je spomenika se sastojalo od dviju stepenica na kojima je bio postavljen postament kvadratnog oblika s uleknuima na sebi u kojima su se nalazili napisi. Iznad kvadratnog postamenta uzdizalo se tijelo spomenika u formi obeliska koje je na svojim bo nim stranama sadr~avalo isklesane dekoracije u vidu pravokutnog okvira i medaljona povrh njega. O tome kada i kako je uklonjen Zastavnikoviev spomenik ostavila je vrijedan zapis Marija  Vica Balen u svojoj knjizi  Bili smo idealisti... . Naime, Gedeon Zastavnikovi se, iako srpske nacionalnosti, za ~ivota izjasnio kao Hrvat ato je netom nakon zavraetka Drugog svjetskog rata izazvalo animozitet kod lokalnih Srba. Kako autorica knjiga piae:  grupa gospikih Srba  partizana tra~ila je odlu no da se taj spomenik sruai ne samo zato ato je Zastavnikovi bio austrijski general, nego i zato ato je, po njihovu mialjenju, bio  izdajica srpstva . (Sl. 2. Gedeon Zastavnikovi. Ilustracija preuzeta iz Cuvaj, A. Graa za povijest akolstva..., 1910.). U razdoblje devetnaestog stoljea pripada i skulptura Vodarice  Marte koja je niz godina krivo atribuirana poznatom hrvatskom kiparu Robertu Frangeau-Mihanoviu. Fontana raena u kamenu sa figurom ~ene na vrhu nazvana je  Marta prema prvoj ~eni koja je doala nato iti vodu iz fontane, odnosno prema  popularnoj kunoj pomonici Marti . Ona simbolizira postavljanje i uvoenje vodovoda krajem 19. stoljea. Skulptura je postavljena na visokom kamenom postamentu dekoriranom metalnim posudama u obliku akoljke u koje voda dotje e kroz metalne vodorige lavljeg oblika.  Marta nad glavom uzdignutim rukama pridr~ava vjedro vode. Skulptura je izraena u lijevanom ~eljezu kao i podest na kojemu stoji. Ovakav tip skulpture proizlazi iz serijske proizvodnje kakva je bila popularna u manjim upravnim mjestima u doba Monarhije ime se obilje~avalo postavljanje vodovoda. Neizostavno je spomenuti kako je skulptura unato  tome vrlo profinjena i vjeato oblikovana sa svim karakteristikama akademskog rada. Skulptura je itav niz godina stajala kao glavni ures fontane na Marktplatz-u, kasnije poznatom sajmianom trgu, a danas Trgu Stjepana Radia. (Sl. 3. Vodarica Marta, nepoznati autor (1896.). Foto A. Doaen). Nakon ato je gospika  Marta bila  izgubljena pedesetih godina dvadesetog stoljea, nakon pronalaska obavljena je sanacija te joj je dodano vjedro koje joj je nedostajalo ranije, ato je vidljivo s fotografija skulpture prije pedesetih godina, ali i iz svjedo enja starijih Gospiana. Njeno postavljanje krajem 19. stoljea obogatilo je vedutu Gospia te je do danas ostalo neizostavan detalj vizualne slike grada. Skulptura grada Gospia u 20. stoljeu  od Pila Krista Spasitelja do Teslinog spomenika Na samom po etku 20. stoljea Gospi dobiva i prvu javnu devocionalnu punu plastiku domaeg kipara i klesara Stjepana Vukelia. Rije  je o Pilu Krista Spasitelja postavljenom 1908. godine u Kaniakoj ulici na mjestu gdje se skree u danaanju ulicu bana Josipa Jela ia. Lokacija pila bila je uvjetovana ranijim drvenim raspelom koje je sruaeno, te se kao logi an izbor odlu ilo podignuti  umjetno izgradjeni stup  obelisk  sa kipom Spasiteljevim.  Stjepan Vukeli je morao izraditi skulpturu s dovoljno visokim postamentom u kamenu kako bi se izbjegla mogunost ponovnog ruaenja. Postament na kojemu se nalazi Krist izraen je od crnog mramora s vidljivim entazisom i kompozitnim kapitelom. Povrh kapitela smjeatena je figura Krista Spasitelja isklesana u bijelom mramoru kako stoji na polukugli. (Sl. 4. Pil Krista Spasitelja, S. Vukeli (1908.). Foto A. Doaen). Izrada pila se revno pratila u lokalnim novinama i pred samo postavljanje odlu eno je kako e se napraviti velika proslava s procesijom od crkve Navjeatenja Bla~ene Djevice Marije do raskri~ja Kaniake ulice i ulice bana Josipa Jela ia na dan otkrivanja spomenika. Specifi nost ove skulpture je injenica kako je, unato  poteakoama, ostala in situ i nakon tri rata. Takoer ovaj rad ima veliki zna aj za Gospi s obzirom na to, da je meu svim javnim skulpturama ovo jedini rad lokalnog umjetnika Stjepana Vukelia, poznatog po mnogobrojnim nadgrobnim spomenicima na gospikim grobljima. Unato  onodobnim komentarima u tisku:  & opisanim je spomenikom ime svoje u analima Gospia ovjekovje io. Vukeliev rad je pao u zaborav. Nevjerojatna je injenica kako nakon postavljanja Vukelieve skulpture gotovo tri desetljea nema potrebe za dodavanjem novih urbanih dekoracija u gospiku jezgru. Zahvaljujui istra~ivanju u Fototeci Uprave za zaatitu kulturne baatine pri Ministarstvu kulture otkrila se dosad nepoznata i neistra~ena skulptura koja je uz spomenik Gedeona Zastavnikovia krasila nekadaanji Paradeplatz. Na zapadnu stranu Trga dr. Franje Tumana postavljena je u prvoj polovini 20. stoljea fontana s figurom Rode. Kako je joa od 18. stoljea Paradeplatz sa injavao srediate grada te predstavljao glavno mjesto okupljanja lokalnog stanovniatva, tako se na njemu odra~ava jedan poseban povijesni kontinuitet koji daje reprezentativan zna aj svojoj urbanoj opremi. Animalisti ka skulptura u obliku ptice rode sa injavala je dio fontanskog sklopa oblikovanog od kamena i betona. (Sl. 5. Fontana s Rodom, nepoznat autor. Fototeka Uprave za zaatitu kulturne baatine MK). Roda je stajala na jednoj nozi s blago podignutim krilima, dok je pti ji kljun slu~io kao izljev za vodu. Datacija ove skulpture mo~e se okvirno odrediti izmeu 1920-ih i druge polovine etrdesetih godina. Fontana je bila u upotrebi do Drugog svjetskog rata dok je nakon rata bila izvan funkcije. O fontani u sentimentalnom tonu piae Marija -Vica Balen:  U parku Kolakovac nalazila se dra~esna statua rode. Stajala je na jednoj nozi, raairenih krila, i onako vitka i lepraava airila oko sebe neki neobi ni ugoaj vedrine i blagosti& Na~alost, i tog je ukrasa Gospia nestalo poslije rata. Kako? To nitko ne zna. Mo~da imaju pravo oni koji misle da je zavraila u privatnoj zbirci nekog tadaanjeg monika.  Poslijeratno razdoblje Nakon Drugog svjetskog rata planiraju se velika ulaganja u gospiku infrastrukturu i ureenje krajolika. Grad se ubrzano airi i transformira u najja i akolski, kulturno-prosvjetni, trgova ki i komunikacijski centar. U jeku stalne obnove i novogradnji kao podsjetnik na antifaaisti ku borbu Gospi dobiva svoje prve spomenike posveene Narodnooslobodila koj borbi. Krajem pedesetih i po etkom aezdesetih podignuta su dva spomenika u znak sjeanja na ~rtve faaizma: spomen skulptura koju je izradio Vanja Radaua za park Jasikovac, te skulptura Pavle Peria ispred zgrade Okru~nog suda (Trg dr. Franje Tumana). Cilj podizanja spomenika posveenih Narodnooslobodila koj borbi imao je prosvjetiteljski karakter za nadolazee generacije, te je bio podsjetnik svim sudionicima na pro~ivljeni rat. Iz ovog razloga je osobna interpretacija u oblikovanju figura podreena ideoloakom rjeaenju. Zagreba ki kipar Pavle Peri izradio je nacrte za Spomenik palim borcima i ~rtvama faaizma koji se mo~e okarakterizirati kao tipi an predstavnik tada popularne revolucionarne tematike. Perieva skulptura je zauzela mjesto spomenika posveenog Gedeonu vitezu Zastavnikoviu na kamenom platou ispred zgrade Suda. Osim spomenika planirana je i izgradnja kosturnice, unutar koje su se prenijele kosti mnogobrojnih boraca i ~rtava faaizma. O podizanju spomenika pisalo se u lokalnim  Li kim novinama (Gospi, 1953.) ve 1955. godine kada je objavljena i fotografija makete spomenika koji e biti postavljen tek dvije godine kasnije. Nad kosturnicom je bilo 2,5 m visoko postolje isklesano iz plavog li kog kamena vapnenca sa spomen-plo om. Na bo nim stranama postolja, kao i na njegovu vrhu, bile su postavljene figure boraca izraene u bronci. Sredianje figure su predstavljale Li anina i Li anke koje simboliziraju partizane u stavu poziva na ustanak, dok je kod bo nih figura na ni~im postamentima prepoznatljiv selja ki sloj druatva s obzirom na orua (poput vila i sjekira) u rukama s kojima kreu u borbu. Ovaj spomenik je za~ivio do ranih devedesetih godina kada je devastiran u jeku Domovinskog rata. (Sl. 6. Spomenik palim borcima i ~rtvama faaizma, P. Peri, 1958.) Na godianjicu ustanka i revolucije u organizaciji Saveza boraca NOR odr~ana je 1961. u Gospiu proslava prilikom koje je otkriven u obli~njem Jasikovcu spomenik stradalim ~rtvama u Jadovnu na Velebitu. Model arhitektonske kompozicije od triju kamenih dijelova izradio je Vanja Radaua. Postavljanjem spomenika sa spomen-plo om baa na ovom mjestu revitalizira se park podru je uniateno tijekom Drugog svjetskog rata. Kameni stupovi kao i bazen, te ~enska figura koji su sa injavali ovu kompoziciju bili su nabijeni izrazitim simbolizmom. U znak sjeanja na uhienike iz gospike kaznionice koji su bili vjeaani po gospikim ulicama podignuta su osam metara visoka kamena  vjeaala . Izmeu vjeaala nalazio se bazen i bron ana skulptura ~ene, ime je autor simboli nom gestom ovjekovje io jezero suza proliveno za ubijenima te u ~enskoj figuri prikazao majku koja oplakuje svoje najmilije. }enska skulptura je predstavljala Li anku, preciznije revolucionarku Katu Pejnovi obu enu u tradicionalno skromno seosko odijelo s maramom na glavi. Radauaev Spomenik ~rtvama faaizma podijelio je sudbinu Perievog spomenika te je na isti na in uklonjen tijekom devedesetih godina. (Sl. 7. Spomenik ~rtvama Jadovnog, V. Radaua, 1961.) Vanja Radaua je autor joa jedne javne skulpture koja je s malim oateenjima o uvana do danas. Skulptura  Dvije ~ene ili  Vodonoaa kako ju se nazivalo po razli itim medijima, izraena 1964., a podignuta 1974. godine ispred danaanje Osnovne akole Dr. Jure Turia pripada Radauaevom ciklusu skulptura  ovjek i kras posveen ljudima na krau. Meu lokalnim stanovniatvom ova skulptura je bila (pre)poznata kao skulptura dviju ~ena Li anki  Kate i Nade, odnosno Kate Pejnovi i Nade Dimi po kojima je akola nekada i nosila ime. (Sl. 8. Skulptura Dvije ~ene, V. Radaua (1974.). Foto A. Doaen). Ovaj prikaz dviju ~ena monolitne forme poput dvaju spojenih sto~aca, podsjea na vrhove planina, na krane velebitske obronke, povezane vodoravnom formom na vrhu. Govorei o Radauau kao o rijeci povjesni ar umjetnosti Grgo Gamulin njegove skulpture je opisao kao ljude uraatene u kamen planine i izjedna ene s njima. Osamdesete godine u javnoj skulpturi Gospia obilje~ilo je postavljanje dvaju skulptura i jedne fontane. Uz Vodaricu Martu koja je ve odavno izgubila svoj utilitaran karakter, te takoer neaktivnu fontanu u parku Kolakovac gospiki glavni trg dobiva funkcionalnu skulpturu u vidu fontane. Njeno postavljanje je tematski vezano uz obilje~avanje 125 godianjice roenja Nikole Tesle. Kipar Jure }aja sa suradnicima Petrom Bariaiem i Matom `ariem izveo je terasastu fontanu za koju je sam naveo kako simboli no isti e li ke znamenitosti. Prema rije ima autora:  Terasasto rjeaenje kaskada odra~ava Plitvi ka jezera. Iz gornje zdjele voda izvire iz etiri maske, koje su zapravo etiri godianja doba. Prelijevanje vode u ni~u zdjelu podsjea na li ku kapu. Sve zavraava na bron anoj plastici koja je zapravo simbolika Tesline turbine. Na prstenovima tih zdjela su izvorne skulpture starih Japoda ato su ~ivjeli na ovom podru ju.  Postavljanjem fontane stvorila se izvrsna komunikacija izmeu njenog tehni kog koncepta koji je demonstrirao znanstvene zasluge Nikole Tesle i umjetni kog koji je sadr~an u oblikovanju maski simboli nog zna enja. Kao finale u ureenju nekadaanjeg Sajmianog trga koji se krajem sedamdesetih a po etkom osamdesetih transformira u novu urbanu jezgru i dobiva novo urbano ruho postavlja se i skulptura Nikole Tesle. Teslin bron ani spomenik izradio je kipar Frano Kraini a postavljen je preko puta nekadaanjega Hotela Lika 1981. godine. Krainiu je ovaj spomenik bio jedan od posljednjih postavljenih na nekoj javnoj povraini prije njegove smrti (1982.) a napravljen je prema istovjetnom modelu iz Beograda. Spomenik se svojim postamentom visoko izdizao na pravokutnom trgu okru~en najstarijom gradskom jezgrom. Tesla je bio portretiran u sjedeem stavu na stiliziranoj klupi, pogledom zadubljen u knjigu koju dr~i u krilu. Teslin spomenik privla io je mnogobrojne stanovnike i posjetitelje kao turisti ka atrakcija no na~alost, devedesetih godina tijekom Domovinskog rata zadobio je negativne konotacije te je nasilno uklonjen. Danas se novi odljev skulpture Nikole Tesle nalazi u skladiatu Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. (Sl. 9. Nikola Tesla, F. Kraini (1981.). Foto A. Doaen). Jure }aja, sedamdesetih i osamdesetih godina u medijima poznat i kao sculptor graphiensis u Gospiu je, uz navedenu fontanu, realizirao joa jedno djelo. Rije  je o djelu puno manjih dimenzija od spomenute fontane uvjetno nazvanom  Frulaa . Bron ana skulptura dje aka s frulom postavljena je uz tadaanji Centar za kulturu Gospi odnosno Pu ko otvoreno u iliate  Dr. Ante Star evi . Dje ak s frulom je vrlo jednostavno oblikovan i zaustavljen u momentu dok svira frulu prislonjenu na usta. Skulptura je postavljena 1981. godine takoer povodom proslave 125 godianjice roenja Nikole Tesle. (Sl.10. Frulaa, J. }aja (1981.). Foto A. Doaen). Gospike uklonjene biste Ne uzevai u obzir dosadaanju kronologiju izrade i postavljanja spomenika u tekstu se obrauju biste kao zasebna cjelina i oblik pune skulpture. Sva etiri poprsja uklju ena u ovaj pregled imala su takvu nesreu da su zbog ratnih okolnosti nestala ili su uklonjena sa svog mjesta. Nemogunost detaljne interpretacije ovog tipa skulpture s obzirom na njihovu tematsku airinu su~ava opseg njihove analize. Najranije postavljena bista djelo je Ivana Meatrovia koji je portretirao Nikolu Teslu. Zahvaljujui Teslinom li kom podrijetlu, ali i akolovanju u Gospiu zgrada gospike Gimnazije osim ato je nosila njegovo ime, imala je i bistu Tesle kod glavnog pro elja. Godine 1952. Meatrovi je izradio Teslino poprsje prema samoj ~elji znanstvenika. Tijekom Domovinskog rata bista je zbog sigurnosti uklonjena i spremljena u depo Muzeja Like u Gospiu. Ispred novoizgraene osnovne akole je 1972. godine postavljena i bista Kate Pejnovi autora Vanje Radauaa. Ovo je bio trei rad ovog umjetnika u Gospiu za iju izradu se sam Radaua ponudio  6 8 : V : X 4hltvxz6B򶮧뗏xqxdxqjh@%th~V0JU h@%th+t, h@%th~Vh@%thN5h@%thYP5h@%th@5h@%thfB)5h@%thw6 h@%thGh@%thG6 h@%thw h@%thw>h@%th55jh@%th(f0J5Uh@%thw>5h@%th2>5 h@%th`h h@%th2> h@%thNm'>R $a$gd@%tvtt jlxz:&F,H, - -BDPPQQ.^ k"kPkR^l,8DH$Bt2^6"bݥyyry h@%th2 h@%th& h@%th.jh@%th:(0JUh@%th:(0Jh@%th:(6 h@%th:( h@%th5p h@%th0 h@%th2 h@%thW] h@%th_"8 h@%thYP h@%thz h@%th h@%th:~: h@%thMr h@%th+t, h@%th~V,  $ & 2 4 H ^ ///////0002040000001 1111(2ؼؼئئئئ؟|xq| h@%thphp h@%thh@%th546jh@%th0JU h@%th h@%th54 h@%thgwjh@%thP)0J6Uh@%th6jh@%thI0JU h@%thI h@%thh@%thi15h@%thYP5h@%th`K}5h@%th:?5)(222283J3b3p3t33334X5z5R7T7V7f7|7778D8p8888,9R999f:j:l:n::@;j;~;;;;$<X===வ} h@%th qO h@%thB4 h@%th h@%thjh@%thy0JUh@%thy6 h@%thy h@%th}fhEr hK<hK<hK<hK<6hK<jh@%ths0JU h@%thshp h@%thvI h@%thgw h@%th=IM.====8>@>B>~>>"?$?V@VWWWXXZX\XtXzXZZZZ[[([6[\[]]*^,^.^^ž~zpi h@%thtjh670JUh67hSh@%thH D6jh@%th40JU h@%th4jh@%th0JUhEr hyhyhyh_ h@%thjh@%thIk 0JUh@%thIk 6jhl0JU h@%ths= h@%thIk h@%thH D h@%thx'^^v___N``a0a6a:a`aaaaaabJb`bbbbbHcccd d0d2dDdPdXdZd`dfdxddddde4eǼּǴǭǭǭǦݛyyyunu hyhyhy h@%th'jh@%th0JU h@%thA h@%th%h@%th3B*ph h@%th3@I h@%thph@%tha(6 h@%thqKhp( h@%tha(h@%th 6 h@%th  h@%th3 h@%thmf h@%th01 h@%tht h@%thtN*4e8eeenfff4g6g8ggg:hJhkk kPk\kjklloopp8r:rv(w*wwxxx:xjxrxtxxxxxxynyz{{0|4|6|:}f}T~\~^~l~n~Ȼִִִִִִִִִ֧ h@%th! h@%th0 h,hZ, h,h,h, h@%th|\jh@%th_0JU h@%th{jh@%thNy0JU h@%thNy h@%th+ h@%th_ h@%th- h@%thEw h@%th1/jh@%th 0JU/n~p~r~~~&Bfrʃ̃T\l…ƅȅ$(hrtΉ Dfl뼸}vrn}g h@%thghErhp( hQ%/hQ%/hQ%/ h@%th]Kjh@%th^:0JU h@%thF h@%th : h@%th^: hd h|\ hd hd hd h@%th\jh@%thz0JU h@%th *,@f|Ĺϱyrrrk h@%th^(h h@%th,jh@%thjJ0JU h@%thCjo h@%thd} h@%thD h@%th^ h@%thh@%thi15h@%th5 h6hxFhErh6 h@%th= h@%thz h@%th? h@%thc5 h@%th= h@%thN h@%th2 h@%thw*|<>@NPRzʪ &(ΫЫz&(rbдЭzz׎sfjh@%th0JU h@%thD h@%th]jh@%thpS0JU h@%thNh6 h@%thN7jh@%th+,0JU h@%th+,jh@%th=0JUUjh@%th3z0JU h@%th= h@%thF h@%thjh@%thA0JU h@%thA h@%thCjo'te je ak predlagao i na in njenog postavljanja u parku oko akole. Ista bron ana bista je napravljena 1973. i za Dje ji vrti Kata Pejnovi u zagreba kom Zapruu (Vankina 12) koja se danas uva u Gliptoteci HAZU u Zagrebu. Sudbina gospike biste Kate Pejnovi je ostala nepoznata do danas nakon ato je uklonjena u ratnim godinama devedesetih. (Sl. 11. Bista Kate Pejnovi u dvoriatu Gliptoteke HAZU, Zagreb, V. Radaua, 1972., Foto D. Vuj i). Odmah uz ovu bistu postavljeno je i poprsje joa jedne ~ene, narodnog heroja Nade Dimi. Bista je postavljena u osamdesetima kada je i akola preimenovana u Osnovnu akolu Kate Pejnovi i Nade Dimi. Detaljniji podaci o bisti Nade Dimi i njenom autoru nisu pronaeni, a takoer je uniatena u Domovinskom ratu. Malo dalje od gradskog srediata nalazi se park ardak koji je u 19. stoljeu slu~io kao aetnica na putu do obli~nje park-aume Jasikovac. ardak je od 1989. godine uz stabla divljih kestena resila i bron ana bista narodnog heroja Mile Po u e. Postavljanjem ove biste ardak je promijenio ime u Trg Mile Po u e, a poprsje se zadr~alo tek par godina kada je takoer kao i prethodne dvije biste nestalo u ratnim dogaanjima. O autoru ove biste nisu dosada pronaeni ikakvi zabilje~eni podaci. Spomen reljef i miljokazi vezani uz arhitekturu Razmatrajui tipologiju pristupa izradi javne skulpture u Gospiu neizostavno je istaknuti reljefe koji su o uvani do danas u samom gradskom srediatu. Umjetni ki izvrsne kakvoe i spomeni kog zna aja je reljef Frangeaa Mihanovia na gospikoj Katedrali Navjeatenja Bla~ene Djevice Marije. U ovu kategoriju reljefne plastike mogu se uvrstiti i dva miljokaza sa uvana na zgradama javne namjene koji su prvotno postavljeni kao pomona prometna sredstva no ija se uloga tijekom niza godina promijenila te su danas prepoznati i zaatieni kao spomenici od povijesnog zna aja. Kakvo god bilo podrijetlo navedenih reljefa, bilo da su naknadno dodani ili su postavljeni istovremeno s graevinom na kojoj se nalaze, oni su neminovno srasli s datom arhitekturom i priskrbili joj dodatnu vrijednost. Na stotu obljetnicu borbe (1809.) protiv Napoleonove vojske kod Bilaja pokraj Gospia naru io se i postavio spomenik koji je za tu priliku izradio Robert Frangea Mihanovi. Bron ani reljef palim grani arima postavljen je na pro elje Katedrale Navjeatenja Bla~ene Djevice Marije kako bi svjedo io o hrabroj borbi Li ana protiv francuske vojske. Dubokim reljefom je prikazan grani ar u momentu uhvaenom pred sam kraj ratnog sukoba kako spuatene glave stoji iznad lubanja i tijela mrtvih suboraca. Grani ar se ispru~enim rukama oslanja na barjak ispred sebe. Reljef je izraen od starih topova koji su se koristili u Bilajskoj bitci, a lijevan je u ljevaonici zagreba ke Umjetni ke akole. Podno reljefa je postavljena spomen-plo a s natpisom na hrvatskom i njema kom jeziku. Secesijsko oblikovanje ovoga rada dekorativno ali i stilski je obogatilo glavno pro elje katoli ke crkve koja je u prvoj polovini 20. stoljea konzervatorski uglavnom bila prepuatena samoj sebi. (Sl. 12. Reljef u spomen palim borcima kod Bilaja 1809., R. Frangea Mihanovi (1908.). Foto A. Doaen). Miljokazi smjeateni na dvjema glavnim i najstarijim gradskim prometnicama (Kaniakoj i Buda koj ulici) upuuju nazna enim brojkama u austrijskim miljama na udaljenosti od Gospia do okolnih mjesta. Oba miljokaza su isklesana od sive vapnena ke bre e i obraeni su finom gradinom. Takoer oba miljokaza sadr~e iznad natpisa isklesane ruke koje upuuju u navedenom pravcu. Miljokazi su vjerojatno postavljeni prilikom rekonstrukcija tih dvaju cesta u 19. stoljeu. Miljokaz na zgradi }upnog ureda (Kaniaka ulica) na lijevoj plohi ima natpis: MEDAK / 2 MEILEN, a na desnoj: OSTARIA / 2 MEILEN. Miljokaz na zgradi Hrvatskog zavoda za zapoaljavanje (ugao Buda ke ulice) sadr~i na lijevoj plohi natpis: MEDAK / 2 MEILEN / SMILIAN / 1 MEILE, dok je na desnoj plohi upisano: PERUSHICH / 1 MEILEN. Povraina ruku koje usmjeravaju putnika u kojem pravcu slu~e upute je polirana. Popis gospike javne skulpture 19. stoljee 1. Spomenik Gedeonu Zastavnikoviu, nepoznati autor (1870.) 2. Vodarica Marta, nepoznati autor (1896.) 3. Miljokazi (18??) 20. stoljee 1. Pil Krista Spasitelja, Stjepan Vukeli (1908.) 2. Reljef u spomen palim borcima kod Bilaja 1809., Robert Frangea Mihanovi (1909.) 3. Roda, nepoznati autor (1920-ih, 1930-ih) 4. Spomenik palim borcima i ~rtvama faaizma, Pavle Peri (1958.) 5. Spomenik ~rtvama Jadovnog u Jasikovcu, Vanja Radaua (1961.) 6. Dvije ~ene, Vanja Radaua (1964.) 7. Fontana s terasama, Jure }aja, Petar Bariai, Mato `ari (1980.) 8. Spomenik Nikole Tesle, Frano Kraini (1981.) 9. Frulaa, Jure }aja (1981.) 10. Bista Nikole Tesle, Ivan Meatrovi, (1952.) 11. Bista Kate Pejnovi, Vanja Radaua (1972.) 12. Bista Nade Dimi, nepoznat autor (1980-ih) 13. Bista Mile Po u e, nepoznat autor (1989.) LITERATURA Balen, V-M. (2009), Bili smo idealisti& : uspomene jedne revolucionarke. Zagreb: Disput, 2009 Biani, N. (1970) Marta ponovo meu Gospianima. Novi list, 29. 12. 1970., str. 6. Cuvaj, A. (1910) Graa za povijest akolstva Kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas. Sv. V. Zagreb: Troaak i naklada Kr. hrv.-slav.dalm. zem. vlade, Odjela za bogoatovlje i nastavu Doaen, A. (2011) Prilog poznavanju rada Roberta Frangeaa-Mihanovia u Gospiu. Senjski zbornik, 2011., Senj: Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko druatvo, str. 131-144. Doaen, A. (2012) "Prva li ka klesaona za gradnju i umjetnost" i rad Stjepana Vukelia u Gospiu. Senjski zbornik, 2012., Senj: Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko druatvo, str. 113-132. Doaen, A. (2013) Spomenici s rokom trajanja  tri devastirana spomenika u gradu Gospiu devedesetih godina. Anali Galerije Antuna Augustin ia, 2013., Klanjec: Galerija Antuna Augustin ia (u tisku) Frangea Mihanovi, R. (1922) Ispravak. Hrvat, 1922, str. 3 Gamulin, G. (1999) Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljea. Zagreb: Naprijed. Rosandi, K. (1981) Gradska ljepotica  fontana : na novoureenom Trgu N. Tesla u Gospiu. Ve ernji list, 8. 7. 1981. Horvati, D. (1964) Kipar i njegova radionica. Telegram, 3.4. 1964. Hrvat (1908) U slavu Isusa Krista! Tisak M. }upan, 10.10.1908., str. 2. Hrvat (1908) Kri~ u kani~koj ulici. Tisak M. }upan, 19.9.1908., str. 3 Li ke novine (1953) Bivaa gospika fontana. Novinsko izdava ko poduzee  Li ke novine , 1.5.1953., str. 4. Li ke novine (1956) Dva velika spomenika poginulim borcima i ~rtvama faaisti kog terora. Novinsko izdava ko poduzee  Li ke novine , 1.5.1956., str. 4. Li ki glas (1935) Spomenik Generala Zastavnikovia u Gospiu. `tamparija Basari i Ili, 13.6.1935., str. 3. Markovi, Z. (1954), Frangea Mihanovi : biografija kao kulturno-historijska slika jedne epohe hrvatske likovne umjetnosti. Zagreb : JAZU Maruai, J. (1908) Blagoslov kipa Spasiteljeva. Vrhbosna, 20.10.1908., str. 348. -349. Milinovi, M. (1973) ovek i spomenik : sjeanje na Katu Pejnovi. 4. jul, 24.4. 1973., str. 24. Muzej Like (2001) Izvjeae o konzervatorsko-restauratorskom zahvatu na fontani  Marta i miljokazu u Gospiu. Gospi: Muzej Like Nadilo, B. (2004) Poboljaanje vodoopskrbe i odvodnje u Gospiu. Graevinar 56(6), str. 375-376. KORI`TENI IZVORI Arhiv za likovne umjetnosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) Arhiv Srba u Republici Hrvatskoj, SKD Prosvjeta Dr~avni arhiv u Gospiu (DAGS) Muzej Like Gospi Uprava za zaatitu kulturne baatine, Ministarstvo kulture ZAHVALA * Zahvaljujem gospodinu Nikoli Bianiu, gospodinu uri D~odanu, Vladi `ulentiu, gospodinu Marku uljatu, prof. Nedi a i te Davorinu Vuj iu, viaem kustosu Galerije Antuna Augustin ia na svesrdnoj pomoi u savjetima i pru~enim informacijama pri izradi ovoga rada.  Pod terminima skulptura i spomenik unutar ovog teksta obuhvatit e se i fontane, biste, reljefi i miljokazi.  Vidi Doaen, A. (2011) Prilog poznavanju rada Roberta Frangeaa-Mihanovia u Gospiu. Senjski zbornik, 2011., Senj: Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko druatvo, str. 131-144.; Doaen, A. (2012) "Prva li ka klesaona za gradnju i umjetnost" i rad Stjepana Vukelia u Gospiu. Senjski zbornik, 2012., Senj: Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko druatvo, str. 113-132. ; izlaganje na Simpoziju Problem spomenika : spomenik danas u organizaciji Muzeja Hrvatskog zagorja  Galerija Antuna Augustin ia u Klanjcu, 24. i 25. listopada 2013. s temom istra~ivanja  Spomenici s rokom trajanja  tri devastirana spomenika u gradu Gospiu devedesetih godina .  Od 1830. se u Gospiu redovno odr~avaju tjedni sajmovi, a svoj status trgova kog mjesta po eo je sve viae isticati nakon kratkog perioda u kojemu je proglaaen vojnim komunitetom (1764.-1787.).  Sajmiani trg je u 19. stoljeu nosio njema ki naziv Marktplatz, osamdesetih godina 20. stoljea je bio poznat kao Trg Nikole Tesle, dok danas nosi naziv Trg Stjepana Radia.  PLAN vom Stabs Orte GOSPICH des lbl:K:K:Liccaner Grenz Inf:Regements. 1822. (Kartografska zbirka NSK, inv. br. XISKJ-12).  Paradeplatz je danas poznat kao Trg dr. Franje Tumana.  Gedeon vitez Zastavnikovi (r. 1824. u `irokoj Kuli  u. 1869. u Be u) je bivai pukovnik slunjske pukovnije, podupirao je reforme u Vojnoj krajini, te je u Lici podigao i osnovao 22 pu ke akole.  Li ki glas (1935) Spomenik Generala Zastavnikovia u Gospiu. `tamparija Basari i Ili, 13.6.1935., str. 3.  Ibid.  Na napisima je stajalo:  Generalu Gedeonu vitezu Zastavnikoviu, mu~u o vojni koj Krajini vele zaslu~nu. Harni atovatelji i prijatelji. Cuvaj, A. (1910) Graa za povijest akolstva Kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas. Sv. V. Zagreb: Troaak i naklada Kr. hrv.-slav.dalm. zem. vlade, Odjela za bogoatovlje i nastavu, str. 413.  Balen, M.-V. (2009) Bili smo idealisti& : uspomene jedne revolucionarke. Zagreb: Disput, 2009., str. 24.  Viae u: Doaen, A. (2011) Prilog poznavanju rada Roberta Frangeaa-Mihanovia u Gospiu. Senjski zbornik, 2011., Senj: Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko druatvo, str. 131-144.  Nadilo, B. (2004) Poboljaanje vodoopskrbe i odvodnje u Gospiu. Graevinar 56(6), str. 375-376.  Biani, N. (1970) Marta ponovo meu Gospianima. Novi list, 29. 12. 1970., str. 6.  Izvorno je fontana u donjem dijelu imala bazen kvadratnog tlocrta s kamenim stranicama. U srediatu bazena je bio kameni stup, takoer kvadratnog presjeka, na kojemu je stajala ~enska figura. Muzej Like (2001) Izvjeae o konzervatorsko-restauratorskom zahvatu na fontani  Marta i miljokazu u Gospiu. Gospi: Muzej Like, str. 1.  Li ke novine (1953) Bivaa gospika fontana. Novinsko izdava ko poduzee  Li ke novine , 1.5.1953., str. 4.; Podatak o novo izraenom vjedru u bronci dao je i Josip Majerovi koji je skulpturu i naaao nakon desetljea ato je bila izgubljena.  Viae u: Doaen, A. (2012) "Prva li ka klesaona za gradnju i umjetnost" i rad Stjepana Vukelia u Gospiu. Senjski zbornik, 2012., Senj: Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko druatvo, str. 127-130.   Gdje sada stoji spomenik, na tom je mjestu bio prije jednostavni kri~ Spasiteljev, pred kojim su pobo~ne duae slale svoje uzdisaje k prijestolju Bo~jemu. To je bilo zazorno nekim moralnim propalicama i u gluho doba noi prije dvije godine maknuae kri~ odatle i baciae ga na cestu. Maruai, J. (1908) Blagoslov kipa Spasiteljeva. Vrhbosna, 20.10.1908., str. 348.  Hrvat (1908) Kri~ u kani~koj ulici. Tisak M. }upan, 19.9.1908., str. 3.  Zbog onodobnih polemika u novinama izmeu stanovnika katoli ke i pravoslavne konfesije u Gospiu po etkom 20. stoljea bila je opravdana bojazan kako bi se skulptura mogla namjerno oatetiti.  Na dan blagoslova kipa Isusa Krista uredila se itava Kaniaka ulica kuda je imala procesija proi, podignuta su tri slavoluka, postavljene zastave, a na blagoslov su pristigli sveenici iz Bilaja, Trnovca, Novog i Ribnika. U procesiji su sudjelovali i lanovi gospikog glazbenog druatva, te u enice djevoja ke akole. Hrvat (1908) U slavu Isusa Krista! Tisak M. }upan, 10.10.1908., str. 2.  U sklopu popisivanja spomeni ke baatine i njenog snimanja u okviru nekadaanjeg Saveznog sekretarijata za obrazovanje i kulturu pedesetih godina zabilje~eno je prazno postolje sa stupom. Prema kazivanju Ivice Mataije skulptura Krista se svojedobno uklonila s postolja kako bi izbjegla posljedice bivae represivne vlasti u gradu.  Maruai, J. (1908) Blagoslov kipa Spasiteljeva. Vrhbosna, 20.10.1908., str. 349.  Prema sa uvanim fotografijama skulptura ptice bi mogla predstavljati i purana, no prema usmenom kazivanju prof. Nede a i skulptura je poznata kao Roda. (Razgovor s prof. Nedom a i voen 27.2.2014.)  Na razglednicama iz dvadesetih godina 20. stoljea se uz skulpturu Gedeona Zastavnikovia nazire i rub fontane, no ne i sama skulptura na njoj, dok se uskoro nakon Drugog svjetskog rata Roda uklanja, ali je do devedesetih godina zadr~ano podno~je fontane od prirodnog kamena.  Podaci preuzeti iz kazivanja ure D~odana, nekadaanjeg zaposlenika Muzeja Like u Gospiu. (Razgovor voen 04.3.2014.).  Balen, V-M. (2009), Bili smo idealisti& : uspomene jedne revolucionarke. Zagreb: Disput, 2009., str. 23.   Organizacije u Gospiu pripremaju u svom mjestu skoro otkrivanje dva velika spomenika, koja su izradili zagreba ki umjetnici Vanja Radaua i Pavle Peri: jednog u znak sjeanja na preko 12.000 ~rtava nastradalih u poznatom ustaakom koncentracionom logoru u Jadovnom na Velebitu (iznad Gospia), i drugog  za uspomenu na borce iz ove Opine poginule u Narodnoj revoluciji. Li ke novine (1956) Dva velika spomenika poginulim borcima i ~rtvama faaisti kog terora. Novinsko izdava ko poduzee  Li ke novine , 1.5.1956., str. 4.  Detaljne podatke o gospikim spomenicima NOB-e autorica teksta je predstavila na Simpoziju Problem spomenika : spomenik danas u organizaciji Muzeja Hrvatskog zagorja  Galerija Antuna Augustin ia u Klanjcu, 24. i 25. listopada 2013. Rezultati predstavljenog istra~ivanja bit e objavljeni u Analima GAA tijekom 2014. godine pod naslovom  Spomenici s rokom trajanja  tri devastirana spomenika u gradu Gospiu devedesetih godina .  Pavle Peri (1907. - 1978.), radio skulpture u kamenu, glini, bronci i drvu. Reljefe i skulpture u drvu svodi gotovo na znak, uz gospiki izradio je i memorijalni spomenik u Divoselu 1949. godine.  Na tom mjestu su i Ivan Doaen-Sokol, sekretar Okru~nog komiteta SKOJ za Okrug Liku i uro ali, lan Okru~nog Komiteta KPH za Liku, koji su ubijeni u aestom mjesecu 1945. godine. Prema podacima dobivenim od Sofije Pejnovi u Arhivu Srba u Republici Hrvatskoj (SKD Prosvjeta) posmrtni ostaci dvojice spomenutih boraca nikada nisu ekshumirani, nego se i danas tamo nalaze, ispod novog spomenika.  O razlozima odgode podizanja spomenika ije se postavljanje najavljivalo za 1955. godinu nema detaljnijih informacija.  Tekst sa spomen-plo e: U narodnooslobodila koj borbi padoae s teritorija opine Gospi 892 borca i 3074 ~rtava faaizma / Borcima palim za slobodu / i ~rtvama faaisti kog terora / 1941-1945. / Narod opine Gospi (na sredianjem postamentu); Bolje grob nego rob (postament lijevo); Bez ~rtava nema slobode (postament desno)  Vanja Radua (1906. - 1975.) bio je hrvatski kipar i slikar, te se bavio i pisanjem. Bio je redoviti profesor na zagreba koj Akademiji likovnih umjetnosti od 1945. do 1969. godine u okviru koje je vodio i Majstorske radionice.  Tekst napisa sa spomen-plo e:  Ovaj spomenik podignut je hiljadama nevinih ~rtava faaisti kog terora iz Like i drugih krajeva naae domovine koji od ruku ustaaa, pod okriljem okupatora, 1941. godine naoae smrt u bezdanima Jadovna i Velebita. Njihova smrt i krv ulivala je joa viae snage i odlu nosti narodu ovog kraja da pod rukovodstvom Komunisti ke partije i druga Tita ustraje u borbi za slobodu, bratstvo i jedinstvo i pobjedu revolucije. 27. VII 1961. Radaua je Katu Pejnovi upoznao u ratnim godinama u Lici te se s njom sprijateljio. O njihovom odnosu viae u: Milinovi, M. (1973) ovek i spomenik : sjeanje na Katu Pejnovi. 4. jul, 24.4. 1973., str. 24.  Ciklus je predstavljen na izlo~bi u Umjetni kom paviljonu 1964. godine a Jure Kaatelan ga je u predgovoru kataloga nazvao  Spletovi kamena i ovjeka. . Horvati, D. (1964) Kipar i njegova radionica. Telegram, 3.4. 1964.  Gamulin, G. (1999) Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljea. Zagreb: Naprijed, 364.  Fontana u parku Kolakovac sa injena od sigastog stupa preneaenog iz apilje Samograd pokraj Peruaia nije uvratena u ovaj pregled s obzirom na to da je, iako dekorativnog karaktera, ipak prirodna tvorevina, a ne djelo ljudskih ruku.  Jure }aja (r. 1944.) u Ar~anu kraj Imotskog, hrvatski kipar i slikar je zavraio ALU u Zagrebu te kasnije joa pohaao Majstorsku radionicu prof. Vanje Radauaa.  Rosandi, K. (1981) Gradska ljepotica  fontana : na novoureenom Trgu N. Tesla u Gospiu. Ve ernji list, 8. 7. 1981.  Tesla je postavljen na ju~nu stranu Trga gdje je do aezdesetih stajala fontana koju je krasila figura djevojke, popularno zvana Vodarica  Marta .  Frano Kraini (1897. - 1982.), akolovao se osim u Hrvatskoj i na Akademiji u Pragu. Bio je jedan od osniva a grupe  Zemlja , a od 1947. je vodio Majstorsku radionicu na ALU u Zagrebu.  Kada se navrailo sto godina od roenja velikog znanstvenika (1856.  1956.) Savezno izvrano vijee je Krainiu povjerilo izradu Spomenika Nikoli Tesli predvienog za Studentski trg u Beogradu. Spomenik je postavljen tek 1963. i to ispred Elektrotehni kog fakulteta u Beogradu, a njegov bron ani odljev napravljen je desetak godina kasnije i postavljen je na slapovima Nijagare.  Ivan Meatrovi ( HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrpolje" \o "Vrpolje" r.  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1883." \o "1883." 1883. u. HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1962." \o "1962." 1962.), bio je HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska" \o "Hrvatska" hrvatski  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Kipar" \o "Kipar" kipar i  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekt" \o "Arhitekt" arhitekt. Izlagao je kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Uz herojsko-nacionalni i intimisti ki ciklus, religiozni ciklus zauzima sredianje mjesto u Meatrovievu stvaralaatvu.  Original Teslinog poprsja uva se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu dok su bron ani odljevi napravljeni za Gospi te Tehni ki muzej u Be u.  Kata Pejnovi (r. 1899. u Smiljanu  u. 1966.), proglaaena narodnim herojem 1968. godine.  Milinovi, M. (1973) ovek i spomenik : sjeanje na Katu Pejnovi. 4. jul, 24.4. 1973., str. 24.  Istra~ivanje o Radauaevoj bisti Kate Pejnovi preuzeto od Davorina Vuj ia (viai kustos Galerije Antuna Augustin ia u Klanjcu).  Nada Dimi (r. 1923.u Divoselu  u. 1942. u Staroj Gradiaci), proglaaena narodnim herojem 1951. godine.  Mile Po u a (r. 1899. u Divoselu  u. 1980.), proglaaen narodnim herojem 1953. godine.  Postament biste M. Po u e stajao je na svome mjestu sve do 2007. godine kada se preuredio park ardak.  Robert Frangea Mihanovi (1872. - 1940.), hrvatski kipar, jedan od utemeljitelja hrvatskog modernog kiparstva. Za rad u Gospiu umjetnik je bio nagraen, o emu i sam svjedo i u tekstu iz 1922. godine: "`to se ti e austrijskoga ordena, dobio sam isti davno prije rata za spomenik palim Hrvatima kraj Gospia, a u borbi protiv Napoleona . Ovo je fragment Frangeaove izjave koju je pisao uredniatvu politi kog dnevnika Radikal u svoju obranu na krive navode o njegovim zaslugama koje je naveo dr. Lazar Car u asopisu Hrvat. Frangeaova izjava je izaala pod naslovom "Ispravak*, 1922, 3.  Viae u : Doaen, A. (2011) Prilog poznavanju rada Roberta Frangeaa Mihanovia u Gospiu. Senjski zbornik, 2011., Senj: Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko druatvo, str. 134-144.  Markovi, Z. (1954), Frangea Mihanovi : biografija kao kulturno-historijska slika jedne epohe hrvatske likovne umjetnosti. Zagreb : JAZU, str. 189.  "NA SPOMEN HRABRIM PRADJEDOVIMA / KOJI SU KOD GOSPIA I BILAJA NA 21 / I 22. SVIBNJA 1809. KAO BRANITELJI / DOMOVINE KRV I }IVOT }RTVOVALI"  Uz ovaj reljef Katedralu krase i dvije skulpture Sv. Petra i Sv. Pavla u niaama koje kao dio opreme katoli ke crkve nisu uvratene u ovaj pregled.  Muzej Like (2001) Izvjeae o konzervatorsko-restauratorskom zahvatu na fontani  Marta i miljokazu u Gospiu. Gospi: Muzej Like, str. 3.  Jedna strana miljokaza nalazi se na lijevom uglu pro elja ~upnog dvora, a druga prelazi na pro elje lijeve susjedne kue.     PAGE  PAGE 1 402 "`N8P^`24FhVX L»´ᘑ|| h@%thB h@%th] hV hi hV hV hV jh@%thi0JUh# h@%th1 h@%th: h@%th} h@%th <h@%thi15h@%thi5h@%thO5 h@%thijh@%th0JU h@%thNh10RTV0@DHLX\0x*:ºº°ʩ~sh`h@%thR/5h@%th2B*phh@%thVB*ph h@%th]h1 h@%thp h@%thyLKh@%thyLK6H*h@%thyLK6 h@%th7|h@%thi6H*h@%th7|6h@%thi6 h@%thW)?jh@%thi0JU h@%thijh@%thB0JU h@%thB h@%th"fldfl @ZflFTXf&468"24>B꿱ͱ h@%thi h@%th i h@%th} h@%th h@%thy h@%thU h@%th7` h@%thP h@%thQh#h1 h@%th# h@%thi h@%thjh@%thR/>* h@%thR/:fff86RTVln(*np>$a$gd@%t$a$gd@%t $dha$gd@%t>NRTlnn,@\ *Jp8H h@%thh@%thW6h@%th26CJaJh1h@%th2CJaJh@%th26 h@%th2 h@%thW h@%th, h@%thV h@%thn  *h@%thO h@%thO h@%thi h@%th i h@%thU h@%thd.>@HJfh`brt  : <  $a$gd7'$a$gd@%t$a$gd@%tHRfhr*h>`b|Ph       * : <     &         ºߗЏvh@%th'CJaJ h@%th/z hewh^h2CJaJh@%thW6CJaJhewh7'6CJaJhewh7'CJaJh7'CJaJ h@%thW h@%th h@%th2h@%th26h@%thWCJaJh@%th2CJaJh@%thCJaJ,             .Tt$a$gd2s$a$gdg $dha$gd@%t $dha$gd@%t$a$gd@%t     .T0`F .2tvžŷ~v~~ni h7'6h2sh7'6hd qh7'6 hd qh7'h`hh7'6h7'jh7'0JU h@%th^ h@%thG h@%thi1 h@%th} h@%th$ h@%thW> h@%thWh@%thW>B*phh@%thz3CJaJh1CJaJh@%thWCJaJh@%th^CJaJ)tH b!"#>$&(P*,--D/V24$a$gd$a$gdp $ Ca$gd#$a$gd7'$a$gd94$a$gd $a$gd#$a$gd#gdP)$a$gd$a$gd2srHJRT   !b!d!t!v!"4""""""""#P#R#f#l#ƺƲhCh7'6 hCh7'h`hh7'6 hNh7'hNh7'6hNh7'CJaJh7'CJaJhNh7'6CJaJh&h7'CJaJ!jh&h7'0JCJUaJhP)h7'6hIh7'6jh7'0JUh7'2l#n#p#r#v######## $.$8$:$<$>$@$B$%%%&&&&&&&&&4''(((()):*L*P*R*,,,-.-0-:-<-hIk h7'CJaJhIk h7'6CJaJhlh7'6h`hh7'6 htvh7' h+h7'hBh7'6 h69h7' h VPh7'hUQh7'6 hUQh7'jh7'0JUhCh7'CJaJ hCh7'h7'2<-H-v-----D/F/H/111V2X2445P5`55555567.707`8V9^9`99<:R:T:~::(;*;>2>4>鹬鹬铈|sh7'6CJaJhd qh7'6CJaJhd qh7'CJaJ!jhd qh7'0JCJUaJhNh7'6jhd qh7'0JU hd qh7'h67h7'6 h67h7'hJ?h7'6hIh7'6jh7'0JUh7'hIk h7'CJaJh7'CJaJ+45.7^9R:(;N?BBD\GNHJL:PQSHTVbWXXYZ$a$gdU$a$gdS$$a$gd^:$a$gd0$[$\$a$gdz$a$gdz$a$gd2s$a$gdd q4>@>>"?$?:?F?N?P??? @N@AABBBDDDHDEEEEElFnFpFFFFFGZG\G^G`GGGLHNHPHHII2JXJJJJƿۿۜӑӑӑӑӑӑӑӑۊۊۭۂ}ۂۂ h7'6hh7'6 hMh7'h&-6h7'CJaJ!jh&-6h7'0JCJUaJjh7'0JUhd qh7'6 hd qh7'jhd qh7'0JUh7'CJaJh7'hh7'CJaJhd qh7'CJaJh9h7'CJaJ1JJKKLLLLLLLLN8P:P*B*fHphq jhjJh7'UhjJh7'fHq hjJh7' h)nnh7'hy_h7'6 hy_h7'h7'jh7'0JU5Z]bcdzefZghhzmnp4q^rzsttvtzt|tttt$a$gdp$a$gdi$a$gdi$a$gdpS$a$gd>;$a$gd|b$a$gdF1:abbbbccddA@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa>@> ~V Tekst fusnoteCJaJ>&@> ~VReferenca fusnoteH*<< ^: Char Char_HmHsHtH8 @"8 ?gPodno~je  p#2)@12 ?g Broj straniceLAL UFootnote Text Char_HmHsHtHBOQB apple-converted-space4U@a4  Hiperveza >*phF^@rF _Standard (Web)dd[$\$0W@0 pS Naglaaeno5\d 5?s#W%/&&'E))+,.//135:56787;a;=9@qBTCDFGGHOP}Q*RRSUVZh[\]]`2`I  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;qo(]f5M d&N3+2s S!!"5##E$%}&())A**1+++A../00A111 q d#}&+0111 I "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&O z&S/6=VFKOV_emI"   . j b)CRfstuvwxyz{|}~AB#$!}$~$$$+1115:>uBF;KMMMM)QTVVVVZD^aaaaaaabFb[b\bibbbc\cccd4dQddddeeeee|e}eeeffJgKghhhh i iZi[iiijjdjejjjkkkk!l"lllmmhmimmmLnMnNnOnPnanbnnnnoKoLoMoNoVoWodpp^s"ttQuuRvvv.xxNyyzT{H|}~~~^|A S9א dWA)Z[:EJp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#I]p#q$p#p#p#p#I]p#5Lp#p#p#p#2Hp#5Lp#p#p#E(p#g*<p#'8p#,p#$4p#$4p#p#p#p#p#E(p#,p#p#p#p#p#q$p#!0p#E(p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#O p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:yp#)CRfstuvwxyz{|}~AB#$!}$~$$$+1115:>uBF;KMMMM)QTVVVVZD^aaaaaaabFb[b\bibbbc\cccd4dQddddeeeee|e}eeeffJgKghhhh i iZi[iiijjdjejjjkkkk!l"lllmmhmimmmLnMnNnOnPnanbnnnnoKoLoMoNoVoWodpp^s"ttQuuRvvv.xxNyyzT{H|}~~~^|A S9א dWA)Z["#%&()+,./89:EFGJ00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000B$!}$~$$$+1115:>uBF;KMVVVVZD^adeefKgh[iijejjkk!l"lhmimmLnOndpptQuuRvvv.xxNyyzT{H|}^|A 9dW)Z[JK00K00{00 A?y00#y00{00 {00 y00!y00 y00 {00 {00{0 0! :y0 0 y0 0y00{00{00y00{00K0 0K0 0 K0 0y00y00I0 0{00 {00 K00K00 K00K00K00{00K00 K00K00 K00K00K00{00K0 0!=K00 =K00@0@0K00{000{00 K00K00K00@0`0{00 {00 {00 {00 {00 K0 0K0 0{00 @0`0{00{00{00{00{00{00{00{00{00@0{00Xgy00y00 y00 {00 {00 K00K00K00K00{00@0|@0@0{00@00|X  $$$'B,(2=FS^4etrn~jB|H l#<-4>JXXakttVZ[\]^_`abcdeghi ȅ> t4ZttWYftX  '!!&&&&'''Y'_'j'''''''?(H(1XXXXXX8@0(  B S  ?6A3|7A38A3Ks7JQy7JC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 126 km1824 a2,5 m ProductID (&|~ Zabp  \fKRZhjr&-(./<P]mrD L N"X"""""$$%%N%V%%%f&p&&&m'v'''(((#(5(:(():*B***I+S+++c,j,k,y,,,,,%-0-A.K.t.v...7/?/*0/0:0C0333333333355:55566!6/699 ::::::*;/;0;6;==*>2>a>j>>>>>>>>>>>????@@@@@@AA.A3AAABBKCTCCDD$D-D4DEEEEGGGGGG2H:HIIKKK K2K7K@KDKKKKKLLMMMMMMOOPPuQ}QQQQQQQlRtRRRRRRRBSDSUS]SSSSSSSTT\TdTiTTTYUbUUU VVWWYYPZVZZZZZy\\]]^^^ ^<^A^^^^^5`<```aaablbobbbbbbbbbNcScpcxc{ccccccccccccccccd#d$d+dDdHddddddddddde$eoeue}eeee_fafcfffhflfmfqfsfvfffffffKgPghgpgggh hhh ii[iciiiyjjkkkll l7l>lllmmm m?mGmmmvo~ooooooooooooooooodpppppppppp:qxvxxxxxxxyyNyPyVyXyZy\yyyyyyyyyyyyyyyz zzzzz<{?{I{K{O{P{T{V{b{d{{{{{{{{{H|J|W|Y|[|]|c|d||| }-~4~~~~~~~~~~!3ȀʀπрՀ׀^`gÂrY[| x{ʇˆACOPUVWX ׊؊vw?@BSUabghij8;WZƐʐ͐Аѐ֐ِ  df͕̕bjs|CLNOR)05BJ Z\{|89_`eg[]egikןٟ#%!#J()BCQRefr@B"$ !|$~$$$++111155::>>tBuBFF:K;KMMMM(Q)QTTVVVVZZC^D^aaaaaabbEbFbZb\bhbibbbbbcc[c\cccccdd3d4dPdQdddddddeeee{e}eeeffIgKghhhh i iYi[iiijjcjejjjkkkk l"lllmmgmimmmKnPn`nbnnnnnnnooJoNoUoWocpdpfppp]s`s!t$tttPuSuuuQvTvvvvv-x0xxxMyPyyyz zS{V{G|J|}}}~~~~]`~{~@C RU8;֐ِ cf8uVY@C(+Y\Z]!#DEJjjsv" !?J ""/&0&'''''=()+,,s..9:<<>>@6AK7K8K:KJMRMZMMMMOO}Q~QASSSSUUVV*Z*Z.Z/Z2Z2ZfZfZ\\]]]C^}aalblbbbbbbbbbbbddPdPdddeeefIgJg\g\ghhhhthhhhhhhhi i i iXiZiiiiijjjjjjj"llmTmUmmmmNnOnOn`nannnNoVooo[papcpdppp]s^s"##%%&&()+,./7:DGJdp#JS-*A5+>Fw2HAnP[PX^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH. ^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHA5SAnFw2        t\0K\n }N'?g1D^N w*XiIk  d ) g A T s"~V ~3546D?+]dzd!54x}4L2Hq+ #S$s%7':(a(fB)D)P)co*+Z,+t,9- -.2f.Q%/R/7h/0`)0~0 101i1r 22 3a3z394c5yB5.7N7_"869F1:i::~:>;+t; <K<gm<Fl=|==WV>W>W)?y?RaAzApBgCH Dr7DBEQFxFGBHKHNH3@I;cIvISJ96KyLKqK0L{1L=IMO qOsOIuOYPUQQQ8RHSpSpS@TTmT(UmV~VX\W]s]!_g_y_7`4d`|bJb(fmf}f^(h\Gh/iIij[k-Ul7_mn_oCjop5pd qMrArErSws2st@%t^vtv{vwwewxxY;x3zzz/zq5z{f{7|`K}d}BFJ4 *Pggw0=NiPkQVs]NA4$80?24sOiVV(I :]&67]KH^D i2%NmiUS Ap(/Uj$aV_O ex,Ew&HL{V^,,B4}:B-E`h\^@+,t}#3Yts=w>jLd9=p}BjJ ],5mJjP0ira^:'{+#P%_iw}L~1#6Ba=@&2>?p0GP] ] r4:?ygNy{3I!r$pGt6|\Bfk-(j^w.e5hyz+$B)pp(**E,f-XFtNW`3:C V iD^?ADHKLMQIpp pppp p&p.p0p4p8p:p<p>pDpJpLpRpTpXp^p`pbpdphpxp~pppppppppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"pk#k#j# _9_9!~4d+p+p3qHP)?Z,2%Javna skulptura grada Gospia od 1870AntoniaMUO    Oh+'0 , L X d p|(Javna skulptura grada Gospia od 1870AntoniaNormalMUO2Microsoft Office Word@@I>@L7>@L7>_՜.+,D՜.+,P hp|  9+p &Javna skulptura grada Gospia od 1870&Javna skulptura grada Gospia od 1870 NaslovTitle@ 8@ _PID_HLINKSA$W&http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekt!{ #http://hr.wikipedia.org/wiki/KiparI &http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska";#http://hr.wikipedia.org/wiki/1962."5#http://hr.wikipedia.org/wiki/1883.^%http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrpolje  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      %Root Entry F2]N>'1Tablet}WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q