Pregled bibliografske jedinice broj: 706032
Utjecaj aflatoksina na zdravlje ljudi
Peraica, M., Rašić, D. & Gluščić, V. (2014) Utjecaj aflatoksina na zdravlje ljudi. U: Cvjetković, B. (ur.) Programi i sažetci 58. seminara biljne zaštite. Zagreb, Hrvatsko društvo biljne zaštite, str. 32-33.
CROSBI ID: 706032 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj aflatoksina na zdravlje ljudi
(The effect of aflatoxins on human health)
Autori
Peraica, Maja ; Rašić, Dubravka ; Gluščić, Valentina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Programi i sažetci 58. seminara biljne zaštite
/ Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2014, 32-33
Skup
58. seminar biljne zaštite
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.02.2014. - 14.02.2014
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
aflatoksini; aflatoksikoze; ljudsko zdravlje
(aflatoxins; aflatoxicosis; human health)
Sažetak
Od svih toksina plijesni (mikotoksina) najtoksičniji i jedini sigurni karcinogeni su aflatoksini koje je Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma godine 2002. svrstala u I. skupinu karcinogena (što znači da postoji dovoljno dokaza da su karcinogeni za ljude). U skupini od dvadesetak aflatoksina najvažniji su aflatoksin B1 (AFB1), B2 (AFB2), G1 (AFG1), G2 (AFG2) i M1 (AFM1). Ljudi su izloženi ovim mikotoksinima putem hrane koja, posebno u tropskim krajevima, može sadržavati visoke koncentracije tih spojeva. Bolesti koje uzrokuju mikotoksini nazivaju se mikotoksikozama koje mogu biti akutne ili kronične. Mikotoksikoze uzrokovane aflatoksinima nazivaju se aflatoksikoze. Njihovo je glavno obilježje oštećenje jetre iako aflatoksini imaju i druga neželjena svojstva (imunosupresivnost, mutagenost, teratogenost i karcinogenost). Čak i u XXI. stoljeću akutne se aflatoksikoze pojavljuju kao epidemije u tropskim krajevima, a njihov je uzrok izloženost visokim koncentracijama aflatoksina u hrani. Obično su prvi simptomi aflatoksikoze povišena temperatura, a za nekoliko se dana pojavljuje žutica koja brzo napreduje. U trbušnoj se šupljini nalazi tekućina (ascites) a jetra i slezena su znatno povećane (hepatosplenomegalija). Ako su bolesnici i nakon pojave ovih simptoma i dalje izloženi aflatoksinima, pojavljuju se masovna krvarenja koja su uzrok velike smrtnosti od aflatoksikoza (10-60 % u različitim epidemijama). Kod kroničnih je aflatoksikoza ciljni organ također jetra, no simptomi nisu tako brzo vidljivi. Dugotrajna izloženost niskim koncentracijama aflatoksina može uzrokovati kronične bolesti i maligne tumore jetre. Učestalost primarnih karcinoma jetre posebno je velika u osoba koje su izložene aflatoksinima, a preboljele su virusni hepatitis. Posebni je problem izloženost djece prije rođenja (putem majčine krvi) i nakon rođenja (tijekom dojenja majčinim mlijekom) metabolitu aflatoksina M1 koji nastaje iz AFB1. Ta djeca slabije napreduju od ostale djece, sklona su upalama zbog smanjenog imuniteta i njihova je smrtnost u dječjoj dobi veća. Zbog vrlo ozbiljnih oštećenja zdravlja ljudi i životinja europski su zakonodavci postavili vrlo nisku dozvoljenu granicu aflatoksina u hrani, a naročito u mlijeku jer je mlijeko osnovna namirnica u dječjoj dobi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
022-0222148-2142 - Toksični učinci mikotoksina na ljude i životinje (Peraica, Maja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb