Naslov
Je li (obrazovni) menadžment muški posao?
(Is the (education) manager a man?,)

Autori
Vrcelj, Sofija

Ostali urednici
Siniša Kušić

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatsko futurološko društvo

Grad
Rijeka

Godina
2014

Stranica
106

ISBN
978-953-8016-004

Ključne riječi
obrazovni menadžment ; “stakleni strop” ; “stakleni zid” ; muški i ženski stil vođenja ; spolni stereotipi ; labirint.
(the (education) manager ; “glass ceiling” ; glass wall” “sticky floor)

Sažetak
U knjizi Je li (obrazovni) menadžment muški posao? iznose se rezultati teorijske analize i empirijskog istraživanja položaja žena u (obrazovnom) menadžmentu. U teorijskom dijelu, autorica polazi od numeričke argumentacije koja govori o podzastupljenosti žena u svim poslovima koji su povezani s moći i vlašću. Pojedine žene koje uspiju u takvim hijerarhiziranim poslovima, nakon što su uspjele probiti “stakleni strop”, pomaknuti “stakleni zid” i odlijepiti se od “ljepljivog poda”, bile su izložene opasnosti “strme litice”, odnosno, svim poteškoćama koje su povezane sa zadržavanjem te pozicije. Ženama koje se nađu na najvišim položajima, osporavaju se sposobnosti, i njihov se položaj pripisuje čimbenicima kao što su poznanstva s moćnim muškarcima, zakonske kvote i drugi politički instrumenti koje su stvorili muškarci jer su oni tijekom povijesti posjedovali moć i stvarali društvene institucije zbog čega su snaga i upravljanje maskulinizirane tvorenice. Velik broj istraživanja o menadžmentu rezultirao je zaključkom koji se opisuje stajalištem kada pomisliš na menadžera, pomisli na muškarca. Takav stav postao je globalni fenomen koji je dugo vremena zatvarao vrata ženama i vjerojatno predstavlja najsnažniju prepreku za žene u upravljanju u svim zemljama, bez obzira na njihov stupanj razvoja. U obrazovnom menadžmentu vrijedi stajalište žene poučavaju, muškarci upravljaju, što se opravdava lakšim uspostavljanjem ravnoteže između obiteljskih i poslovnih obveza učiteljskog poziva, koji je također važan spoj duhovnog i biološkog materinstva. U poglavlju Postoji li muški i ženski stil vođenja? istaknuto je da su i kod fenomena vođenja prisutne društvene binarne tvorenice muško-žensko te da se one određuju u suprotnosti jedne u odnosu na drugu. “Organizacijska binarna logika” postavlja mehanizme koji omogućuju identificiranje različitih politika i praksi unutar organizacije. Jedna je od tih razlika i to da su žene vođe u prosjeku demokratičnije i participativnije od svojih muških kolega. Muškarci, u većoj mjeri od žena, usvajaju top- down i zapovjedništvo i kontrola stil. S obzirom na različite promjene okruženja koje demantira podjele utemeljene na spolu, smatra se da je potrebno stvoriti dobar menadžerski stila u kojem kromosom Y neće biti model i perspektiva dobrog stila vođenja. Analiza podrške ženama u (obrazovnom) menadžmentu, pokazala je da se obrazovanju (mentorstvo, ženski studiji, trening programi) daje velika važnost jer ono treba promicati emancipacijske prakse i kultivirati um za razumijevanje načina kako djeluje društvena moć u obrazovnim ustanovama. Rezultati empirijskog istraživanja dobiveni na uzorku od 25 menadžerica, od kojih je 12 iz obrazovnog menadžmenta, pokazuju da je dominantna muška kultura, kao prepreka s kojom su se menadžerice u svojem poslu susretale, bila izražena na početku karijere, ali da se tijekom vremena smanjila ili nestala jer su one ostvarile uspjeh na poslu. Poteškoće koje proizvodi muška (menadžerska) kultura sve su rjeđe jer postaju važne sposobnosti i uspjeh osobe, dok spol u mnogim radnim sredinama postaje nevažna kategorija. Radi sve izraženije “komercijalizacije” zaposlenika zbog ekonomske učinkovitosti prisutne u mnogim organizacijama, izražen je natjecateljski individualizam i ekonomska učinkovitost nauštrb svih ostalih kriterija. U konačnici se može zaključiti da (obrazovne) menadžerice nisu imale posebno izražene prepreke u napredovanju. Određeni je labirint postojao, a sastojao se od spolnih stereotipa, organizacijskih prepreka, kao i potrebe uspostavljanja ravnoteže između obitelji i posla. Odgovori ispitanica dovode do zaključka da pored soft varijante spolnih stereotipa kao izraza postojanja čvrsto ukorijenjenih, tradicionalnih vrijednosti i uloga muškaraca i žena u obitelji i široj zajednici, postoji i neoliberalna ekonomija kao platforma djelovanja menadžerica. To podrazumijeva određenu eroziju društvenih praksi koje su organizirane po kriteriju spola, a afirmiraju kriterij sposobnosti i uspješnog rada. Radi mijenjanja (budućeg) položaja (obrazovnih) menadžerica, ispitanice ističu nedostatak uzora na svim razinama obrazovanja, ali i u obitelji. Istaknuta je potreba mijenjanja obrazovnih sadržaja i stvaranja institucionalne socijalne stvarnosti koja će biti rasterećena rodnih vrijednosnih normi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA