Pregled bibliografske jedinice broj: 705537
Obrasci prehrane u Hrvatskoj: prožimanje modernog i tradicinalnog, sjevera i juga
Obrasci prehrane u Hrvatskoj: prožimanje modernog i tradicinalnog, sjevera i juga // 6. hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem
Šibenik, Hrvatska, 2014. (poster, međunarodna recenzija, pp prezentacija, znanstveni)
CROSBI ID: 705537 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obrasci prehrane u Hrvatskoj: prožimanje modernog i tradicinalnog, sjevera i juga
(Patterns of Croatian nutrition: A fusion of the traditional and modern, the continental and Mediterranean influences)
Autori
Baretić, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni
Izvornik
6. hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem
/ - , 2014
Skup
6. hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 09.05.2014. - 11.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
prehrambeni obrasci; Hrvatska
(eating patterns; Croatia)
Sažetak
Hrvatska je zemlja s velikom zemljopisnom raznolikošću i turbulentnom poviješću što je uz moderne nutritivne trendove utjecalo i na pojavu mnoštva različitih prehrambenih načina ponašanja. Prisutni su i sjevernjački i južnjački obrasci prehrane isprepleteni s modernim utjecajima, pa se nerijetko na stolu u isto vrijeme nalazi mediteransko glavno jelo i orijentalni desert. Postoje jasne razlike u prehrambenim navikama u različitim regijama. Stanovnici istočne i sjeverne Hrvatske (Vukovarsko-srijemska, Koprivničko-križevačka, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija) češće koriste životinjske masti, više sole hranu, konzumiraju manja voće i povrća, jedu više ugljikohidrata, slastica i suhog mesa. Stanovništvo južne i zapadne regije (Primorsko-goranska, Istarska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska te Međimurska županija) češće koriste biljno ulje, više konzumiraju voće i povrće, manje sole hranu te jedu manje slastica i kolača. Najveća prevalencija loših prehrambenih navika nalazi se u stanovišta istočne i središnje Hrvatske, dok priobalna regija i grad Zagreb imaju značajno manje loših obraza prehrane. U svim regijama se nalazi veća prevalencija nezdravih prehrambenih navika u muškaraca nego u žena. Kod žena ne postoji jednolik način prehrambenog ponašanja u svim regijama ; najveće su razlike u primorskom i gorskom području. Značajna razlika u prehrambenim obrascima između generacija ukazuje na utjecaj modernog stila života. Četvrtina ukupne odrasle populacije ima nezdrave prehrambene navike, bez obzira u kome području Hrvatske žive. Hrvatska je zemlja s velikim udjelom adipoznog stanovništava, a srčanožilne bolesti vezane uz debljinu su vodeći uzrok mortaliteta i morbiditeta u zemlji. Zbog svega navedenog neophodno je zadržati pozivne tradicionalne aspekte prehrane te unaprijediti prehrambeno ponašanje u svakodnevnoj životu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti