ࡱ> bjbj 4:, ~osss84TkGG]]]rhththththththampth s  thss]]G}k>>>  s]s]rh> rh>>^Xb]Vt=*V`(^hk0k~`hp;pPbb(pscP(^>Lthth}=k p :PROBLEMATIKA UTVRIVANJA BROJA I VISINE STOPA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST dr.sc. Sonja Cindori, Lana Poga i SA}ETAK U ovom radu se obrauje sredianje pitanje vezano uz primjenu poreza na dodanu vrijednost, pitanje broja i visine poreznih stopa. Navode se argumenti u korist jednostopnog odnosno viaestopnog sustava. Podastiru se podaci o broju i visini stopa poreza na dodanu vrijednost u zemljama Europske unije, kao i slu~beni stav Europske unije o toj problematici. Na kraju, pru~a se uvid u hrvatsko rjeaenje vezano uz stope poreza na dodanu vrijednost te se predviaju promjene koje e Republika Hrvatska morati unijeti u Zakon o porezu na dodanu vrijednost u procesu pregovora o pristupanju Europskoj uniji. UVOD Ideja o oporezivanju prometa primjenom poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) prema podacima iskazanim u financijskoj literaturi prvi put se javila 1918., odnosno 1919. godine, ali posebnu va~nost za stvaranje i uvoenje PDV-a imala je Europska unija. PDV je postupno ugraen u sve dr~ave lanice Europske unije, a ubrzo su ga po ele uvoditi i dr~ave koje nisu bile lanice. Danas se primjenjuje kao oblik oporezivanja finalne potroanje u svim zemljama u svijetu, izuzev u samo nekoliko federativnih dr~ava meu koje se ubraja i SAD.  Porez na dodanu vrijednost (njem. Mehrwerstauer, engl. Value  Added Tax) jest porez koji se obra unava i plaa u svim fazama proizvodnog i prometnog ciklusa, ali tako da se u svakoj fazi oporezuje samo iznos dodane vrijednosti koja se ostvarila u toj fazi proizvodno  prometnog ciklusa.  PDV je jedan od oblika opeg poreza na promet, i to neto svefazni porez na promet jer se njime oporezuju sve faze proizvodno  prometnog ciklusa, ali samo vrijednost dodana u pojedinoj fazi oporezivanja. PDV je vrlo slo~eni porez stoga razlikujemo njegova tri oblika: proizvodni, dohodovni i potroani oblik. Svaki od tih oblika mo~e se zasnivati na dva na ela, na elu podrijetla i na elu odrediata, dok se sam iznos poreza mo~e izra unati prema tri razli ite metode: zbrajanja, oduzimanja i kreditnoj metodi.  U zemljama Europske unije, kao i u najveem broju ostalih zemalja, u primjeni je potroani oblik poreza na dodanu vrijednost, koji se primjenjuje prema na elu odrediata, a iznos porezne obveze izra unava se pomou kreditne metode . Uvoenjem PDV-a nastojali su se ukloniti nedostaci drugih oblika oporezivanja prometa budui da PDV zbog na ina na koji se obra unava i plaa ostvaruje odreene prednosti. Najva~nije prednosti su: neutralnost PDV-a u poduzetni kom podru ju, automatsko razlikovanje krajnje potroanje od utroaka za proizvodnju i daljnju prodaju, ote~ano izbjegavanje plaanje poreza, izostanak kumulativnog u inka, airoka porezna osnovica i izdaanost prihoda. Veliki broj financijskih stru njaka smatra da PDV-om treba oporezivati ato je mogue viae proizvoda i usluga te da se oporezivanje treba provesti primjenom ato manjeg broja stopa (idealno samo jedne). Promete proizvoda i usluga osloboene plaanja PDV-a treba svesti na najmanju mjeru i izbjegavati nultu stopu, izuzev kod oporezivanja izvoza. Na taj na in bi do punog izra~aja doalo na elo izdaanosti PDV-a, obzirom da je glavna svrha ovog poreza prikupljanje poreznih prihoda. PROBLEMATIKA POREZNIH STOPA PDV-a Pojmom porezne stope ozna uje se veli ina poreznog tereta u odnosu prema poreznoj osnovici, odnosno iznos za koji e se porezna osnovica smanjiti nakon ato porezni obveznik podmiri svoju poreznu obvezu. Takav iznos obi no se odreuje u postocima. Dok se u vrijeme uvoenja PDV-a u suvremene porezne sustave raspravljalo o razlozima za i protiv njegova uvoenja, danas je jedan od glavnih problema vezanih uz njegovu primjenu utvrivanje broja i visine poreznih stopa. Broj i visina stopa PDV-a nezaobilazna su tema brojnih rasprava i su eljavanja financijskih stru njaka, politi ara i javnosti.  O prosje noj visini porezne stope poreza na dodanu vrijednosti ovisi u znatnoj mjeri njegova izdaanost, a od broja poreznih stopa (standardna, poviaene, povlaatene, nulta stopa) te od airine obuhvata ostalih osloboenja ovisi i airina djelokruga socijalno-politi kih i gospodarskih interesa koji se ~ele ugraditi u sustav oporezivanja porezom na dodanu vrijednost.  Izborom vrste i visine poreznih stopa ostvaruje se svrha oporezivanja odnosno ciljevi porezne politike. BROJ STOPA Kod primjene PDV-a razlikujemo jednostopne sustave PDV-a od viaestopnih sustava u kojima se naj eae primjenjuju dvije ili tri stope PDV-a, uz primjenu takozvane  nulte stope . U Europskoj uniji, a i svugdje u svijetu gdje se primjenjuje PDV, vode se ~estoke rasprave oko opredjeljenja za jednostopni odnosno viaestopni sustav. I jedan i drugi imaju svoje prednosti i nedostatke stoga u prakti noj primjeni nije postignuto opeprihvaeno stajaliate o tome da li se opredijeliti za jednu ili viae stopa. Mialjenja poreznih stru njaka o broju stopa PDV-a joa su uvijek podijeljena. Postavlja se pitanje da li primjenjivati samo jednu stopu te tako ostvarivati fiskalne i gospodarske ciljeve ili uvesti vei broj stopa ispunjavajui pritom i socijalne ciljeve. Zagovornici viaestopnog sustava isti u prednosti viae stopa, dok zagovornici jednostopnog sustava obrazla~u argumente u korist manjeg broja stopa, a protiv primjene viae stopa. U nastavku emo razmotriti argumente koji idu u prilog, ali i one koji predstavljaju nedostatke jednostopnog i viaestopnog sustava PDV-a. JEDNOSTOPNI SUSTAV Pored svojih prednosti PDV ima i odreene nedostatke, naro ito na socijalnom planu. Najvea kritika PDV-u  jest u tome ato on u odnosu prema prihodima rasporeuje porezni teret regresivno . Naime, kupci oporezovanih proizvoda plaaju nominalno isti iznos poreza bez obzira na svoju ekonomsku snagu.  Stupanj regresivnosti PDV-a joa se viae poveava ako je on razrezan po ujedna enoj poreznoj stopi (jednostopni sustav) . Regresivni u inak ne vodi ra una o na elu pravednosti u raspodjeli poreznog tereta budui da relativni udio potroanje u dohotku pada kada dohodak raste. Graani s manjom ekonomskom snagom postotno su ja e optereeni porezom i vei dio svoga dohotka izdvajaju za podmirenje osnovnih ~ivotnih potreba, a manji dio atede. Iz istih razloga  porez na dodanu vrijednost razrezan po ujedna enoj poreznoj stopi te~e pogaa siromaani nego bogati dio pu anstva . Unato  navedenoj injenici veliki broj financijskih teoreti ara zala~e se za primjenu jednostopnog sustava PDV-a, budui da se njime posti~u razni drugi u inci oporezivanja, fiskalni ili gospodarski. ARGUMENTI U PRILOG JEDNOSTOPNOG SUSTAVA SNI}ENE STOPE Zagovornici jednostopnog sustava isti u da nema potrebe za primjenom viae (sni~enih) stopa budui da se regresivnost PDV-a mo~e ispraviti i drugim mjerama kao ato su izravni transferi iz prora una ili socijalnih fondova ciljanim skupinama (kao npr. socijalna pomo siromaanima, dje ji doplatak, besplatne akolske knjige, sni~ene stanarine i sli no), progresivno djelovanje poreza na dohodak i ostalih poreznih oblika. PDV je loae sredstvo za rjeaavanje socijalnih problema.  Kao da se zaboravlja da je najbolja socijalna politika ona koja svakom pojedincu osigurava zaposlenje i odreenu razinu primanja, prvenstveno od rada ili socijalnih fondova, a svatko e najbolje odlu iti na koji e na in i po kojim prioritetima ta primanja koristiti . Ako se zakonodavac odlu i za primjenu sni~enih stopa one bi se trebale odnositi na prehrambene proizvode. Na taj bi se na in ubla~io regresivan u inak PDV-a budui da obitelji s ni~im primanjima relativno vei dio svog dohotka troae na hranu za razliku od obitelji s veim primanjima. Meutim, primjena sni~enih stopa ne zna i ujedno smanjenje socijalnih razlika budui da takve sni~ene stope mogu donijeti dvostruko veu korist bogatima nego siromaanima. Promatrajui u apsolutnom iznosu, bogati troae dvostruko viae na hranu od siromaanih iako siromaani troae na hranu relativno vei dio dohotka.  To je zbog toga ato je u sustavu PDV-a nemogue razlikovati, na primjer, kvalitetnije prehrambene proizvode od onih jeftinijih (obi nih) koje kupuju siromaani graani . Uvoenjem sni~enih stopa na neke proizvode, prije svega na hranu, radi ubla~avanja regresivnog u inka poma~e se i graanima s viaim primanjima koji na taj na in  dobivaju veu neizravnu, nekontroliranu i  nevidljivu dr~avnu dotaciju . POVI`ENE STOPE S druge pak strane, uvoenje poviaenih stopa za oporezivanje luksuznih proizvoda dovodi do diskriminacije u potroanji budui da se onemoguava siromaanima da ponekad kupe i neki skuplji proizvod. Jednostopni sustav ija bi se regresivnost ubla~avala na drugi na in, npr. socijalnim transferima, doveo bi do toga da na temelju takvog dohotka siromaani prilagoavaju potroanju svojim ~eljama, a ne poreznoj stopi.  I u znanstveno-stru nim i u politi ko-parlamentarnim raspravama doalo je do suglasja da u sustavu poreza na dodanu vrijednost nema mjesta za poviaenim poreznim stopama (ili poviaenom poreznom stopom) kojim se u pravilu oporezivalo odreeni broj proizvoda koji se sa stajaliata porezne politike smatraju luksuznim ili koje zbog bilo kojih drugih razloga treba iznad prosje no oporezivati.  Ovi se ciljevi mogu uspjeanije ostvariti uvoenjem pojedina nih poreza na promet na takve proizvode (akciza, troaarina), umjesto poviaenih stopa PDV-a. Poviaene stope PDV-a uglavnom se primjenjuju na proizvode koji imaju mali udio u potroanji zbog ega su prihodi od tih stopa mali, dok se s druge strane dodatno poveavaju troakovi administracije. RELATIVIZIRANJE POJMA REGRESIVNOSTI Za ubla~avanje regresivnog djelovanja PDV-a gotovo se uvijek predla~e uvoenje veeg broja stopa ili ak uvoenje nulte stope za osnovne ~ivotne potrepatine. Regresivni u inak PDV-a financijski teoreti ari, zagovornici jednostopnog sustava, nastoje umanjiti druga ijim definiranjem pojma regresivnosti. Poimanje regresivnosti mijenja se ako se ona promatra na dugi rok, odnosno ako se mjerenje regresivnog u inka ne mjeri prema godianjim, nego prema do~ivotnim prihodima pojedinog poreznog obveznika. Naime, ako se dohodak promatra kroz cijeli ~ivotni tijek tada koncept regresivnosti postaje upitan budui da bogatiji pojedinci, iako postotno manje optereeni PDV-om, pod pretpostavkom da svoj dohodak potroae do kraja ~ivota, u kona nici nisu osloboeni plaanja PDV-a. Oni ga ipak plaaju prilikom troaenja svog dohotka.  Porezima na potroanju (u koje se ubraja i PDV), kako im sam naziv ka~e, oporezuje se potroanja, a ne atednja. Kako je atednja samo odgoena potroanja, ona e u asu kada se pretvori u potroanju podlei PDV-u .  PDV u takvim uvjetima proporcionalno optereuje dohodak koji pojedinac stje e tijekom cijeloga ~ivota  pa e tako i bogati i siromaani biti jednako optereeni PDV-om. Pojam regresivnosti danas se ipak ve~e uz godianji dohodak, stoga je siguran njegov regresivni u inak, odnosno poveano optereenje siromaanih. U njihovom dohotku potroanja ima mnogo vei udio nego u dohotku bogatih, dok im je atednja (dohotka) mala. Jednako tako, to ne zna i da se regresivnost mora ispravljati uvoenjem veeg broja stopa PDV-a s obzirom na povei broj nedostataka viaestopnog sustava oporezivanja PDV-om. NA ELO NEUTRALNOSTI Jednostopni sustav PDV-a je pretpostavka za ostvarenje neutralnosti. Viaestopni sustav PDV-a dovodi do odsutnosti na ela neutralnosti i iskrivljuje sklonosti potroaa a. Navodi ih da svoju potroanju prilagoavaju poreznim stopama, a ne svojim sklonostima budui da stopa PDV-a mo~e utjecati na cijenu oporezovanih proizvoda i usluga. Jedinstvena stopa sprije it e orijentiranje potroaa a prema porezno povlaatenim proizvodima. Takoer, viaestopni sustav na isti na in utje e i na ponaaanje gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnjom tako ato ih poti e na orijentiranje prema robi konkurentnijoj s obzirom na ni~e porezno optereenje.  Neutralnoau PDV-a porezni, pa i cijeli gospodarski sustav postaje transparentniji, jasniji i pregledniji . DEFINIRANJE OPOREZIVIH PROIZVODA Prilikom uvoenja veeg broja stopa postavlja se pitanje kako uope odrediti na koje e se proizvode takve stope primjenjivati. Proces definiranja proizvoda na koje e se primjenjivati razli ite stope vrlo je slo~en i zahtjeva stru nu poreznu administraciju. Poreznoj upravi namee vei opseg poslova ato automatski poskupljuje i komplicira cijeli postupak u odnosu na jednostopni sustav. Iako e se mnogi zalo~iti za uvoenje sni~enih poreznih stopa, suglasnost oko toga koje proizvode oporezivati tim stopama te~e e se postii budui da e svi tra~iti razloge i iznositi argumente zaato baa njihov proizvod treba oporezivati sni~enom stopom. Ako e se sni~ena stopa iz socijalnih razloga primjenjivati za oporezivanje npr. hrane ili samo osnovnih prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje ato je to uope hrana odnosno koji to proizvodi ulaze u kategoriju osnovnih prehrambenih proizvoda. Nadalje, ako se sni~enom stopom oporezuje turizam radi inozemne konkurencije, novine radi poticanja izdavaatva ili neki drugi proizvod ili usluga, problem nastaje u trenutku definiranja pojma turizam, novine odnosno definicije proizvoda ili usluge kojima treba omoguiti povoljniji porezni tretman.  Kako se radi o pitanjima koja je objektivno nemogue jednozna no dobro odrediti, nakon ato su jednom definirana, otvara se prostor za naknadna tuma enja, pa to dovodi do subjektivnog, administrativnog i birokratskog odlu ivanja o tome kako e se oporezivati odreeni proizvodi ili usluge. To dalje dovodi do nejednakog polo~aja pojedinih proizvoa a na tr~iatu  ime dolazimo do sljedeeg argumenta u prilog jednostopnog sustava. U nedostatku detaljnog definiranja oporezivih proizvoda mnogi e poduzetnici pokuaati svoje proizvode uvrstiti u kategoriju proizvoda oporezovanih ni~om stopom, odnosno definiciju proizvoda na koje se primjenjuje sni~ena stopa tuma iti na na in koji njima odgovara. Time se otvaraju vrata korupciji, lobiranju i pritiscima pojedinih gospodarskih grana kako bi odreeni proizvodi uali u kategoriju za primjenu ni~e stope i imali povlaateni porezni polo~aj. OBLIK POREZNOG SUSTAVA I TRO`KOVI ADMINISTRACIJE  Vei broj stopa bitno poniatava efikasnost i jednostavnost poreza na dodanu vrijednost ato su njegove velike prednosti  u odnosu na jednostopni sustav. Sustav PDV-a s veim brojem stopa slo~eniji je u provoenju i kontroli za razliku od jednostavnog poreznoj administraciji i poreznom obvezniku jeftinog jednostopnog sustava. Uvoenjem viae stopa poskupljuju troakovi ubiranja i naplate poreza, poveava se administracija i administrativni troakovi oporezivanja budui da  dr~ava koja primjenjuje PDV s viae stopa mora imati viae slu~benika za obradu slo~enih poreznih prijava nego dr~ava sa jednostopnim PDV-om  ato ujedno dovodi i do posljedice smanjenja poreznih prihoda.  Sve te poveane materijalne troakove i troakove novozaposlenog administrativnog osoblja poduzetnici moraju ukalkulirati u cijene svojih proizvoda i usluga ato ih poskupljuje.  Primjena veeg broja stopa zahtjeva kompleksniju kontrolu primjene i ubiranja poreza ato zna i da otvara i brojne mogunosti za poreznu evaziju. Uvoenjem viae stopa gube se sve prednosti jednostopnog sustava i  dobiva se administrativno kompliciran, neracionalan i skup sustav kojeg je teako korektno provoditi i nadzirati . POLITIKA CIJENA I PRORA UNSKI PRIHODI  Na slobodnom tr~iatu cijene se formiraju prema odnosima ponude i potra~nje  bez obzira na poreznu stopu, stoga ni~a porezna stopa PDV-a nije jamstvo da e kupac krajnji potroaa  platiti i ni~u cijenu za te proizvode. Isto tako, uvoenje sni~enih stopa ne zna i ni poveanje potroanje ni~e oporezovanih proizvoda. Ni~e stope PDV-a kao najizdaanijeg prora unskog prihoda zna e i manje prihode za dr~avni prora un ato bi zahtijevalo nadoknadu gubitka iz drugih izvora, poveanje ostalih poreza odnosno smanjenje prora unskih rashoda. U uvjetima smanjenja prora unskih prihoda uvoenjem sni~enih stopa najizglednije bi ipak bilo poveanje ope stope PDV-a radi pokrivanja gubitaka.  Poveanje ope stope dovodi do joa veeg vala nezadovoljstva jer se primjenjuje na najvei dio proizvoda . Iako se u zemljama lanicama Europske unije veim djelom primjenjuje viaestopni sustav PDV-a, od 70-ih je postignut odreeni pomak u smanjivanju broja stopa. Usklaivanje poreznih sustava zemalja lanica slo~en je i dugotrajan postupak zbog ega Europska unija te~i jednoj stopi te svojim lanicama preporu uje smanjenje broja stopa PDV-a na dvije: opu od 15% i sni~enu stopu, ali ne ni~u od 5%. 2.1.2. VI`ESTOPNI SUSTAV PDV-a Sistematizaciju poreznih stopa kod viaestopnog sustava PDV-a mogue je izvraiti na sljedei na in: Standardna ili opa stopa po kojoj se oporezuje najvei dio proizvoda, a na koje se ne primjenjuje sni~ena, poviaena ili nulta porezna stopa niti se na njih odnose propisi o poreznim osloboenjima. Sni~ena (povlaatena) stopa koja je ni~a od standardne, a kojom se oporezuje promet proizvoda bitnih za ~ivotni standard, proizvoda airoke potroanje (prehrambeni proizvodi, lijekovi, knjige i sl.). Poviaena (luksuzna) stopa koja je viaa od standardne, a primjenjuje se na promet luksuznih proizvoda.  Nulta stopa ili porezno osloboenje s pravom odbitka pretporeza je takva stopa kod koje porezni obveznik plaa porez po  nultoj stopi. Takav porezni obveznik ulazi u sustav PDV-a te ima pravo plaeni porez odbiti kao pretporez. 2.1.2.1. ARGUMENTI U PRILOG VI`ESTOPNOG SUSTAVA 2.1.2.1.1. UBLA}AVANJE REGRESIVNOSTI  Meu prigovorima koji govore protiv jednostopnog poreza na dodanu vrijednost uvijek se iznova isti u naglaaene socijalno negativne reperkusije ovakvog opredjeljenja pri oporezivanju prometa primjenom tog oblika poreza na promet . Zagovornici viaestopnog sustava isti u da regresivnost jednostopnog sustava PDV-a uzrokuje nepovoljne socijalne u inke. Te~e pogaa siromaane graane i dovodi u pitanje njihovu egzistenciju jer su ti graani, s obzirom da je njihova ekonomska snaga manja, postotno ja e optereeni ovim porezom i manji dio svog dohotka atede, a vei dio svoga dohotka izdvajaju za podmirenje osnovnih ~ivotnih potreba. Ova karakteristika jednostopnog sustava naruaava na elo pravednosti na kojem bi se trebali zasnivati svi suvremeni porezni sustavi zbog ega zagovornici viaestopnog sustava PDV-a predla~u uvoenje sni~enih stopa. Takve bi se sni~ene stope trebale primjenjivati na proizvode nu~ne za egzistenciju i podmirivanje osnovnih ~ivotnih potreba zbog ega bi se proizvodi na tr~iatu nudili po ni~im cijenama, prihvatljivijim siromaanim graanima. 2.1.2.1.2. EKONOMSKI RAST I POVEANJE KONKURENTNOSTI U prilog viaestopnog sustava PDV-a isti e se i injenica da uvoenje sni~enih poreznih stopa na odreene proizvode i usluge dovodi do ekonomskog rasta i poveanja konkurentnosti klju nih sektora. Primjena sni~enih poreznih stopa esto se tra~i u sektoru turizma.  Naj eae se kao razlog za porezno povoljniji tretman turizma iznosi to da e turizam biti u nepovoljnijem polo~aju u odnosu na inozemnu konkurenciju  gdje se turisti ke usluge ni~e oporezuju. Iako Europska unija te~i primjeni samo jedne stope, do sada taj cilj joa nije postignut.  Unato  teoretskim stavovima o nedvojbenim prednostima primjene ato manjeg broja stopa, odnosno u idealnom obliku samo jedne stope, danas ni u jednoj zemlji lanici Europske unije ne postoji jednostopni sustav PDV-a . injenica je to koja ide u prilog viaestopnom sustavu. 2.1.2.1.4. TRO`KOVI OPOREZIVANJA I PRORA UNSKI GUBICI Na administrativne troakove utje u i mnogi drugi faktori stoga sama injenica poveanih troakova ne bi trebala utjecati na poreznu politiku i na odluku o broju stopa. Gubitak prihoda kao posljedica uvoenja sni~enih ili nultih stopa mogao bi biti ubla~en poveanjem potroanje ili poveanjem nekih drugih poreza (npr. troaarina) stoga utjecaj primjene viae stopa na smanjenje prora unskih prihoda ne bi trebao biti razlog protiv viaestopnog sustava. S druge strane, oporezivanje po ni~im stopama PDV-a kupcima- krajnjim potroaa ima stvara ugodnost plaanja poreza. VISINA STOPA PDV-a Kao ato su mialjenja financijskih stru njaka podijeljena glede broja stopa, tako nije postignuta niti suglasnost o visini stopa PDV-a. Europska unija ne propisuje gornju granicu stopa PDV-a ve se vode rasprave samo o donjoj granici. Do poveanja stope PDV-a naj eae dolazi zbog poveane potrebe za prihodima koji trebaju biti prikupljeni tim porezom. Meutim, do pada prora unskih prihoda mo~e doi i uslijed primjene sni~ene stope uz standardnu stopu PDV-a.  Stru njaci su izra unali da prihod od PDV-a prosje no iznosi neato viae od 0.4% BDP-a za svaki postotni bod porezne stope koja je u primjeni u nekoj dr~avi . Iz istog razloga mo~e doi i do estih promjena visine stopa PDV-a, naro ito u po ecima njegove primjene budui da nema to nih podataka o visini prihoda koji bi mogli biti ostvareni tim porezom. Poveanje stope PDV-a, osim ato dovodi do ostvarivanja dodatnih prihoda, ima i mnoge nedostatke. Porast stope PDV-a tako mo~e dovesti do porasta cijena proizvoda i usluga te pogoraanja ~ivotnog standarda. Uslijed porasta cijena mo~e doi do pada konkurentnosti pojedine gospodarske grane, pada potra~nje, a time i do gubitka poreznih prihoda. Poveanje stope PDV-a ujedno dovodi do promjene ponaaanja potroaa a, odustajanja od ranije namjeravane potroanje i planiranja potroanje prema visini porezne stope. Takoer, ne smijemo zaboraviti injenicu da poveanje porezne stope podi~e troakove plaanja poreza za poreznog obveznika te poskupljuje poreznu administraciju. STOPE PDV-a U EUROPSKOJ UNIJI Europska unija radi na harmonizaciji PDV-a od samog svog osnivanja. Unato  velikim naporima oko usklaivanja sustava oporezivanja PDV-om joa uvijek postoje velike razlike u visini i broju stopa koje se primjenjuju u pojedinim zemljama lanicama.  Temeljna nakana usklaivanja oporezivanja ne zna i izjedna avanje stopa i poreznih postupaka, nego uistinu usklaivanje i smanjivanje razlika u poreznim sustavima, u granicama mogueg, ato e dati kvalitetnu potporu provedbi na ela jedinstvenog unutarnjeg tr~iata . Problematika poreznih stopa u sustavu PDV-a najprije je bila ureena `estom direktivom (Direktiva Vijea 77/388/EEZ od 17. svibnja 1977.) koja je viae puta mijenjana i dopunjavana. Zbog njene nepreglednosti i nerazumljivosti Europska komisija je donijela odluku o nu~nosti ureivanja propisa o PDV-u. Tim je povodom usvojena nova sistematizirana Direktiva Vijea 2006/112/EZ o zajedni kom sustavu oporezivanja PDV-om od 28. studenog 2006. s primjenom od 1. sije nja 2007. godine. Nova Direktiva je zapravo pro iaeni tekst `este direktive ime je `esta direktiva stavljena izvan snage. Direktivom 2006/112/EZ nije uspostavljena jedinstvena stopa PDV-a, ali je odreen okvir kretanja nacionalnih stopa. Njome se odreuje da e dr~ave lanice primjenjivati standardnu stopu PDV-a koju utvruje svaka dr~ava lanica kao postotak porezne osnovice, isti za isporuku dobara i za pru~anje usluga ( l. 96). Od 1. sije nja 2006. do 31. prosinca 2010. standardna stopa ne smije biti ni~a od 15% ( l. 97. st 1.). Vijee e odlu ivati o visini standardne stope koja e se primjenjivati nakon 31. prosinca 2010. godine ( l. 97. st 2.). Dr~ave lanice mogu takoer primjenjivati jednu ili dvije sni~ene stope ( l. 98. st 1.). Sni~ene se stope primjenjuju samo na isporuke dobara ili pru~anje usluga ije su kategorije navedene u Dodatku III ( l. 98. st 2.). Na temelju izvjeaa Komisije, Vijee preispituje podru je primjene sni~enih stopa svake dvije godine te na temelju istog izvjeaa mo~e izmijeniti popis dobara i usluga naveden u Dodatku III ( l. 100. st 1. i 2.). Dodatak III Direktive 2006/112/EZ nakon izmjena Direktivom 2009/47/EZ sadr~i 21 skupinu dobara i usluga na koje se mogu primijeniti sni~ene stope PDV-a iz njezinog l. 98. Dr~ave lanice mogu takoer primjenjivati sni~enu stopu na isporuku prirodnog plina, elektri ne energije i grijanja na daljinu pod uvjetom da time ne nastaje rizik naruaavanja tr~ianog natjecanja ( l. 102. st 1.). Dr~ave lanice mogu propisati da se sni~ena stopa poreza ili jedna od sni~enih stopa koju primjenjuju u skladu s lancima 98. i 99. primjenjuje i na uvoz umjetni kih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta definiranih u lanku 311. stavku 1. to kama (2), (3) i (4) ( l. 103. st 1.) kao i na sljedee transakcije: (a) isporuke umjetni kih dijela, ako ih obavi njihov autor ili njegovi pravni slijednici; (b) isporuke umjetni kih djela na povremenoj osnovi, ako ih obavlja porezni obveznik, osim preprodava a koji je porezni obveznik, u slu aju kada je ta umjetni ka djela uvezao sam porezni obveznik, ili mu ih je isporu io njihov autor odnosno njegovi pravni slijednici, ili ako na temelju njih ima pravo na potpuni odbitak PDV-a. ( l. 103. st 2.). Sni~ene stope odreuju se kao postotak porezne osnovice koji ne smije biti manji od 5%. ( l. 99. st 1.). Iako je Direktiva 2006/112/EZ uredila pitanje stopa i predvidjela jednu standardnu te do dvije sni~ene stope, nekim su starim lanicama u vrijeme donoaenja `este direktive ili novim lanicama tijekom procesa pridru~ivanja Europskoj uniji dopuatena odreena izuzea i dopuatenja u odreenom prijelaznom razdoblju. Sve je to dovelo do mnogobrojnih odstupanja od opeg modela i velikih razlika u broju i visinama stopa meu dr~avama lanicama. Danas su u stvarnoj primjeni sljedee stope: Standardna stopa (eng. standard rate) koja prema Direktivi 2006/112/EZ ne mo~e biti ni~a od 15%. Sni~ena stopa (eng. reduced rate) koja ne smije biti ni~a od 5%. Super sni~ena stopa (eng. super reduced rate ili lower reduced rate) je stopa ni~a od 5%, ali viaa od 0%. Prema odredbi Direktive 92/77/EEZ dr~ave koje su imale u primjeni super sni~enu stopu PDV-a 1. sije nja 1991. godine mogle su je i dalje zadr~ati. Tzv. parking stopa (eng. parking rate) koja je ni~a od standardne, ali viaa od sni~ene stope PDV-a. Zemlje lanice koje su na dan 1. sije nja 1991. godine primjenjivale sni~enu stopu na proizvode i usluge koji nisu navedeni u Dodatku III i koje moraju ukinuti primjenu te stope, mogu u prijelaznom razdoblju nastaviti primjenjivati sni~enu stopu pod uvjetom da nije ni~a od 12%. ( l. 118.) Nulta stopa (eng. zero rate) koja je predviena za izvoz primjenjujui na elo zemlje odrediata, ali Direktiva 2006/112/EZ dopuata u prijelaznom razdoblju primjenu nulte stope i za isporuke u tuzemstvu pojedinim zemljama lanicama koje su je primjenjivale prije 1. sije nja 1991. godine za isporuke unutar zemlje. Tzv. geografska stopa koja je zapravo sni~ena standardna stopa, a koriste je, u cilju poticanja ekonomske aktivnosti, pojedine zemlje lanice Europske unije u posebnim podru jima kao ato su turisti ke regije, udaljeni otoci, slobodne trgovinske zone i sl. TABLICA 1.: Stope PDV-a u dr~avama lanicama Europske unije (1. sije nja 2009. godine) DR}AVAStanadardna stopa (%)Sni~ena stopa (%)Nulta stopaAustrija2010/12---Belgija216/12DaBugarska207---Cipar155//8Da eaka199---Danska25---DaEstonija185---Finska228/18DaFrancuska19,62,1/5,5---Gr ka194,5/9---Irska21,54,8/13,5DaItalija204/10DaLetonija2110---Litva195/9---Luksemburg153/6/12---Maarska205---Malta185DaNizozemska196---Njema ka197---Poljska223/7DaPortugal215/12---Slova ka1910---Slovenija208,5---`panjolska164/7---`vedska256/12DaVel.Britanija155DaIzvor: preuzeto iz Mijatovi, N.: Stope PDV-a u Europskoj uniji na dan 1. sije nja 2009. godine, Radno pravo, 2, 2009., str. 76-77. Iz navedenih podataka vidljivo je da mnoge zemlje lanice Europske unije nemaju ureen sustav PDV-a (po pitanju broja i visine poreznih stopa) u skladu s preporukama Direktive 2006/112/EZ. Unato  brojnim prednostima jednostopnog sustava danas se on ne primjenjuje ni u jednoj dr~avi lanici. Naime, sve zemlje Europske unije, osim Danske, uz standardnu stopu PDV-a primjenjuju jednu ili dvije sni~ene stope koje slu~e ubla~avanju regresivnog u inka PDV-a. Danska nema sni~enu stopu, ali zato primjenjuje nultu stopu na odreene proizvode. ak aest zemalja primjenjuje super sni~enu stopu PDV-a ija je visina ispod 5% ato nije u skladu s odredbama iste Direktive koja preporu a da sni~ene stope ne budu ispod 5%, a ak deset zemalja primjenjuje nultu stopu PDV-a na odreene promete dobara i usluga u tuzemstvu. Uz nultu stopu dvije zemlje primjenjuju po joa dvije sni~ene stope (Cipar i Finska), tri zemlje po joa tri sni~ene stope (Belgija, Italija i `panjolska), a Irska uz nultu stopu primjenjuje ak etiri sni~ene stope PDV-a. Od po etka primjene PDV-a izra~ena je tendencija smanjenja broja stopa i razlika u njihovoj visini. Kada je rije  o poviaenim poreznim stopama u sustavu PDV-a kojom su se ranije oporezivali proizvodi smatrani luksuznim, odnosno drugi proizvodi zbog fiskalnih, ekoloakih ili drugih razloga, dr~ave lanice Europske unije napustile su njihovu primjenu i zamijenile ih pojedina nim porezima na promet (akcizama, troaarinama). Meutim, kada se radi o povlaatenim stopama, nema suglasja oko njihovog ukidanja, naro ito zato ato to ne bi ialo u korist politi kim strankama i pridobivanju glasa a. `to se ti e visine stopa PDV-a Europska unija propisuje samo donje granice. Standardna stopa tako ne mo~e biti ni~a od 15%. Gornja granica standardne stope nije propisana, a kree se u rasponu od 15% do 25%. U zemljama lanicama koje imaju u primjeni super sni~enu stopu ona se kree u rasponu od 2,1% do 4,4%. Prevelike razlike u visini poreznih stopa izmeu dr~ava Europske unije dovodi u pitanje funkcioniranje zajedni kog tr~iata Europske unije, stoga je potrebno smanjiti razlike u visini kako bi se ujedna io porezni tretman svih proizvoda na zajedni kom tr~iatu i uvelo na elo porijekla. Dugotrajni trud Europske unije na uklanjanju razlika u visini i broju stopa PDV-a nije urodio plodom zbog razlika u strukturi javnih prihoda, obujmu i strukturi javnih rashoda te razlika u socijalnom, ekonomskom i politi kom ~ivotu meu dr~avama lanicama. Do sada je veina lanica Europske unije zadr~ala viae sni~enih stopa PDV-a zbog provoenja pojedinih aspekata socijalne politike. Iako svjesna svih prednosti jednostopnog sustava, Europska komisija nije predlo~ila primjenu samo jedne stope  jer bi to dovelo do velike promjene u relativnim cijenama ato vjerojatno ne bi bilo prihvaeno u dr~avama lanicama . STOPE PDV-a U REPUBLICI HRVATSKOJ 2:N\^h ~ > @ $ ( ^ j ϿϟqbqbbSqSDh{]fhCJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh$CJOJQJaJh{]fhgCJOJQJaJh{]fhpmCJOJQJaJh{]fh*N6CJOJQJaJh{]fhc6CJOJQJaJh{]fh~&5CJOJQJaJh{]fhg5CJOJQJaJh{]fhc5CJOJQJaJh{]fhz5CJOJQJaJh{]fh=25CJOJQJaJ^ >J!!~#)$ & Fdd\$]a$gd$dd\$]a$gd$d(d\$]a$gd$ & Fda$gd $da$gd $da$gd 4 (Z"(z06ӾdO(h{]fh2,CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhy0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh>\zCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhUiCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhyCJOJPJQJaJnHtHh{]fh#CJOJQJaJh{]fhpmCJOJQJaJh{]fhgCJOJQJaJ^`68:|gXI4%h{]fhe6/CJOJQJaJ)jh{]fh0JCJOJQJUaJh{]fhCJOJQJaJh{]fhyCJOJQJaJ(h{]fhyCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhM0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh>\zCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhUiCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhg CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh1NsCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhWgCJOJPJQJaJnHtH:F  ⚅p[Fp1(h{]fhXCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh1NsCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhUiCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhICJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtHh{]fh#CJOJQJaJh{]fh9CJOJQJaJ)jh{]fh,c0JCJOJQJUaJ)jh{]fh90JCJOJQJUaJh{]fhe6/CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJ.0@TV\hl8:<>@6 ֬֬֗|gR֬(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhICJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh:a&0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh9CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh(.CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhHCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhICJOJPJQJaJnHtH(h{]fh:a&CJOJPJQJaJnHtH  .2<hϺu`K`KK6`6(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhUiCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhsA0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh0;CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhDCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhICJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh(.0JCJOJPJQJUaJnHtHhx6 8 H 묑||aL7(h{]fhwCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh>*0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh-CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh>\z0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhDCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhUiCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH H!J!!!B"D"T"z#|#~#`$v$$$$gR=R(=(h{]fhWgCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh1NsCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhg CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh^CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhICJOJPJQJaJnHtH(h{]fhDCJOJPJQJaJnHtH$$4%6%8%6&|&&''H'L'\''())))))*gR=(h{]fhIeCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhPCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh*)g0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhUiCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhB\CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh*)gCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhWgCJOJPJQJaJnHtH))b+-N1b225:N;j;>@AI*0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhxonCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhwjCJOJPJQJaJnHtH:>:H:J::::::;;";L;N;\;f;h;j;묗mXmCX.(h{]fh^CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhMCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhi@CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh^CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhB\CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhHCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhwjCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh LCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh>*CJOJPJQJaJnHtHj;<<T<^<<<<<$=H=J==>>">>>>֬|g|RR=(h{]fhb]CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhA#CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhUiCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh<CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhA#0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh6:CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhMCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhyQCJOJPJQJaJnHtH>>N@@@A@A@GBGIII,I:I|a|a|L7(h{]fh8CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhi@CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh[0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh[CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh20JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhHCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh2CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh LCJOJPJQJaJnHtH:IR|g|gRg|gRg|7|5jh{]fh e0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh&uCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhU`CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh eCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhyQCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh^0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh LCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh[CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh^CJOJPJQJaJnHtHRRT[F_p__PeejHru:v~~@$ & Fdd\$]a$gd$dd\$]a$gd$dd\$]a$gd[>RFRRRRRR*S,SSSSSSSSSTThUjUpVVmXC(h{]fh2-CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhxonCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhHCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh LCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhU`CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhi@CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh}LCJOJPJQJaJnHtHVVVVV6W^WpWWWX4XXXXZZZl[n[p[[[[[֗mmRmmR5jh{]fh5S0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh5SCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhvCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh2-CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh LCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh&uCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh8CJOJPJQJaJnHtH[f\h\j\\\\ ]]]]]]]]^^^^^^_ _6_B_F_l_뗂mXC(h{]fh~FCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhWtCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh[CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh:e;CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhKCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh8CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh LCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh}LCJOJPJQJaJnHtHl_n______`(```````8a:ajab bbccd dndpdϺϥϐ{{ffQ(h{]fhkb4CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh[CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhXCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhH*CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh~FCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh50JCJOJPJQJUaJnHtHpdddddLeNePefexe|eeeeee\ffffgggggg릑|g|R||g|g(h{]fh%CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhkb4CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh`aCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhWtCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh9 0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhi@CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh9 CJOJPJQJaJnHtHgggggh$i&iiijjjjjjjjVkklll*mrmmmmmnnnn,n.n묗mXXXXXXX(h{]fhlSCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhWtCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhSSCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh`aCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh:CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhkb4CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhACJOJPJQJaJnHtH".n@nTnnnnnjoqqFrHrLrrrrrs&s(sfss릋vaaLaa7a(h{]fhACJOJPJQJaJnHtH(h{]fhkb4CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhWtCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhSSCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhSS0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhlSCJOJPJQJaJnHtHsssst tXt\ttuuuuuv8v:vvvw w*w,wnw֬묂mXXX=X5jh{]fh+0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh+CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhbyCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhWtCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh-ICJOJPJQJaJnHtH(h{]fhACJOJPJQJaJnHtH(h{]fhkb4CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtHnw|www2xvxxxxxxdyfylyyyyyXz{{{{뗂mXXX=5jh{]fh=aQ0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh=aQCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh:CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhZUCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhACJOJPJQJaJnHtH(h{]fhkb4CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh+CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh&7jCJOJPJQJaJnHtH{{{||||}$}^}}}}} ~~~xлvaaL7(h{]fhbyCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhH*CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh:CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhkb4CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhvi>0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhvi>CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhZU0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh9 CJOJPJQJaJnHtHxz|~ \`bdϺ{f{f{f{Qf6Q5jh{]fh=aQ0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhWCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh=aQCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh:CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh%CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhH*CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhbyCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhby0JCJOJPJQJUaJnHtH0|~>@V`ڂ<`֬mXXXC(h{]fhxvCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhjCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh2,CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh-CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhWCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh:CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhG"CJOJPJQJaJnHtH V…NfĆʆ2֬|֬gR=g(h{]fhkb4CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh%CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh=aQ0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh=aQCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhjCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh+CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh-CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh<CJOJPJQJaJnHtH2̇· 2LNƉ뗂mmXCX(5jh{]fhB\0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhB\CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh^CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhjCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh=aQCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhkb4CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh%CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhlaCJOJPJQJaJnHtHN,ʏ*tj֘@Ԝf|H$ & Fdd\$]a$gd$ & F dd\$]a$gd$dd\$]a$gd0Pȋ(*z|̎Zdjď|gRg(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh`CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhB\0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh%CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhuBCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhrvCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhG"CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhB\CJOJPJQJaJnHtHďƏȏʏ܏(*@tؐ@BϺ{fWBf'5jh{]fhl|0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhgCJOJPJQJaJnHtHh{]fhgCJOJQJaJ(h{]fhl|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh&7jCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh.*CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh^CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhB\CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhG"CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhrv0JCJOJPJQJUaJnHtHBDܒ06ΔДfhjppĖΖ ,Hr  ,VbԘ֘֬֗ւmXXX(h{]fhb]CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhxonCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhuBCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhgCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhP|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhl|CJOJPJQJaJnHtH֘zƚȚʚ̚ L|~ҜԜ@֑֬|g|g|L|7g7(h{]fh=CCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh 0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhgCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh CJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhP0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhPCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh&7jCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh.*CJOJPJQJaJnHtHН*8:<fb|gR|=||(h{]fh%CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh.*CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh&7jCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh=CCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhuBCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhP0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhPCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh?CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtHbdf>~Ϻ{ff{fQ<(h{]fhhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh*$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhbyCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhx;CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhgCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh?CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh=CCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhx;0JCJOJPJQJUaJnHtHnr֥,Nhxz|Φ֦Pfj~mmXCXmm(h{]fh?CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhTTCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhC#CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhgCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhrvCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh%CJOJPJQJaJnHtH~Bt4D &|g|L|7(h{]fh.sCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fhX0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh?CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhXCJOJPJQJaJnHtH5jh{]fh}i0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh}iCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhC#CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhuBCJOJPJQJaJnHtH&hZlnFFH^ưmXC(h{]fh1|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh#9CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhTTCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhrvCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhnLCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh8 CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh.sCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhgCJOJPJQJaJnHtHHrt*,^P$ & F da$gd $da$gd$dd\$]a$gd$d7$8$H$a$gd$ & Fdd\$]a$gdưΰذ\jl.nr.0<Jh֗sdsdsdsdsdsOs)jh{]fh7$0JCJOJQJUaJh{]fh; CJOJQJaJh{]fh7$CJOJQJaJ(h{]fh|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh7CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh,CJOJPJQJaJnHtHش:<>@R֗|m^Om@+O)jh{]fhi}0JCJOJQJUaJh{]fh|CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh^CJOJQJaJh{]fh>4CJOJQJaJ5jh{]fh^0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh^CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh>4CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh7$CJOJPJQJaJnHtHdfx~FXZ\^npvظ$&*,@BZӵ|gR(h{]fh1|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhi}CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhwCJOJPJQJaJnHtHh{]fhi}CJOJQJaJ)jh{]fh,0JCJOJQJUaJh{]fh|CJOJQJaJh{]fh|CJOJQJaJh{]fhwCJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fhrCJOJQJaJܹ$D,8JHRTZ\dfjҼ,.:FLNZ\^ &8vh{]fh.)CJOJQJaJh{]fh|CJOJQJaJh{]fhRCJOJQJaJh{]fh|CJOJQJaJh{]fh>CJOJQJaJ(h{]fh>CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh1|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh|CJOJPJQJaJnHtH+8Tؿ"6DT>@ⵦӵsddUdh{]fh2CJOJQJaJh{]fh|CJOJQJaJ)jh{]fh|0JCJOJQJUaJh{]fhpoCJOJQJaJh{]fh$CJOJQJaJh{]fhwCJOJQJaJh{]fh|CJOJQJaJh{]fhE:CJOJQJaJh{]fh|CJOJQJaJh{]fh.)CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJ<DrJL^hjpr^"J◈ӈӈyjyjh{]fhCJOJQJaJh{]fhwCJOJQJaJh{]fhRCJOJQJaJh{]fh>CJOJQJaJh{]fh|CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh|CJOJQJaJh{]fh0LCJOJQJaJ'JL|~:<X6>J^*,HJ۽̽ې{̐ll]llll]h{]fhCJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJ)jh{]fhNu0JCJOJQJUaJh{]fhE:CJOJQJaJh{]fhwCJOJQJaJh{]fh.)CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh CJOJQJaJ)jh{]fh(0JCJOJQJUaJ$V,hj|~>@;;s͠͠dddddh{]fh(CJOJQJaJh{]fh*CJOJQJaJh{]fhwCJOJQJaJh{]fhaCJOJQJaJh{]fhGCJOJQJaJh{]fhZ,tCJOJQJaJh{]fhi/CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJ)jh{]fhu;&0JCJOJQJUaJh{]fhCJOJQJaJ'2N&,2:<>@ln"ĵmRmKmKmKmKmKmKm h{]fhNu5jh{]fh!0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fhNuCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh*NCJOJPJQJaJnHtHh{]fh-CJOJQJaJh{]fhuBCJOJQJaJh{]fhiCJOJQJaJh{]fhu;&CJOJQJaJh{]fh2,CJOJQJaJh{]fh(CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJ$>$dd$If\$]a$gd*N$d^a$gd $da$gd>@RXdl^GGGG$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 laln~`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkd;$$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la"`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la"$6<@H`IIII$dd$If\$]a$gdkdl$$Ifl\+t"t#   t0"44 la"$HJnp&(NPrt:<`b68df(>@V\^jϺϥϺϺϐϐϺ(h{]fhbCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhNuCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhNuCJOJPJQJaJnHtH h{]fhNu8HJX^hn`IIII$dd$If\$]a$gdkd'$$Ifl\+t"t#   t0"44 lanp`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkdX$$Ifl\+t"t#   t0"44 la &`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la&(:@FN`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 laNP\bjr`IIII$dd$If\$]a$gdkd $$Ifl\+t"t#   t0"44 lart`IIII$dd$If\$]a$gdkdD $$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkd $$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkd $$Ifl\+t"t#   t0"44 la `IIII$dd$If\$]a$gdkdu $$Ifl\+t"t#   t0"44 la(.2:`IIII$dd$If\$]a$gdkd0 $$Ifl\+t"t#   t0"44 la:<LRZ``IIII$dd$If\$]a$gdkd $$Ifl\+t"t#   t0"44 la`btz`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkda$$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la &06`IIII$dd$If\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 la68TZ^d`IIII$dd$If\$]a$gdkdM$$Ifl\+t"t#   t0"44 ladfnH`NNNNNNN$dd\$]a$gdkd$$Ifl\+t"t#   t0"44 lajln ~mmXmCXCmC(h{]fhLeCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhwCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhpCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh*CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhP|CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtHXbr|~HRr48JmXXX(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh0LCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh!CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh.CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhLeCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhR-CJOJPJQJaJnHtHJPZrt T֬֗mmmXCXC(h{]fh^qyCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhpCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhU CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhnCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh.CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh!CJOJPJQJaJnHtH(h{]fh7$CJOJPJQJaJnHtH,.^h&*4mX=5jh{]fhm0JCJOJPJQJUaJnHtH(h{]fh0LCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhnCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh$CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhpCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhmCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh^qyCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh2,CJOJPJQJaJnHtH",D®ĮƮ֮خ}r}r}kdkkkk] h{]fh{! h{]fhuB h{]fh h{]fhCJaJh{]fh}CJaJ h{]fh-jh{]fh}0JU h{]fh h{]fh}U(h{]fh; CJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fhCJOJPJQJaJnHtH(h{]fh#9CJOJPJQJaJnHtH$r|īЫܫޫ$. $IfgdFf $$Ifa$gd $a$gd$ & Fdd\$]a$gd$dd\$]a$gd Prelaskom na oporezivanje dodane vrijednosti od 1. sije nja 1998. Republika Hrvatska se pridru~ila velikom broju zemalja koje su porez na promet po etkom aezdesetih postupno po ele zamjenjivati PDV-om . Prihod od PDV-a najizdaaniji je porezni prihod u Republici Hrvatskoj. O njegovom zna enju najbolje govori njegov 60-postotni udio u ukupnim poreznim prihodima dr~avnog prora una. TABLICA 2.: Prihodi od PDV-a u dr~avnom prora unu (u %) Udio2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.U ukupnim prihodima37,337,737,137,637,634,935,733,6U ukupnim poreznim prihodima60,662,163,359,261,459,759,458,1Izvor: Godianja izvjeaa Ministarstva financija Republike Hrvatske za 2002-2009. PDV se u Republici Hrvatskoj ve viae puta mijenjao, a promjene se mogu o ekivati i u budunosti, posebice vezano uz prilagodbu pravnoj ste evini Europske unije. Od 1. sije nja do 31. listopada 1999. godine u primjeni je bio jednostopni sustav PDV-a te se na sve oporezive isporuke dobara i usluga primjenjivala standardna stopa od 22%. Nulta stopa odnosno porezno osloboenje s pravom odbitka pretporeza primjenjivala se samo na izvoz.  Razlozi kojima je zakonodavac opravdavao uvoenje jedinstvene stope poreza na dodanu vrijednost bili su potrebni prihodi koji se trebaju ubrati od ovog poreza, manji troakovi ubiranja poreza kako na strani poreznih obveznika, tako i na strani porezne administracije te injenica da se porezom na dodanu vrijednost ne mo~e na odgovarajui na in voditi socijalna i gospodarska politika te da primjena jedinstvene stope kojom se oporezuju sve transakcije u jednoj ekonomiji osigurava isti tretman svih poreznih obveznika odnosno svih poreznih grana . S druge pak strane brojni pritisci interesnih skupina branjeni socijalnim razlozima i potrebom ubla~avanja regresivnog u inka ovog poreznog oblika te pritisci odreenih gospodarskih sektora (turizma) uz politi ka, esto predizborna obeanja i kona no injenicu da se gotovo u svim zemljama koje primjenjuju PDV koristi viae stopa, pridonijeli su uvoenju nulte stope i one sni~ene od 10%. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 105/99) uvedena je od 1. studenog 1999. godine nulta stopa za oporezivanje odreenih proizvoda u tuzemstvu, a lista proizvoda je proairivana i smanjivana naknadnim izmjenama i dopunama (NN 54/00, 73/00, NN 90/05). Nulta stopa se danas primjenjuje na sve vrste kruha, mlijeka, knjige stru nog, znanstvenog, umjetni kog, kulturnog i obrazovnog sadr~aja, ud~benike za pedagoaki odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, lijekove odreene Odlukom o utvrivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, proizvode koji se kirurakim putem ugrauju u ljudsko tijelo - implantati te ostale medicinske proizvode za nadomjeatanje tjelesnog oateenja ili nedostatka iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, znanstvene asopise i usluge javnog prikazivanja filmova. Uvoenjem nulte stope na neke promete dobara i usluga u tuzemstvu Republika Hrvatska je odstupila od preporuke Europske unije koja nultu stopu predvia samo za izvoz, ime je stavila u privilegirani polo~aj niz proizvoda i usluga, a time naruaila jedno od osnovnih na ela PDV-a  na elo neutralnosti.  Ako bi se uvoenje nulte stope PDV-a na isporuke dobara i usluga u tuzemstvu promatralo s glediata alokativne neutralnosti sustava PDV-a, onda se mo~e rei da ovo rjeaenje, s poreznog stajaliata, dovodi u povoljniji polo~aj one porezne obveznike ija se dobra i usluge oporezuju nultom stopom . Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 90/05) od 1. sije nja 2006. u Republici Hrvatskoj se uvodi i jedna sni~ena stopa PDV-a od 10% i to na usluge smjeataja ili smjeataja s doru kom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za naprijed navedene usluge. U razdoblju od 1. sije nja 2001. do 31. prosinca 2005. godine na usluge organiziranog boravka koje su se plaale doznakama iz inozemstva primjenjivala se nulta stopa koja je dovodila u neravnopravan polo~aj domae turiste u odnosu na one inozemne. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 76/07) primjena stope od 10% proairena je na novine i asopise koji izlaze dnevno i periodi no, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadr~e oglase ili slu~e oglaaavanju. U uvjetima gospodarske krize, a radi poveanja prora unskih prihoda, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (NN 94/09) poveana je standardna stopa PDV-a te se od 1. kolovoza 2009. godine umjesto stope od 22% u Republici Hrvatskoj primjenjuje stopa od 23%. Sukladno navedenome, u Republici Hrvatskoj se tako primjenjuju tri stope PDV-a (0%, 10%, 23%) uz brojna osloboenja od plaanja PDV-a. Porezno optereenje u Republici Hrvatskoj je vrlo visoko. Naaa standardna stopa od 23% meu najviaima je u Europi i najviaa u odnosu na dr~ave u regiji, meutim u sadaanjim je uvjetima teako pretpostaviti da ima prostora za njezino sni~enje. Poveanje stope PDV-a mo~da u prvom trenutku dovodi do neato veeg prihoda dr~avnog prora una, ali istovremeno krajnje negativno djeluje na troakove proizvodnje i poskupljuje kona ni proizvod ato u kona nici smanjuje konkurentnost naaih proizvoda i kupovnu mo graana. Uzevai u obzir da je osnovni nedostatak PDV-a njegov regresivni u inak, svako poveanje najviae pogaa siromaane jer dovodi do daljnje preraspodjele poreznog optereenja na na in da siromaani snose vei dio poreznog tereta. Visoke stope takoer poti u sivu ekonomiju. `to je stopa PDV-a viaa, vee su aanse da se povea siva ekonomija nego da prora unski prihod znatnije sko i. Sni~enje stope PDV-a s druge strane mo~da dovodi do pada prora unskih prihoda, ali bi se time potaknulo poduzetnike na prijavu vee broja transakcija. Siva ekonomija bi se na taj na in znatno smanjila, posljedi no prihod od PDV-a bio bi ak i vei. Usprkos utvrenoj visokoj stopi, cilj uvoenja PDV-a ipak je prvenstveno izdaaan porezni prihod, a ne rjeaavanje odreenih socijalnih ili politi kih problema. Stoga je mnogo bolje zadr~ati svojstva izdaanosti i neutralnosti te pojednostaviti ubiranje poreza, nego naruaavati njegovu u inkovitost uvoenjem veeg broja stopa. Republika Hrvatska je u osnovi preuzela sustav PDV-a koji prevladava u zemljama Europske unije (potroani oblik, na elo odrediata i kreditnu metodu) te se na taj na in hrvatski sustav PDV-a uklapa u europski. Direktiva 2006/112/EZ dopuata primjenu sni~enih stopa PDV-a na odreene proizvode i usluge, a nulta je stopa predviena samo za izvoz. Republika Hrvatska primjenjuje nultu stopu za izvoz i sni~enu stopu od 10% za usluge smjeataja, polupansiona i punog pansiona u turizmu te za novine i asopise ato je u skladu s istom Direktivom. Vei je problem nulta stopa koju Republika Hrvatska primjenjuje na isporuke odreenih proizvoda i usluga u tuzemstvu budui da Europska unija dopuata samo sni~enu stopu. Te~nja Republike Hrvatske za ato br~im ulaskom u Europsku uniju uvjetovat e odreene promjene u postojeoj zakonskoj regulativi. Iz tog je razloga potrebno uskladiti Zakon o PDV-u sa Direktivom 2006/112/EZ.  Danom pristupanja Europskoj uniji, Republika Hrvatska postaje dio jedinstvenog europskog tr~iata i mora usvojiti i po eti primjenjivati nove principe oporezivanja u prometu dobara i usluga, jer meu zemljama lanicama Europske unije ne postoje grani ne kontrole, nema klasi nog uvoza i PDV se ne ubire na granicama unutar Europske unije, a promet dobara iz jedne zemlje lanice u drugu zemlju lanicu nije viae izvoz ve isporuka unutar jedinstvenog europskog tr~iata . Izmjene hrvatskog sustava PDV-a u skladu s preporukama Direktive 2006/112/EZ zna ile bi napuatanje nulte stope koja se sada primjenjuje na proizvode i usluge iz lanka 10a. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te uvoenje jedne ili dvije sni~ene stope PDV-a, ali ne manje od 5% za te iste proizvode i usluge. Proizvodi i usluge na koje se trenutno primjenjuje nulta stopa u skladu su s Dodatkom III Direktive 2006/112/EZ te bi bilo najjednostavnije zamijeniti nultu stopu za jednu sni~enu od najmanje 5%. Time bi se Zakon o PDV-u, barem ato se ti e poreznih stopa, uskladio s pravnom ste evinom Europske unije. Ukoliko bi porezno optereenje bilo manje (npr. 5%) i dalje bi zna ajno privilegiralo proizvode i usluge na koje se trenutno primjenjuje nulta stopa. ZAKLJU AK Dok se u po etku njegove primjene raspravljalo o opravdanosti uvoenja PDV-a, danas je sredianje pitanje vezano uz PDV pitanje broja i visine poreznih stopa. O odgovoru na to pitanje ovisi fiskalna izdaanost PDV-a s jedne strane, odnosno ubla~avanje njegovog regresivnog u inka i ostvarenje socijalnih ciljeva s druge strane. Cilj PDV-a nije provoenje mjera socijalne politike ve prikupljanje prora unskih prihoda, a to se najbolje ostvaruje kroz jednostopni sustav. Pitanje socijalne pravednosti i jednakosti te socijalna pitanja kao ato je regresivno djelovanje PDV-a, umjesto uvoenjem veeg broja poreznih stopa daleko je racionalnije i efikasnije rjeaavati mjerama izvan sustava PDV-a (npr. progresivnim oporezivanjem dohotka, odnosno mjerama izvan poreznog sustava kao ato su izravni transferi iz prora una u obliku socijalne pomoi siromaanima i drugi instrumenti gospodarskog i socijalnog sustava).  Ekonomska teorija i praksa pokazuju da je primjena ciljanih mjera koje su usmjerene na jasno odabranu skupinu stanovnika mnogo u inkovitija i za prora un jeftinija od opih, neselektivnih mjera koje namijenjene kao pomo nekima, poma~u i onima kojima pomo nije potrebna . Jednostopni sustav PDV-a jednostavan je i jeftin. Uvoenjem viae stopa gubi se njegova neutralnost i komplicira cijeli sustav. Stoga nije dobro ~rtvovati dobre osobine jednostopnog sustava PDV-a kao ato su prihodna izdaanost, neutralnost, efikasnost i jednostavnost ubiranja radi administrativno mnogo kompliciranijeg i skupljeg oblika s viae poreznih stopa. Stru njaci preporu uju primjenu PDV-a koji obuhvaa vrlo airoku poreznu osnovicu, odnosno rasporeivanje poreznog tereta na ato vei broj proizvoda i usluga koje se stavljaju u promet, mali broj stopa (idealno samo jednu i eventualno jednu sni~enu) te primjenu nulte stope samo za izvoz. Meutim, unato  svim prednostima jednostopnog sustava i velikim naporima Europske unije za smanjenjem broja stopa, sve zemlje lanice i dalje primjenjuju viaestopni sustav PDV-a. Pitanje stopa PDV-a otvara se i u Republici Hrvatskoj u postupku pregovora oko punopravnog lanstva u Europskoj uniji. Iako je porez na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj uvelike u skladu s preporukama Europske unije, odreena rjeaenja joa uvijek odstupaju od Direktive 2006/112/EZ. Standardna i sni~ena stopa u skladu su sa zadanim europskim okvirima, dok se odstupanje odnosi na primjenu nulte stope u tuzemstvu. Za sve proizvode i usluge na koje se prema hrvatskom zakonodavstvu primjenjuje nulta stopa, Europska unija dopuata primjenu samo jedne ili dvije sni~ene stope. Iz istog e razloga Republika Hrvatska morati ili ukinuti nultu stopu i zamijeniti je sni~enom, ne manjom od 5% ili e joj tijekom pregovora biti dopuatena primjena nulte stope u odreenom prijelaznom razdoblju, kao ato je to dopuateno nekim dr~avama do 2012. godine. Iako lanice Europske unije i dalje u svojim sustavima imaju nultu stopu suprotno preporukama danim u predmetnoj Direktivi, izglednije je da e Republika Hrvatska morati uvesti sni~enu stopu, a postojeu nultu stopu ukinuti. Neovisno o krajnjem rezultatu pregovora, a uzevai u obzir sve istaknute prednosti jednostopnog sustava, Republika Hrvatska ne bi trebala primjenjivati viae od jedne sni~ene stope uz primjenu standardne stope. Jedna sni~ena stopa ne bi bitnije uslo~nila i poskupila cijeli sustav, niti bi bio naruaen zahtjev za neutralnoau i efikasnoau, ali bi se njome umanjila regresivnost PDV-a. Meutim, sni~ena stopa se ne bi smjela primjenjivati na proizvode izvan okvira navedenih u Dodatku III Direktive 2006/112/EZ. LITERATURA KNJIGE Jel i, Bo., Lon ari  Horvat, O., `imovi, J., Arbutina, H., Mijatovi, N.: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008. Jel i, Bo., Lon ari  Horvat, O., `imovi, J., Arbutina, H., Mijatovi, N.: Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2004. Skupina autora: Hrvatski zakon o PDV-u, Republika Hrvatska zajednica ra unovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1999. `imovi, J., `imovi, H.: Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Zagreb, 2006. Tait, A.A.: Value Added Tax: International Practice and Problems, Washington, International Monetary Found, 1988. PUBLIKACIJE Fabijan i, Z.: Da li promjene PDV-a, Promjene u sustavu javnih prihoda: Zbornik radova znanstvenog skupa odr~anog 27. o~ujka 2003. u Zagrebu, Republika Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2003. Ivekovi, I.: Jednostopni PDV s malo osloboenja najbolje rjeaenje, Ra unovodstvo i financije, 9, 1997. Javor, Lj.: Izmjena direktive 2006/112/EZ u vezi s primjenom sni~enih poreznih stopa, Ra unovodstvo, revizija i financije, 8, 2009. Javor, Lj.: Ubiranje PDV-a na jedinstvenom europskom tr~iatu, Ra unovodstvo i financije, 11, 2004. Javor, Lj.: Stope PDV-a u zemljama Europske unije s osvrtom na stope u Republici Hrvatskoj, Suvremeno poduzetniatvo, 2, 2004. Jel i Ba, Jel i Bo: Pravednost  osnovno na elo poreznih sustava suvremenih dr~ava, Ra unovodstvo, revizija i financije, 10, 1997. Jel i, B.: Racionalni porezni sustav, Pravo i porezi, 2, Zagreb, 2003. Jel i, Ba., Jel i, Bo.: Ocjena hrvatskog sustava oporezivanja, Ekonomija, 1, 1999. Jel i, Bo.: Je li u nas porezni teret ravnomjerno rasporeen, Ekonomija, 3, 1998. Kesner  `kreb, M.: Pojmovnik PDV-a, Financijska praksa, 2, 1996. Kesner  `kreb, M.: Porez na dodanu vrijednost, Financijska praksa, 6, 1995. Kesner-`kreb M.: Deset razloga u korist jedinstvene stope PDV-a, Newsletter, povremeno glasilo Instituta za javne financije, 2, 1999. Kulia, D.: Oporezivanje potroanje, nasljedstva i darova u K. Ott, ur. Javne financije u Republici Hrvatskoj, tree promijenjeno izd., Zagreb, Institut za javne financije, 2007. Kulia, D.: Oporezivanje potroanje: porez na dodanu vrijednost i troaarine, Newsletter, povremeno glasilo Instituta za javne financije, 33, 2007. Kulia, D.: Stope PDV-a u Europskoj uniji, Porezni vjesnik, 4, Zagreb, 2005. Mijatovi, N.: Porezne stope u sustavu PDV-a, Hrvatska pravna revija, 6, 2002. Mijatovi, N.: Stope PDV-a u Europskoj uniju na dan 1. sije nja 2009. godine, Radno pravo, 2, 2009. Owens, Jeffrey: Ekonomski i distributivni u inci PDV-a, Financijska preksa, 9-11, Zagreb, 1998. `imovi, J.: Mjesto i uloga nulte stope u sustavu PDV-a, Hrvatska pravna revija, 6, 2004. `imovi, J.: Socijalni u inci PDV-a, Revija za socijalnu politiku, 2-3, 1998. PROPISI Vodi  kroz europske direktive o PDV-u, Porezni vjesnik, 2010. Zakon o PDV-u, Narodne novine, br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09. INTERNET STRANICE www. mfin.hr  Europska zajednica za ugljen i elik (ECSC) uspostavljena je 1951. godine, a 1957. osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM). Sve tri europske zajednice stapaju se 1986. godine u jedinstvenu Ekonomsku zajednicu (EZ) sa zajedni kim tijelima, a 1993. godine EZ prerasta u Europsku uniju.  O povijesnom razvoju PDV-a i razvoju PDV-a u Europskoj uniji vidjeti viae u `imovi, J., `imovi, H.: Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Zagreb, 2006.  Preuzeto iz Jel i, Bo., Lon ari  Horvat, O., `imovi, J., Arbutina, H., Mijatovi, N.: Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2004, str. 54.  Opi porez na promet mogue je podijeliti na slijedee oblike: svefazni (bruto i neto) porez na promet, viaefazni (bruto i neto) porez na promet i jednofazni porezi na promet.   Dodana vrijednost mo~e se definirati kao razlika izmeu vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga te vrijednosti kupovina inputa (ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni . Preuzeto iz Kesner  `kreb, M.: Pojmovnik PDV-a, Financijska praksa, 2, 1996, str. 237.  O PDV-u, njegovim oblicima, na elima i metodama izra unavanja vidjeti viae u Jel i, Bo., Lon ari  Horvat, O., `imovi, J., Arbutina, H., Mijatovi, N.: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008.  Preuzeto iz Kesner - `kreb, M.: Porez na dodanu vrijednost, Financijska praksa, 6, 1995., str. 656.  O prednostima PDV-a vidjeti viae u Jel i, Bo., Lon ari  Horvat, O., `imovi , J., Arbutina, H., Mijatovi, N.: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008.  Vidjeti viae u Kulia, D.: Oporezivanje potroanje: porez na dodanu vrijednost i troaarine, Newsletter, povremeno glasilo Instituta za javne financije, 33, 2007.  Na elo izdaanosti podrazumijeva da ubiranjem poreza treba prikupiti sredstva koja e zajedno s ostalim dr~avnim prihodima omoguiti podmirenje svih planiranih prora unskih rashoda dr~ave.  Vidjeti viae u Jel i, Bo., Lon ari  Horvat, O., `imovi, J., Arbutina, H., Mijatovi, N.: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008.  Preuzeto iz Skupina autora: Hrvatski zakon o PDV-u, Republika Hrvatska zajednica ra unovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1999., str. 6.  Preuzeto iz `imovi, J., `imovi, H.: Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Zagreb, 2006., str. 81.  Preuzeto iz `imovi, J.: Socijalni u inci PDV-a, Revija za socijalnu politiku, 2-3, 1998, str. 100.  Na elo porezne pravednosti jedno je od osnovnih na ela suvremenih poreznih sustava. Podrazumijeva da porezni sustav mora udovoljavati na elu horizontalne i na elu vertikalne pravednosti ato zna i da se porezi trebaju plaati ovisno o ekonomskoj snazi obveznika, odnosno da onaj koji ima viae treba platiti i postotno viai porez. O ito je da je ovo porezno na elo kod PDV-a zanemareno budui da neovisno o svojoj ekonomskoj snazi svi graani nominalno plaaju isti iznos poreza. Vidjeti viae u Jel i, B.: Racionalni porezni sustav, Pravo i porezi, 2, Zagreb, 2003. i Jel i Ba, Jel i Bo: Pravednost  osnovno na elo poreznih sustava suvremenih dr~ava, Ra unovodstvo, revizija i financije, 10, Zagreb, 1997.  Preuzeto iz Jel i, Bo., Lon ari  Horvat, O., `imovi, J., Arbutina, H., Mijatovi, N.: Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2004, str. 81.  Da bi se ubla~ilo regresivno djelovanje poreza na promet u fiskalnoj teoriji su poznate tri grupe mjera kojima se ono provodi: 1) unutar sustava poreza na promet (oslobaanja od plaanja poreza na promet za odreene proizvode, uvoenje sni~enih poreznih stopa), 2) unutar poreznog sustava, ali izvan sustava poreza na promet (primjena progresivnih poreznih stopa pri plaanju poreza na dohodak), te 3) unutar gospodarskog sustava, ali izvan poreznog sustava (sustav socijalnih transfera prema graanima s manjom ekonomskom snagom). Vidjeti viae u Jel i, Bo., Lon ari  Horvat, O., `imovi, J., Arbutina, H., Mijatovi, N.: Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2004, str. 85.  Preuzeto iz Ivekovi, I.: Jednostopni PDV s malo osloboenja najbolje rjeaenje, Ra unovodstvo i financije, 9, 1997., str. 83.  Preuzeto iz `imovi, J.: Socijalni u inci PDV-a, Revija za socijalnu politiku, 2-3, 1998., str. 105.  Preuzeto iz Ivekovi, I.: Jednostopni PDV s malo osloboenja najbolje rjeaenje, Ra unovodstvo i financije, 9, 1997., str. 83.  Preuzeto iz Jel i, Bo., Lon ari  Horvat, O., `imovi, J., Arbutina, H., Mijatovi, N.: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008., str. 384.  Vidjeti viae u Tait, A.A.:Value Added Tax: International Practice and Problems, Washington, International Monetary Found, 1988.  Preuzeto iz Kesner-`kreb M.: Deset razloga u korist jedinstvene stope PDV-a, Newsletter, povremeno glasilo Instituta za javne financije, 2, 1999., str. 1.  Ibidem, str. 2.  Na elo porezne neutralnosti jedno je od osnovnih na ela suvremenih poreznih sustava i zna i da porezni sustav ne bi trebao neke gospodarske djelatnosti niti povlaaivati niti diskriminirati tako da na ekonomske odluke gospodarskih subjekata ne utje u porezni sustav ni mjere porezne politike. Vidjeti viae u Owens, Jeffrey: Ekonomski i distributivni u inci PDV-a, Financijska praksa, 9-11, 1998.  Preuzeto iz Ivekovi, I.: Jednostopni PDV s malo osloboenja najbolje rjeaenje, Ra unovodstvo i financije, 9, 1997., str 84.  Vidjeti viae u Ivekovi, I.: Jednostopni PDV s malo osloboenja najbolje rjeaenje, Ra unovodstvo i financije, 9, 1997.  Preuzeto iz Ivekovi, I.: Jednostopni PDV s malo osloboenja najbolje rjeaenje, Ra unovodstvo i financije, 9, 1997., str. 82.  Ibidem, str. 84.  Preuzeto iz Kesner-`kreb, M.: Deset razloga u korist jedinstvene stope PDV-a, Newsletter, povremeno glasilo Instituta za javne financije, 2, 1999., str. 2.  Istra~ivanja poznatog poreznog stru njaka i dugogodianjeg direktora Fiskalnog odjela Meunarodnog monetarnog fonda Vita Tanzia pokazuju kako se prijelazom s jedne na dvije stope administracija poveava pet puta, a prijelazom na tri stope deset puta.  Preuzeto iz Ivekovi, I.: Jednostopni PDV s malo osloboenja najbolje rjeaenje, Ra unovodstvo i financije, 9, 1997., str. 84.  Ibidem  Preuzeto iz Kesner-`kreb, M.: Deset razloga u korist jedinstvene stope PDV-a, Newsletter, povremeno glasilo Instituta za javne financije, 2, 1999., str. 3.  Ibidem  Vidjeti viae u `imovi, J., `imovi, H.: Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Zagreb, 2006. Za razliku od nulte stope porezno osloboenje bez prava na odbitak pretporeza ili izuzee zna i da porezni obveznik ne obra unava porez na dodanu vrijednost na svoje proizvode i usluge. Takav se porezni obveznik nalazi izvan sustava PDV-a, nema pravo na odbitak pretporeza te se smatra krajnjim potroaa em.  Nulta stopa se naj eae koristi pri izvozu, ali mnoge zemlje, uklju ujui i Republiku Hrvatsku, propisale su nultu stopu i na neke tuzemne promete dobara i usluga iako to nije u skladu s preporukama `este smjernice Europske unije. Nulta stopa se koristi kao instrument za ubla~avanje regresivnog u inka PDV-a. Iako postoje prednosti nulte stope, mnogi su i nedostaci takvog oporezivanja. Argumenti protiv nulte stope uglavnom su argumenti protiv viaestopnog sustava PDV-a. Vidjeti viae u `imovi, J.: Mjesto i uloga nulte stope u sustavu poreza na dodanu vrijednost, Hrvatska pravna revija, 6, 2004.  Preuzeto iz Jel i, Bo.: Je li u nas porezni teret ravnomjerno rasporeen, Ekonomija, 3, 1998., str. 339.  Vidjeti viae u Kulia, D.: Oporezivanje potroanje: porez na dodanu vrijednost i troaarine, Newsletter, povremeno glasilo Instituta za javne financije, 33, 2007.  Preuzeto iz Ivekovi, I.: Jednostopni PDV s malo osloboenja najbolje rjeaenje, Ra unovodstvo i financije, 9, 1997., str. 82.  Preuzeto iz Kulia, D.: Oporezivanje potroanje: porez na dodanu vrijednost i troaarine, Newsletter, povremeno glasilo Instituta za javne financije, 33, 2007., str. 4.  Vidjeti viae u Jel i, Ba., Jel i, Bo.: Ocjena hrvatskog sustava oporezivanja, Ekonomija, 1, 1999.  Preuzeto iz Mijatovi, N.: Porezne stope u sustavu PDV-a, Hrvatska pravna revija, 6, 2002., str. 68.  Vidjeti viae u Mijatovi, N.: Porezne stope u sustavu PDV-a, Hrvatska pravna revija, 6, 2002.  Preuzeto iz Kulia, D.: Stope PDV-a u Europskoj uniji, Porezni vjesnik, 4, 2005., str. 40.  Za englesku rije   directive u Republici Hrvatskoj se esto koristi naziv  smjernica . Slu~beni termin koji se koristi u prijevodu pravne ste evine je  direktiva zbog ega e se on koristiti i u nastavku ovog rada. Mo~e se rei da je proces harmonizacije poreznih stopa zapo eo 1. sije nja 1993. kada je stupila na snagu Direktiva 92/77/EEZ (usvojena 19. listopada 1992. godine) koja definira politiku stopa PDV-a. O usklaivanju stopa PDV-a pod okriljem Europske unije vidjeti viae u Mijatovi, N.: Stope PDV-a u Europskoj uniji na dan 1. sije nja 2009. godine, Radno pravo, 2, 2009.  Kako je `esta direktiva zbog dugogodianje uporabe postala sinonim za zakonodavni okvir oporezivanja PDV-om esto se rabi pojam  `esta direktiva iako se radi o Direktivi 2006/112/EZ.  To su: 1)prehrambeni proizvodi (uklju ujui pia, ali ne alkoholna pia) za ljudsku i ~ivotinjsku potroanju; ~ive ~ivotinje, sjemenje, biljke i sastojci koji su u pravilu namijenjeni za pripremanje hrane; proizvodi koji su u pravilu namijenjeni za koriatenje kao dodatak hrani ili nadomjestak za hranu; 2)opskrba vodom; 3)farmaceutski proizvodi koji se obi no koriste za zdravstvenu zaatitu, sprje avanje bolesti, te lije enje za medicinske i veterinarske potrebe, uklju ujui proizvode koji se koriste za kontracepciju i higijensku zaatitu; 4) medicinska oprema, pomagala i druge sprave koje se obi no koriste za ubla~avanje ili lije enje invalidnosti, isklju ivo za osobnu uporabu invalidnih osoba, uklju ujui i popravak takvih sprava, te dje je sjedalice za automobile; 5) prijevoz putnika i njihove prtljage; 6) isporuke, uklju ujui pozajmljivanje knjiga, u svim fizi kim oblicima, u knji~nicama (uklju ujui broaure, prospekte i sli ne tiskane materijale), slikovnice, crtanke i bojanke za djecu, glazbene materijale, mape i hidrografske ili sli ne zemljovide, dnevni tisak i asopise koji ne uklju uju materijale koji su u cijelosti ili uglavnom posveeni oglaaavanju; 7) prodaja ulaznica za priredbe, kazaliata, cirkuse, sajmove, zabavne parkove, koncerte, muzeje, zooloake vrtove, kina, izlo~be i sli ne kulturne priredbe i ustanove; 8) prijam radijskih i televizijskih programa; 9) usluge pisaca, skladatelja i reproduktivnih umjetnika te njihovi prihodi od autorskih prava; 10) isporuka, izgradnja, obnova i preureenje stanova koji se obavljaju u okviru socijalne politike; 10a) renoviranje i popravak privatnih stanova, bez materijala koji ine zna ajan dio vrijednosti isporu ene usluge; 10b) iaenje prozora i kua; 11) isporuke dobara i usluga koje su u pravilu namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, ali bez kapitalnih dobara kao ato su strojevi i zgrade; 12) usluge smjeataja koje pru~aju hoteli i sli ne ustanove, uklju ujui smjeataj za vrijeme praznika, te iznajmljivanje prostora u kampovima i autokampovima; 12a) restorani i ugostiteljske usluge, s time da je mogue isklju iti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pia; 13) prodaja ulaznica za sportske priredbe; 14) koriatenje sportskih objekata; 15) isporuke dobara i pru~anje usluga od strane organizacija koje dr~ave lanice priznaju kao ustanove posveene socijalnom blagostanju, i koje se bave socijalnom skrbi ili socijalnim osiguranjem, ukoliko te isporuke nisu izuzete na temelju lanaka 132., 135. i 136.; 16) usluge koje pru~aju pogrebnici i krematoriji te isporuke s time povezanih dobara; 17) pru~anje zdravstvene i stomatoloake zaatite, kao i termalno lije enje, ukoliko te usluge nisu izuzete na temelju lanka 132. stavka 1. to aka (b) do (e); 18) usluge u vezi s iaenjem ulica, prikupljanjem i obradom otpada, s izuzetkom takvih usluga ako ih pru~aju tijela iz lanka 13.; 19) manje popravke bicikala, obue i proizvoda od ko~e, odjee i posteljine (uklju ujui popravke i prekrajanja); 20) usluge skrbi u tuzemstvu, kao ato je pomo u kui i skrb za mlade, starije ili invalidne osobe; 21) frizerske usluge. O izmjenama Direktive 2006/112/EZ vidjeti viae u Javor, Lj,: Izmjena Direktive 2006/112/EZ u vezi s primjenom sni~enih poreznih stopa, Ra unovodstvo, revizija i financije, 8, 2009.  Vidjeti viae u Javor, Lj.: Stope PDV-a u zemljama Europske unije s osvrtom na stope u Republici Hrvatskoj, Suvremeno poduzetniatvo, 2, 2004.  Super sni~enu stopu primjenjuju Francuska (2,1%), Gr ka (4%), Irska (4,4%), Italija (4%), Luksemburg (3%), `panjolska (4%), Poljska (3%). Podatak preuzet iz `imovi J., `imovi H.: Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Zagreb, 2006., str. 134.  Parking stopu primjenjuju Belgija (12%), Irska (13,5%), Luksemburg (12%) i Austrija (12%). Podatak preuzet iz `imovi J., `imovi H.: Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Zagreb, 2006., str. 134.  ak 12 zemalja lanica Europske unije koristi geografsku stopu: Danska, Njema ka, Gr ka, `panjolska, Francuska, Italija, Austrija, Portugal, Finska, UK, eaka i Cipar. Podatak preuzet iz `imovi J., `imovi H.: Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Zagreb, 2006., str. 141.  Nulta stopa navedena u Tablici 1. je stopa koju pojedine dr~ave lanice koriste za oporezivanje isporuka unutar zemlje, a ne odnosi se na oporezivanje izvoza. O prometu u zemljama lanicama Europske unije na koji se primjenjuje nulta stopa PDV-a vidjeti viae u `imovi, H.: Mjesto i uloga nulte stope u sustavu PDV-a, Hrvatska pravna revija, 6, 2004.  Preuzeto iz `imovi, J., `imovi, H.: Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Zagreb, 2006., str. 138.  Preuzeto iz Kulia, D.: Oporezivanje potroanje, nasljedstva i darova u K. Ott, ur. Javne financije u Republici Hrvatskoj, tree promijenjeno izd. Zagreb, Institut za javne financije, 2007., str. 26.  Preuzeto iz Javor, Lj.: Stope PDV-a u zemljama Europske unije s osvrtom na stope u Republici Hrvatskoj, Suvremeno poduzetniatvo, 2, 2004, str. 64.  l 10a st.1 Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine, br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09.  Preuzeto iz Fabijan i, Z.: Da li promjene PDV-a, Zbornik radova znanstvenog skupa Promjene u sustavu javnih prihoda, Republika Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2003., str. 62.  l 10a st 2. Zakona o PDV-u, Narodne novine, br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09.  Preuzeto iz Javor, Lj.: Ubiranje PDV-a na jedinstvenom europskom tr~iatu, Ra unovodstvo i financije, 11, 2004, str. 53.  Preuzeto iz Kesner-`kreb, M.: Deset razloga u korist jedinstvene stope PDV-a, Newsletter, povremeno glasilo Instituta za javne financije, 2, 1999., str. 5.      PAGE \* MERGEFORMAT 19 .8BLVXĬάج̮@v"$a$gd$[$\$a$gd Ff $IfgdFf $$Ifa$gd pz(|bȲ.f6:<>@h.0\^d|ζ&6ԷJи  (*8lnp`p» h{]fh0L h{]fh: h{]fh h{]fh}5 h{]fh[_jh{]fhF0JU h{]fhF h{]fhM h{]fh$ h{]fh h{]fh{! h{]fh.?prtvR@F "brF`b>$4j0JLȻϭϭϭݭϟϟϟ֟ϭϭϋ} h{]fhb h{]fh$ h{]fh}jh{]fh=0JU h{]fhs h{]fhuB h{]fh= h{]fh}5jh{]fh0JU h{]fh h{]fh h{]fh" h{]fh h{]fh0L h{]fh.pjh{]fh.p0JU1L: F&4NT6vHX.028DN뺳ϺϳϬϬϬ h{]fhu h{]fhN8 h{]fhK h{]fh h{]fh" h{]fhi h{]fh$ h{]fh[_ h{]fhuB h{]fh@q h{]fh h{]fh}DdB468LNbd p$d7$8$H$a$gd$a$gdd .:>6LvbNX^t2<>@Bֺϳ볬֐h{]fheICJOJQJaJjh{]fh0JU h{]fh2, h{]fh h{]fhw h{]fh$ h{]fh[_ h{]fh9 h{]fhl0A h{]fhb h{]fhu h{]fh h{]fhi h{]fhN8 4 Vl|~DNtz$`rt*VZdt^fln~◦yyh{]fh"CJOJQJaJh{]fhMCJOJQJaJh{]fh$CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fhN8 CJOJQJaJh{]fhwCJOJQJaJh{]fheICJOJQJaJh{]fh9CJOJQJaJ/~ 248LN4:JLĵyj[jLj=jh{]fhT1CJOJQJaJh{]fh$CJOJQJaJh{]fh-CJOJQJaJh{]fh?fCJOJQJaJh{]fhk[wCJOJQJaJh{]fhmCJOJQJaJh{]fh`)9CJOJQJaJh{]fhECJOJQJaJh{]fhN%CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fheICJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh9CJOJQJaJTx"dfr~n`ӵӦ⦑sӂdUdh{]fh|CJOJQJaJh{]fhxvCJOJQJaJh{]fh"CJOJQJaJh{]fh-CJOJQJaJ)jh{]fh?f0JCJOJQJUaJh{]fh?fCJOJQJaJh{]fhLCJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fhl]CJOJQJaJh{]fhk[wCJOJQJaJh{]fhT1CJOJQJaJ!`bdV RTR  RӵĵӦyjyjyj[jjLjh{]fh0LCJOJQJaJh{]fh$CJOJQJaJh{]fhLCJOJQJaJh{]fhT1CJOJQJaJh{]fh~-CJOJQJaJh{]fhm`ACJOJQJaJh{]fh"CJOJQJaJh{]fhl]CJOJQJaJh{]fhk[wCJOJQJaJh{]fhxvCJOJQJaJh{]fh-CJOJQJaJh{]fhN%CJOJQJaJRxFl2JNVXx,htv:Nzĵ񵦵ӵⵗyyӗjyyӗӗh{]fhl]CJOJQJaJh{]fhT1CJOJQJaJh{]fh0LCJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh2,CJOJQJaJh{]fhxvCJOJQJaJh{]fh"CJOJQJaJh{]fh~-CJOJQJaJh{]fhLCJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJ(*,R^np.BfPVXjdnr@Rln⦟|ung h{]fhu h{]fhw h{]fh~- h{]fh$ h{]fh0L h{]fh h{]fh| h{]fhm`A h{]fh"h{]fhxvCJOJQJaJh{]fh~-CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh"CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fhwCJOJQJaJ&pnpr ~ b d f ~   N$ & Fd7$8$H$a$gd $ & Fa$gd $ & Fa$gd$a$gd$a$gdnr  " F   b d | j l    Bh "0:Txȹ׹rrrgWh{]fh CJOJQJ]aJh{]fh OJQJh{]fh~&CJOJQJaJh{]fh7CJaJh{]fh[M$CJOJQJaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh$CJOJQJaJh{]fh CJOJQJaJh{]fhbECJOJQJaJh{]fh=2CJOJQJaJh{]fh7CJOJQJaJh{]fh7OJQJ"*LL^n$$a$gd $h^ha$gd $ & Fa$gd$a$gd$ & Fd7$8$H$a$gd $ & Fa$gdx`bnxBRprr|^ln.0οΰοοοΡοοΰοοΰΰΡΰΚΰΰ΄οuh{]fhCJOJQJaJh{]fh=2CJOJQJaJ h{]fh7 h{]fhh{]fhCJOJQJaJh{]fh$CJOJQJaJh{]fh~&CJOJQJaJh{]fh CJOJQJaJ"h{]fh 6CJOJQJ]aJh{]fhCJOJQJ]aJ,  "$&   ("*"d#f#$$ ''(())+ +"+b,d,---./0/N0P061812277888==:><>>>@>? @ @ A·!jh{]fh 0JOJQJUh{]fh OJQJ h{]fh jh{]fh 0JUh{]fh CJaJ!jh{]fh 0JCJUaJh{]fhCJOJQJaJh{]fh[M$CJOJQJaJh{]fh CJOJQJaJ5$ ("d#$ '()+b,-./N061278<> #RSR9lS t0j$$$$$44 la$$If!v h55R5S5R595l5S55 #v#vR#vS#vR#v9#vl#vS#v :V l t0j$, 55R5S5R595l5S5 kd$$Ifl O F> #RSR9lS t0j$$$$$44 la$$If!v h55R5S5R595l5S55 #v#vR#vS#vR#v9#vl#vS#v :V l t0j$, 55R5S5R595l5S5 kd$$Ifl O F> #RSR9lS t0j$$$$$44 laj 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J %pCNormal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List RR e0 Balloon Text dCJOJQJ^JaJNN e0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJ@@@ e List Paragraph ^m$H@"H 0 Footnote Text dCJaJD1D 0Footnote Text CharCJaJ@&@A@ 0Footnote ReferenceH*d^@Rd DO0 Normal (Web)ddd[$\$CJOJPJQJ^JaJtHJUaJ (.0 Hyperlink 7>*B* OJQJS*Y(o(phZZ u;&0 Opis slike1d7$8$H$CJOJQJ^JaJtt 94 Table Grid7:V0 d>@>  0Headerdp#..  0 Header Char> >  0Footerdp#..  0 Footer CharPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] n  V "O #%N))+.r34799t:;1<> A=CC EcI>JKLPQDVVVX ]%ccdgivw}Y  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?XRtZ} U s"ASaZm .73Ai6 !A##0g1k2@3b458677588}99:: +++++. : h $*v/25:j;>:I>RV[l_pdg.nsnw{x2ďB֘b~&ư8J"jJpL~`Rnx A{}~KLMOPQRSTUWYZ\_)l"Hn&Nr:`6d.p$H|JNVX[]^` $'.!p4 # AA@0(  B S  ? RpL< SpL< TpL UpLl VpL WpLl XpLl YpL ZpL, *ZZZ[O\]^`5a0ZZ[[V\]_`;aC *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter h 100. st102. st103. st97. st98. st99. st ProductID         LQY`gn!*5)169>?BV^);F!,5? CO! b!m!!!&$,$&*&z+++++,l-v-~....:0E05577O8[8o9{93;?;@?J?@@_DkD.E9EYEeEFFNGYGHHKKKKDMGMMMYY&Z(ZZZZZK\M\]]]]``1a3acccccdd dddGfIfgghhhhk)kllOqWqvvzz=GڙΚњŜcoeqޟ{&ahnv ԧۧ04<ABGHKMZ[chp~npҪԪƬɬά OUV[UXѮۮ%[axҰٰ7>EMٵߵ+149kquz$ܸ$,&-3:+66:<?AFGLMPR_`hmu ~&1KRX_`k' ^`  lsFPJT./JLnovw 01CD{XY 9":"X$Y$%%B%C%r&s&))++++++....M1N1#5$56677;;;;;;= ===>>@@@@ A AAABBBBCCDD9D:DFFjHkHHHiJjJKK L LLL@NANSNTN=O>OQQ#T$TATBT8U:UEVGVXXZZ[[]]``@aAa'c(cccccddPfQfgghhhhhhhiiii i(i)i+i,i1i2i5i7i>i?iAiBiFiGiIiKiSiTiViWi\i^icidifigikilinipiuivixiyi~iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiijjj j jjjjjjjj j"j#j&j(j-j.j0j1j4j5j8j:jDjEjGjHjNjOjRjTj\j]j_j`jejgjljmjojpjtjvjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkkkkkkkkkkkk)k*k,k-k1k3kkkoo#p$prrFsGsbtctvvvvwwpxqxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyyyy y yyyyyyy9y:y>y?yCyDyHyIyMyNyRySyWyXy\y]yaycyyyVzWz}}45Z[cd܊݊de]^hi ]_8:!#BD()'*46<=ѦҦYZӧԧ/0xyefɪʪHIΫϫlmNOԭխcdwxѰҰ '(efZ]TWvy\_÷Ʒ!$߹W[ux$'CFUXcf\_or  039<58CFkn8;CFilmpBEdg:=7:~/JKL? 1D %C%++..;;@@CCkHvHKKANTN0aAab(cd/eFfQfh3kxxxxxy *< (1:./==JKLnzH402tF h V(v6J3( ^&,"ʐj,)CnOD0 t16aDf::hRG;d@0D6iHXPT2A\C[Y8E^|^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`OJPJQJ^J.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o()^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........88^8`o(()pp^p`.@ L@ ^@ `L.^`.^`.L^`L.^`.PP^P`. L ^ `L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.h^h`o(.8^8`.L^`L. ^ `. ^ `.xL^x`L.H^H`.^`.L^`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.k^`ko(^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.j,)( G;@C[YJ^|zHtDDf:nOD0HXPT^&,"  V(t1lj\        @Op.VkOp.<NAq }?Q>.C^Xrv8 K l g 9 R)b]VMP|W|gE.42-U rhQv,CN8 ; !G"A#C#*$7$[M$x%u;&M&:a&~&'M(H))IE)*>*2,R-U-~-(.e6/T1=2>4kb4h45#9`)9z9: :6:0;:e;x;vi>i@l0Am`AsABBuBC=C%pC D3^DbEG{JHeI-IK/K LL0LCMM yM*NDOP:Q=aQSSSJTTTFjTZUDKWi'YZ^Z^ZR[B\n4]l]^[_U`laa`ahab8dqd eLeIe?f{]fagU"g*)gWgWgi}ij&7jwjxonpo.p.s1NsZ,tWtu&uk[wyby^qy>\z{||(|P|l|3}s}jd+i} .Szvkc$H*6(pFus`ma}4ImH{V6.)yJPH_e{!}L)=8yQ2PHh 8An@q -xvv"1|?`7"/;yq-@I#5rbxvz. +}5,cD!Riz| 7Pdho;y7Uy[KX@pFz1Ui=}6nNuwR2!9 %6E:pJ~F9495S p<^vN%i/nL3Zdtm.*9O :|pmlS#M@ $%(+,-.02356789:;<>BDEGHLNOPTUWXY[\acdhjknpsuv  "*,24:>@PRX^`bdhlnrtvxz|~UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@ Calibri5. .[`)Tahoma7. [ @VerdanaA$BCambria Math"1['['frZCP#Ixr4d! ?qHX  $Pe2!xx/BROJ I VISINA STOPA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST Lana Poga i AdministratorP            Oh+'0|   , 8 D P\dlt0BROJ I VISINA STOPA POREZA NA DODANU VRIJEDNOSTLana PogaiNormalAdministrator3Microsoft Office Word@V@dc@D @>/r՜.+,0x hp|  BCZ ; BROJ I VISINA STOPA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST; BROJ I VISINA STOPA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`acdefghijklmnoprstuvwxyz{|}~Root Entry F0|=Data b1Tableq qWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q