Pregled bibliografske jedinice broj: 704912
Uloga rutinske dijagnostike u obradi bolesnika s moždanim udarom
Uloga rutinske dijagnostike u obradi bolesnika s moždanim udarom // Neurologa Croatica 61 (Suppl 5)
Šibenik, Hrvatska, 2012. (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 704912 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga rutinske dijagnostike u obradi bolesnika s moždanim udarom
(The role of routine diagnostic methods in evaluation of patients with stroke)
Autori
Budinčević, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Neurologa Croatica 61 (Suppl 5)
/ - , 2012
Skup
3.hrvatski kongres: Dileme u neurologiji s međunarodnim sudjelovanjem.
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 17.10.2012. - 21.10.2012
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
moždani udar
(stroke)
Sažetak
Inicijalna dijagnostika bolesnika sa moždanim udarom svakako bi trebala uključiti: 1) laboratorijsku obradu krvi i urina (GUK, koagulogram, KKS, ureja, kreatinin, hepatogram, lipidogram, srčani enzimi, SE, CRP, analiza urina) , 2) EKG, 3) Rtg srca i pluća i 4) CT mozga. U svrhu otkrivanja uzroka moždanog udara i pojašnjenja kliničkog stanja u rutinskoj obradi primjenjuju se: 1) MR mozga, 2) neurovaskularne pretrage (ovisno o dostupnosti i potrebi - doppler karotidnih i vertebralnih arterija, TCD, MSCT angiografija/ MR angiografija/ DSA krvnih žila glave i/ili vrata), 2) EEG, 3) lumbalna punkcija, 4) toksikološka obrada, 5) kardiološka obrada (tanstorakalni ultrazvuk srca (TTE) ili Holter EKG). U oko 40% slučajeva rutinska dijagnostika nije dovoljna kako bi se pronašao uzrok moždanog udara. Tako da je opisanu rutinsku obradu potrebno dopuniti slijedećim pretragama: 1) transezofagijski ultrazvuk srca, 2) produženo monitoriranje EKG-a, 3) CT/MR angiografija aorte, 4) transkranijski doplerom (dijagnostika otvorenog foramena ovale, detekcija embolijskih signala) te 5) dodatnom laboratorijskom obradom (imunološko, koagulacijsko i genetsko testiranje). Dileme koje se najčešće spominju u sklopu ove teme su: 1) kada i koliko često treba raditi određene pretrage (EKG, ultrazvuk karotida, TCD) te 2) koliko i koja neuroradiološka obrada nam može dati podatke o patogenezi moždanog udara.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti