Pregled bibliografske jedinice broj: 704666
Civilna religija. Od J.-J. Rousseaua do N. Luhmanna i H. Künga
Civilna religija. Od J.-J. Rousseaua do N. Luhmanna i H. Künga // Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost, XIV-XV (2012-2013) (2013), 9-22 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 704666 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Civilna religija. Od J.-J. Rousseaua do N. Luhmanna i H. Künga
(Civil Reliogion. From J. J- Rousseau to N. Luhmann and H. Küng)
Autori
Markešić, Ivan
Izvornik
Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost (1840-3328) XIV-XV (2012-2013)
(2013);
9-22
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Jean Jaques Rousseau; civilna religija; Robert Bellah; Niklas Luhmann; Hans Küng; Svjetski etos
(Jean Jaques Rousseau; Civiln Religion; Robert Bellah; Niklas Luhmann; Hans Küng; World Ethos)
Sažetak
Autor u svome izlaganju polazi od Rousseauovog određenja „civilne religije“ kao zasebne religije, odvojene od druge dvije religije – od religije čovjeka i klerikalne (svećeničke) religije te temeljem tog određenja analizira na koji način tu Rousseauvu ideju (francuske) civilne religije u svojoj teoriji sustava razrađuje Niklas Luhmann koji govori o (njemačkoj) civilnoj religiji u smislu proklamiranih temeljnih vrijednosti (Grundwerte) suvremenoga njemačkog društva, odnosno u smislu temeljnih vrijednosnih ideja (Wertideen) kodificiranih u postojećemu njemačkom ustavu, a sve opet kroz prizmu diferenciranja modernih europskih društva na pojedinačne/parcijalne sustave kao što su gospodarstvo, politika, ekonomija, pravo, obrazovanje, religija itd. Uspoređujući Rousseauova i Luhmannova shvaćanja o civilnoj religiji kao shvaćanja o „europskoj“ civilnoj religiji, koja su opet suprotna shvaćanjima o „američkoj“ civilnoj religiji o kojoj govori Robert N. Bellah, autor u ovome članku nastoji, također, pronaći odgovor na pitanje: bi li temeljem etabliranih parcijalnih civilnih religija (europske i američke) bilo moguće teoriju Svjetskoga etosa (Weltethos) Hansa Künga promatrati kao teoriju „svjetske civilne religije” koja izlazi iz okvira (europske i američke) kršćanske teološke i filozofske misli i koja svoje utemeljenje nalazi, između ostaloga, i u postojećim živućim nekršćanskim svjetskim religijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-0000000-3411 - Religijski, nacionalni i politički identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini (Markešić, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Ivan Markešić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB-PUBLISHING - ENGLAND