Pregled bibliografske jedinice broj: 704003
Može li se pripovijedati bez uplitanja okolnosti? ("Priče u nestajanju" Svetislava Basare kao obrat naracije k autoreferencijalnosti)
Može li se pripovijedati bez uplitanja okolnosti? ("Priče u nestajanju" Svetislava Basare kao obrat naracije k autoreferencijalnosti) // Prvi međunarodni interdisciplinarni skup mladih naučnika društvenih i humanističkih nauka Konteksti
Novi Sad, Srbija, 2014. str. 403-411 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 704003 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Može li se pripovijedati bez uplitanja okolnosti? ("Priče u nestajanju" Svetislava Basare kao obrat naracije k autoreferencijalnosti)
(Is narration possible without the interference of the circumstances? (Svetislav Basara’s “Priče u nestajanju” - a narrative reversal towards autoreferentiality))
Autori
Bogutovac, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Prvi međunarodni interdisciplinarni skup mladih naučnika društvenih i humanističkih nauka Konteksti
/ - , 2014, 403-411
Skup
Konteksti
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 01.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Basara ; naracija ; autoreferencijalnost
(Basara ; narration ; autoreferentiality)
Sažetak
Rad mapira temeljne probleme koje otvaraju rane Basarine priče u kontekstu formiranja njegovog pripovjedačkog diskursa. Kako bi se ušlo u trag pripovjedaču konceptualiziranom kao figura na rubu nestajanja, rekonstruira se način njegovog uspostavljanja na primjeru priče „Okolnosti“, koja se uzima kao poetičko uporište zbirke jer okuplja ključna mjesta i pojmove kojima operira pripovjedni svijet. Okolnosti s kojima pripovjedač ove konstrukcije računa preduvjet su njezina opstanka i generator njenih značenja. Pobrojat ćemo i opisati te okolnosti te ispitati na koji način uvjetuju priču, konstituciju njena pripovjedača i tematske opsesije posredovane njegovim jezičnim igrama. Obrat pripovijedanja k autoreferencijalnosti temeljno je obilježje ovakvog tipa proze. Reference na stvarnost zamijenjene su u Basarinim pričama referencama na tekstualne kategorije. One zauzimaju mjesto realnosti. Budući da proza ni o čemu nije moguća, poricanje predmeta priče i njena poretka postaje predmet priče, koji postavlja svoje zahtjeve pripovijedanju. Ovakva proza ne može u potpunosti dokinuti sve elemente kanonskog pripovijedanja, unatoč tome što djeluje u pravcu njihova sustavnog poništavanja. Pravi predmet ovih priča uvijek je iznova priča, koja nastaje na ostacima pripovjednih modela, u funkciji dekonstrukcije tradicionalnog pripovijedanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
