Pregled bibliografske jedinice broj: 703990
Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran-Podunavlje), Zbornik radova
Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran-Podunavlje), Zbornik radova / Steiner, Sanja ; Koroman, Vladimir ; Božičević, Josip ; Blašković Zavada, Jasna ; Nikšić, Mladen ; Brnjac, Nikolina (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2014 (zbornik)
CROSBI ID: 703990 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran-Podunavlje), Zbornik radova
(Valorisation of Intermodal Logistic Corridor Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (Adriatic-Danube))
Urednik/ci
Steiner, Sanja ; Koroman, Vladimir ; Božičević, Josip ; Blašković Zavada, Jasna ; Nikšić, Mladen ; Brnjac, Nikolina
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
Grad
Zagreb
Godina
2014
Stranica
289
ISBN
978-953-154-268-5
Ključne riječi
Hrvatska; Jadran; Podunavlje; regionalni razvoj; prometna infrastruktura; intermodalni koridor; kohezijska politika
(Croatia; Adriatik; Danube; regional development; transport infrastructure; intermodal corridor; cohesion policy)
Sažetak
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Znanstveno vijeće za promet organizirala je međunarodni znanstveni skup Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (srednji Jadran-Podunavlje), u suradnji s Konzorcijem Neretva iz Zagreba, Brodarskim institutom Zagreb, općinama Pojezerje, Kula Norinska i Ljubuški, Lučkom upravom Ploče, Lučkom upravom Vukovar, Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine, Fakultetom za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, Ekonomskim fakultetom iz Zagreba, Institutom prometa i veza Zagreb i Udrugom za razvoj prometnih znanosti Zagreb. Znanstveni skup održan je u Zagrebu 11. lipnja 2014. u Palači Hrvatske akademije. U radu znanstvenog skupa sudjelovao je velik broj znanstvenika i stručnjaka, koji su u dvadeset sedam tematskih radova obradili relevantne tematske sadržaje. EU iznimno podržava razvoj multimodalnih prometnih opcija uz prioritetno korištenje prirodnih resursa unutarnjih plovnih sustava i pomorskog te željezničkog prometa. Međutim, u redefiniranim prometnim koridorima osnovne prometne mreže, TEN-T (Trans-European Network – Transport) i vezanim projektima za implementaciju do 2020., Hrvatska nije sudjelovala. Stoga je nužno pravovremeno uklopiti prioritetne nacionalne prometne pravce kao integralne dijelove ili ekstenzije unutar tri europska koridora: baltičko-jadranski, rajnsko-dunavski i mediteranski koridor. Uz definiranu sveobuhvatnu (do 2050.) i osnovnu (do 2020.) TEN-T mrežu, koja se sastoji od infrastrukture (ceste, željeznice, vodni putovi, luke, zračne luke, sredstva plovidbe, prekrcaj, instalacije, cjevovodi) i usluga koje su potrebne za korištenje infrastrukture, definirana je i mreža zelenih koridora (logistička mreža) u koju se Hrvatska pripremom projekata razvoja logističke i transportne funkcije svojih prirodnih resursa može dugoročno uklopiti na regionalnoj razini. Osim toga, Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ima i zadaću da pridonese koheziji i stabilizaciji u regiji jugoistočne Europe. Valorizacijom intermodalnoga koridora srednji Jadran – Podunavlje sagledali bi se višestruki učinci i na razvoj prometa i na policentrični razvoj gospodarskog sektora u Hrvatskoj i BiH u kontekstu funkcionalne regionalne integracije i nove kohezijske politike Europske unije. Koridor od Ploča do Vukovara preko BiH omogućuje skraćenje puta iz Azije do luke Mannheim u Njemačkoj za 2.800 kilometara, odnosno do luke Rotterdam za 1.900 kilometara, te znatno smanjenje operativnih troškova prijevoznicima, kao i ekološki prihvatljiviji način transporta u odnosu na alternativne europske prometne pravce. Znanstveni skup imao je cilj multidisciplinarnim i holističkim pristupom tematski obraditi prethodne postavke, potencijalne učinke i beneficije implementacije projekta B.E.P.O. (bioenergetski-ekoindustrijski-poduzetnički-oporabni park). Ideja za pokretanje projekta B.E.P.O. proizašla je slijedom činjenice o postojanju nesporno važne geoekonomske lokacije s iznimnim potencijalima regionalnog razvoja, koja je s obzirom na bogatstvo raspoloživih resursa gospodarski neiskorištena. Pokretač projekta je KONZORCIJ NERETVA, dok je za razvoj i pripremu projekta bio zadužen BRODARSKI INSTITUT iz Zagreba. Cilj projekta je uspostava intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar te osnivanje prekograničnoga poslovnog Parka i multimodalnog čvorišta u dolini Neretve, na prostoru već formiranih poslovnih zona općina Pojezerje, Kula Norinska i Ljubuški, neposredno uz novi granični prijelaz Metković, uključujući infrastrukturu luka Ploče i Vukovar te željezničku cargo-infrastrukturu u sklopu koridora 5C. Projekt sagledava potrebu izgradnje novih te modernizacija i informatizacija postojećih željezničkih, vodnih i cestovnih mreža i zračnog cargo-terminala u svrhu stvaranja važnoga međunarodnog pravca od gospodarske, društvene i ekološke važnosti za razvoj regije i funkcionalno umrežavanje s već definiranim makroregijama Dunava i Baltika te recentno inicirane Jadransko-jonske regije. Radovi prezentirani na skupu su objavljeni u Zborniku radova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport, Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
978-953-154-268-5
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Brodarski institut d.o.o.,
Institut prometa i veza, Zagreb
Profili:
Jasna Blašković Zavada
(urednik)
Josip Božičević
(urednik)
Sanja Steiner
(urednik)
Nikolina Brnjac
(urednik)
Vladimir Koroman
(urednik)
Mladen Nikšić
(urednik)